Reforma reforme obrazovanja
Trčanje unazad
Direktorka Eksperimentalne osnovne škole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu Vesna Fila kaže da je u započetim reformama bilo puno lepih stvari, kao što je učenje stranog jezika od prvog razreda, ali i dosta nedorečenosti, kao i da su reforme bile prebrze: "Reforme školskog sistema su neophodne, tu dileme nema. Problem je što se u reforme prebrzo ušlo, ali i što se prebrzo zaustavljaju. Reforme su bile veliki rez, ovo sada je veliki rez takođe: mnogo je ožiljaka na jednoj generaciji"
Transfuziologija
Krv kao sudbina
Tehnologija najnovije generacije za kontrolu krvi dozvoljava jednu grešku u 500.000 slučajeva. U Institutu za transfuziju krvi u Beogradu, od marta 1987. godine, otkako se testira krv na prisustvo HIV virusa, do danas je analizirano više od tri miliona jedinica krvi. Koliko god da su posledice načinjenog propusta tragične, postignuta sigurnost višestruko je veća od teorijske
Misija UNESKO-a na Kosovu
Specijalna zaštita
Manastir Dečani biće prvi spomenik kulture sa ovih prostora koji će se naći na listi svetske baštine
Milorad Luković Legija
Jedna karijera
Oni koji su poznavali Legiju opisuju ga kao čovjeka nestabilnog ponašanja, surovog, sirovog, okrutnog, neosporno natprosječno inteligentnog i sposobnog, vještog lažova, ubjedljivog, karizmatičnog u njegovom svijetu. Sve je u njemu odavalo krajnost i neku vrstu patologije: šaren od tetovaža kao zmija, bio je sklon svim mogućim prerušavanjima
Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića
Legionari među nama
U tok glavnog pretresa u predmetu ubistva Zorana Đinđića neko stalno pušta šum i skreće pažnju sa osnovnih pitanja. Odjednom je strašno važno šta je pokojni premijer mislio o ovom i o onom svom saradniku, a manje je važno to ko ga je i zašto ubio. Pa je važnije podržati sopstvenu hipotezu o "drugom strelcu" natežući najnovije iskaze svedoka, iako ti iskazi govore suprotno. Opet ispada da je potpuna i pažljiva rekonstrukcija zločina neophodna
Vojnička groblja
Oltari sebičnih otadžbina
U Srbiji ne postoje uređena vojnička groblja nastala u devedesetim godinama XX veka, niti spomenici (ne)znanim vojnicima izginulim u ratovima u kojima "Srbija nije učestvovala". Onih iz prethodnih ratova ima evidentiranih više od šest hiljada. Žrtve čija su imena ispisana na ovim i drugim "oltarima otadžbine" nikoga nisu ispunile osećanjem stida, pisala je svojevremeno Isidora Sekulić
Sajam mladih talenata
Lovci na pametne glave
Na deseti sajam kadrovskih potencijala "Career Days" koji je organizovala međunarodna studentska organizacija AIESEC došlo je 38 stranih i domaćih firmi u potrazi za mladim talentima svih obrazovnih profila. Nasuprot njima stajalo je nekoliko hiljada onih koji talenat nude
Posle presude generalu Krstiću
Genocid, napismeno
Bez obzira na konkretnu ulogu Krstića u svemu tome, srebrenički masakr u kome je pobijeno oko 7000 ljudi, i zvanično je ovom presudom proglašen za genocid što u široj haškoj priči postaje presuđena činjenica o kojoj se više neće raspravljati, pogotovo u procesima u kojima se utvrđuje odgovornost i ostalih aktera zbivanja oko Srebrenice. U haškim optužnicama genocid se, inače, stavlja na teret i bivšem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, zatim (Hagu još nedostupnim) političkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, Momčilu Krajišniku, Radoslavu Brđaninu, kao i pukovniku Ljubomiru Beari, Vinku Pandureviću, Stojanu Župljaninu, Milanu Kovačeviću (sva četvorica su povezana sa srebreničkim masakrom)
Izjava nedelje
„Ne mogu da preciziram kada je ona proplakala. Možda posle Hilandara, možda posle 17. marta…“
otac Ranđel Denić, sveštenik u lipljanskoj crkvi Svetih mučenika Flora i Lavra, primetivši suze na ikoni Bogorodice sa Hristom ("Kurir")
Fenomeni – "Idol"
Svetsko, a naše
Muzičko takmičenje "Idol" svuda na svetu obično podrazumeva rekordnu gledanost, konstantnu medijsku kampanju, mnogo para, poneki skandal i ovu ili onu vrstu angažovanosti učesnika i gledalaca. Umesto toga, domaća varijanta podrazumevala je jako malo sjaja, jako malo zaista pikantnih priča, histeriju među tinejdžerima, uglavnom nemušte idole i nešto malo komšijskih svađa. Međutim, ipak smo dobili pobednicu. A to se jedino broji
Savremena igra - Triptih
Višestruki značaj
Koreograf: Ramon Ulje (Španija); Kamerna opera Madlenianum (Atelje 212)
Pozorište - Vila Sašino, Goran Marković
Fatalna privlačnost
Goran Marković: Vila Sašino; režija: Milan Karadžić; igraju: Vojislav Brajović, Nataša Ninković, Vuk Kostić; Beogradsko dramsko pozorište
TV manijak
Amerikanac u domaćinskoj Srbiji
Lisica i ždral
Šta radite danas?
Mislite da ne znam ko vas šalje sa tim provokativnim pitanjem? Imate zadatak da me isprovocirate i da snizite moj rejting sada kad me od pobede dele dva meseca?!
Sudbina zadužbina
Kome je namenjeno a kome suđeno
Zašto ni pet godina posle smrti doajena novinarstva Predraga Milojevića nije zaživeo njegov fond i šta je sa drugim poklonima namenjenim novinarima u Srbiji
Novi generalni direktor Srpske železnice ugostitelj iz Vrnjačke Banje
Iz Lađe na prugu
Gospodin Šarančić je bio direktor zemljoradničke zadruge, a u železnicu je stigao iz porodične kafane. U Banji se tome čude, pa i ne veruju, ali sestra Milanka veruje da će odlično raditi, takav je njen brat. A kapitalni Velja, čiji je novi direktor železnice kadar, drži da je kafana pozitivna stvar, a da je sve ostalo, julovac i sl., totalno bez veze
Pozorište - Gospođa ministarka;
Živka, naš savremenik
Branislav Nušić: Gospođa ministarka;
režija Gorčin Stojanović;
Narodno pozorište iz Sombora (gostovanje u JDP-u);
igraju Biljana Keskenović, Miloš Stanković i dr.
Kinematografija raspada Jugoslavije
Plamen na ničijoj zemlji
Od Dezertera Žike Pavlovića do Svjedoka Vinka Brešana, prikazanog na nedavnom Festu, više od trideset igranih filmova snimljeno je na temu raspada SFR Jugoslavije u njenim bivšim republikama. U meri u kojoj su nas ratovi koji su ovaj raspad pratili okupirali u stvarnosti, na platnu je uspostavljena nova vrsta – neoratni film. Slike ratova devedesetih ostaće na televizorima i u biskopima koliko i na ekranima slikovnog pamćenja nacija i pojedinaca
Parlamentarni život
Ustavotvorna odluka
Može li Srbija uskoro postati država, to jest može li se u dogledno vreme doneti legitiman ustav i izabrati šef države
Knjige – Miroslav Karaulac
Neki drugi Beograd
Toplotni udar (Narodna knjiga, Beograd 2002.); Pismo sultanu (Narodna knjiga 2004.)
Lisica i ždral
Prijatno iznenađenje
Obezglavljeni kanali državne televizije stisnuli su se kao tri praseta, danima puštahu isti program poručujući nam tako ujedinjeni da samo sloga Srbina spasava