
Bosna – Migrantska kriza
Čemer i jad zaboravljenih ljudi
Blizu pet hiljada migranata i dalje je blokirano u Bosni i Hercegovini i živi u nadi da će uspeti da pređe granicu sa Hrvatskom i nastaviti dalje, u Zapadnu Evropu
Blizu pet hiljada migranata i dalje je blokirano u Bosni i Hercegovini i živi u nadi da će uspeti da pređe granicu sa Hrvatskom i nastaviti dalje, u Zapadnu Evropu
"Građani Srbije nisu izašli na ulice tražeći fer i poštene izborne uslove, poštovanje Ustava i zakona, slobodu medija i uvažavanje kritičkog mišljenja zbog izveštaja Fridom hausa, oni su na ulicama jer osećaju duboku nepravdu, osećaju da je partija na vlasti zarobila sve državne institucije, da kontroliše većinu medija i da im je uskraćeno pravo da dobiju pravovremenu i tačnu informaciju"
"Ja imam jako lep život. Od glume idem na skijanja, na letovanja, od glume sam kupio stan, kola, gliser. Ali, osamdeset posto mojih drugara nema da plati piće u kafani. I kako meni može da bude lepo? Pre neki dan, sedimo kod nas u Pokretu sa Lokalnim frontom, bistrimo politiku i jednom od njih stiže poruka... Sad mi se plače: ‘Ako imaš 200 dinara, treba da uzmem...’ ne znam, nešto. Alo, to su ponižavajuće stvari. To su strašne stvari, jer mi pričamo o ljudima koji kao imaju neki posao i negde čekaju neku platu, a ona nikako da legne. I drugo, kroz rad Fondacije ‘Podrži život’ imao sam priliku da jako dobro vidim kakav je ovaj sistem, šta radi ljudima i koliko ih nije briga za ljudske živote"
Nepuna tri sata nakon što su organizatori protesta "1 od 5 miliona" objavili da će na sledećem protestu jedan od govornika biti i "majka najmlađeg političkog zatvorenika u Evropi", Nikola P. je pušten na slobodu. Ali kako je ovaj maloletnik uopšte dospeo u Centralni zatvor? O ovom nezapamćenom skandalu za "Vreme" govore advokati Boža Prelević, Vladimir Gajić, Slobodan Ružić i Stefan Ćorda
I pored izuzetno velikog odziva u akciji Fondacije "Slavko Ćuruvija", do sada je uplaćeno oko polovine neophodnih sredstava, pa se prikupljanje pomoći do daljnjeg nastavlja
"Najlakše bi bilo prihvatiti konstataciju da se ovim bavimo iz čiste solidarnosti prema tuđim problemima, ali to baš nije tako. Problemi u medijima su i naši problemi. S druge strane, razvoj solidarnosti nam je ekstremno važan, zbog posledica koje može da ima na rešavanje problema u kojima se novinari i mediji nalaze"
Ima li boljeg sugovornika od Milovana Đilasa, ako je reč o krahu komunizma?
Deprimirajuće je poređenje načina na koji razmišlja, govori i deluje makedonski premijer Zoran Zaev i onoga što u Srbiji nude vladajuće, ali dobrim delom i opozicione figure
Povratnički koncert Korni grupe bio je na ivici tezge, s osrednjim, nerazrađenim interpretacijama
"Voleo bih da ljudi gledaju Šavove i da osete patnju onih kojima su nestale bebe i da budu srećni što imaju svoje roditelje, svoje mame, tate, koji su ih negovali, pazili, uspavljivali i koji su uz njihovu ljubav postali odrasli, samostalni i odgovorni ljudi"
Sistem vlasti Milorada Dodika i njegove partije dodatno crpe snagu iz disfunkcionalnih institucija Bosne i Hercegovine uspostavljenih Dejtonskim sporazumom, koje zasigurno ne mogu postaviti granice autoritarnoj vladavini, pogotovo što je etnonacionalistički diskurs sveprisutan na celoj političkoj sceni BiH
"Kažite vi meni, ko je u Evropi postao član Evropske unije a da se odrekao jednog dela svoje teritorije? Je l’ ima takav neko? Pa, Španci više brinu o nama kad su imali problem sa Katalonijom nego mi sami o sebi. Znate šta Vučić kaže za Briselski sporazum: ‘Mi smo morali neke bolne stvari da radimo.’ Čekaj, pa nisi ti lekar pa da pričaš o bolovima"
Intervju – Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta: Elektrane protiv naroda, "Vreme" br. 1465
"Kad sam bio kod roditelja moje majke, redovno sam išao u sinagogu, nosio kipu na glavi i postajao religiozan. Kada bih se vratio kući, vodio bih sekularan život sa ocem. Kao magija, kao menjanje kostima"
Ne postoji čarobni štapić kojim možemo da rešimo probleme koji su vekovima rasli. Dakle, ja bih želeo da Srbija uđe u EU, ali znam i da ne možemo mi da rešimo Kosovo. Pet evropskih država ne priznaje Kosovo. Engleska ima Gibraltar, Španija ima eksklave u Africi, što znači da postavljamo standarde kojih se sami ne držimo
"SFRJ je napravila najveću grešku kada je 1989. godine zaustavila sve državne procese vezane za korišćenje nuklearne energije i razvoj nuklearnih tehnologija. Naši najbolji nuklearni stručnjaci tada su napustili Srbiju. Otišli su na Zapad, da rade kod onih koji su naš narod ubeđivali kako je nuklearna energija opasna, dok su istovremeno u svojim zemljama gradili nuklearne elektrane. Ugasile su se katedre na fakultetima, prekinula istraživanja, zapustili naši istraživački reaktori u Vinči. Ostali smo bez naučnoistraživačke baze koja je bila jedna od najboljih u Evropi"
Nakon smrti pacijenata koje je "savetovao", tužilaštvo i inspekcija proveravaju poslove Miroljuba Petrovića, najpoznatijeg srpskog teoretičara zavere i nadrilekara. "Vreme" je još pre šest godina raskrinkalo njegov prevarantski biznis, ali nadležni do danas ništa nisu preduzimali
Privrženost dijalogu svakako je dobra stvar, samo što se postavlja pitanje da li je to posledica iskrenog opredeljenja ili nekog Vučićevog obećanja
Naročito hroničarsko svedočanstvo o pojavi, nedoumicama, sumnjama i neverovatnom uspehu lika koji je nastao u mašti Ticijana Sklavija
Snežana Jovanović živi sa svoje tri ćerke i dve unuke u stanu od 26 kvadrata. Stan je dobila na korišćenje od GO Stari grad, a Zakonom o restituciji on je vraćen Jevrejskoj zajednici. Kako dalje? Rešenje mora da se nađe da bi se sprečila ljudska patnja, veća od ove koja već traje
"Smatram da je u pitanju građanski bunt uperen pre svega protiv opšte fašizacije društva, kao i želja ljudi da se smanji uticaj bilo koje stranke-sekte ili teškog bolesnika na naše živote. Narodu je prekipelo od toga da pojedinac mora da se učlani u neku stranku da bi dobio bilo koji državni posao. Ljudi više ne žele da gledaju Predsednika koji ih svakodnevno laže da žive u ‘zlatnom dobu’. Ovo je prvi put, posle mnogo godina, da se broj učesnika u protestima uvećava iz dana u dan. Tu karakteristiku sam želeo da predstavim na svojim fotografijama i zato sam počeo da se pentram po raznim krovovima kako bih mogao to da snimim"
Protest ulazi u treći mesec i vreme je za analizu stvari koje se čine ključnim: šta su zahtevi protesta i da li je uopšte važno da budu jasno formulisani; kuda dalje i da li se već sada može reći da su protesti uspeli
"Do sada se u digitalnoj ekonomiji uglavnom govorilo o softverskim firmama koje rade za strane klijente i o dobrim platama programera. Potrebno nam je više kompanija koje ovde stvaraju svoje proizvode primenom tehnologije"