Evropski pregovori
Start trke s preponama
Pregovori o asocijaciji sa EU-om, pregovori sa MMF-om, pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, kosovski šatl pregovori...
Pregovori o asocijaciji sa EU-om, pregovori sa MMF-om, pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, kosovski šatl pregovori...
Mlađan Dinkić, ministar finansija ("Utisak nedelje", B92)
U redu: "Za Partizan se ne navija, Partizan se voli." Ali šta tu ima da se voli
U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst
U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"
Kina i SAD već su pripremile projekat za odbranu od preskupih barela, u kome dominira izgradnja nuklearki. Evropska unija takođe ima spremljen odbrambeni plan, u kome se oslanja na alternativne izvore, ali i na atome. Ministarstvo energetike ignoriše naftnu krizu, u najmanju ruku kao da je Srbija članica OPEC-a, iako ćemo samo za ovu godinu potrošiti preko 620 miliona dolara više za uvoz nafte
Sanda Rašković-Ivić, predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, iz bolesničke postelje na VMA odbacuje mogućnost da je otrovana prilikom posete KiM. ("Večernje novosti")
"Što se tiče Medlin Olbrajt ili Veslija Klarka, mogu da kažem samo sledeće: nikada nisam čuo za bombe koje daju efekte četrnaest meseci pošto ih bacite. I na kraju, ako pitate čak i Klintona, on će vam priznati da su i on i Olbrajtova bili iznenađeni kad je Milošević pao: nisu verovali da će "balkanski mesar" otići bez ispaljenog metka"
Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"
Da li se aktuelni sukob dva "Dnevnika u pola osam" – RTS-ovog i Pinkovog – može tačnije opisati kao rat televizija ili rat televizijama? Ovakvu dilemu oko subjekta ili objekta u aferama redovno imamo
Urednik u kikindskom Domu omladine, pisac Srđan V. Tešin, od radikalskih opštinskih vlasti dobio je otkaz. Ono što mu se zameralo, kako se moglo čuti između ostalih bizarnih detalja, bilo je i to što je jednu predstavu sa repertoara nazvao Ćelava pevačica: "Kako mu je samo takvo nešto blesavo palo na pamet?" O svom iskustvu povodom ovog "slučaja", za "Vreme" piše smenjeni urednik
Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, o svom ratnom angažmanu u ratovima na teritoriji SFRJ: ("Politika")
Vojska Republike Srpske više ne postoji. Kada se danas uporedi njen ratni put, ono što je počinila na njemu i položaj Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, jasno je da nikad nije ni trebalo da postoji
Pretapajući "srpsku" i "nemačku" priču o teretu i posledicama mahnitanja istorije, Saša Ilić se odvažio da napiše roman koji mnogima neće prijati
Beogradska radio-stanica počela je emitovanje 24. marta 1929. godine u zgradi današnje Srpske akademije nauka i umetnosti, u kojoj je sada postavljena izložba o radio-difuziji
Ministar Dinkić pokušava da finansijski disciplinuje vojsku. To neće proći
Kao Miloševićev perspektivan saradnik, preživeo jednu "deakumulaciju" funkcija, da bi iz stranke bio izbačen tek četiri godine kasnije. Kao potpredsednik Đinđićeve vlade, podržavao Koštunicu, da bi nakon atentata na premijera bio viđen i za njegovog naslednika, i za zatvor. Za borbu protiv Koštunice spreman i na saradnju sa radikalima, sa kojima je "u ratu" od ulaska u politiku, početkom devedesetih
Umbria Jazz Festival u Srbiji
Aleksandar Popović, ministar za nauku i zaštitu životne sredine i potpredsednik DSS-a ("Blic")
Pošto im Trgovinski sud nije dozvolio da ostvare svoje kuporodajne namere, akcionari C-marketa i slovenački Merkator reagovali su na različite načine. Akcionari su postali ortaci da bi zatim ortakluk prodali kompaniji Delta. A slovenački Merkator odustao od kupovine uz objašnjenje da u Srbiji postoji privatna berza preko koje se trguje akcijama, što ne obezbeđuje zadovoljavajuću pravnu sigurnost
Vladin uspeh u protekli ponedeljak je dosta "tanak", pa se postavlja pitanje može li ona ove jeseni naći neki način da nastavi da "baulja" sa teretom očekivanih reformskih zakona na leđima, koji se od Srbije traže iz međunarodnih finansijskih institucija i Evropske unije
Susret Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja u sudnici Haškog tribunala verovatno je finalna epizoda u priči o uvek burnim odnosima između dvojice vodećih srpskih političara devedesetih. Period njihove naizmenične idilične saradnje i najljućih sukoba odavno je prošao. Danas, u Hagu, njihovo savezništvo jednostavno se podrazumeva
Ovog leta dobili smo (dez)informaciju da je eksploziv korišćen u napadima na London u julu kupljen u Beogradu; da je Slobodan Milošević sa Haškim tribunalom postigao nagodbu da buduću kaznu od dvadeset godina odleži u Rusiji; da Ratko Mladić od srpskih vlasti traži pet miliona dolara da se preda; da britanski tajni agenti dele silne pare jatacima Radovana Karadžića da kažu gde se on skriva, a oni samo što ga nisu odali
"Soška, brate, ladna!" Tako oduvek glasi dobra vest među munđosima, "međunarodnim umetnicima". "Hladan" pasoš je siguran i daje novi identitet za prelaženje granica. Države se trude da otežaju takve poslove, ali kriminalci prate trendove. Ali, kad se država udruži u posao, pasoš postaje zaista pravi
Zakon o naftnoj industriji i penzioni zakon kao test vladajuće većine. Teškoće Vlade da ispuni preuzete obaveze iz dogovora sa MMF-om. Da li teški izazovi pomažu opstanak Koštuničine vlade
...koji ima stav o pitanju porodice nekih drugih haških optuženika, pa onda primenite taj princip, da porodica ne mora da strada zbog delovanja nekih njenih članova" Prvoslav Davinić, ministar odbrane SCG, objašnjava kako je porodici generala Radosava Krstića, osuđenog u Hagu za genocid, dodeljen novi stan (B92)