Slučaj Dobrica Ćosić

08.април 2009. Jovana Gligorijević

Talog i saveznici

Najzanimljiviji detalj u vezi sa stavom Dobrice Ćosića prema Albancima i krivičnoj prijavi dve nevladine organizacije tim povodom jeste mlak odjek koji je ova vest imala u javnosti. Da li to znači da osim Sonje Biserko i Biljane Kovačević-Vučo nikoga više nije briga šta uvaženi akademik, pisac, prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije ima da kaže

Češka, pad vlade

01.април 2009. Andrej Ivanji

Vitezovi i Lisabonski ugovor

Dok Česi sa nestrpljenjem iščekuju kome će i kada predsednik Klaus da poveri mandat za obrazovanje prelazne vlade, i kada će biti raspisani vanredni parlamentarni izbori, u Briselu sa zebnjom prate sudbinu Lisabonskog ugovora upetljanog u lokalna češka prepucavanja

Cane, majstor

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

U vlasti harmonikaša

Nikome ko se bavi politikom i društvom ne bih preporučio da bude sasvim neosetljiv na činjenicu što najbolji deo mladih ljudi živi u paralelnom svetu koji se gotovo nigde ne dodiruje s ovom realnošću kojom se danas uzalud bavi cela međunarodna zajednica

Lord Oven, dreser

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

Novi svetski nered

Sada, usred zločinačkog, genocidnog rata, niko nema smisla za apstraktnu pravdu, a racionalna i pametna rešenja deluju nestvarno, smešno i gotovo uvredljivo. Srpski i hrvatski ratni vođi bi, naime, prihvatajući ovaj bosanski ustav, morali potpisati da su idioti

Lord Karington, cinik

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

Odglumljena lakovernost

Najveće zemlje zapada gledaće da održe bojkot Srbije, odnosno "Jugoslavije", koja će polako postajati raj za švercere. Zemlja svakojakog kontrabanda i međunarodnog kriminala, što je, takođe, privredna grana od koje se može lepo živeti, kako pokazuju neki južnoamerički primeri

Vreme 83 - Ibrahim Rugova, Albanac

18.март 2009. Stojan Cerović, 1992

Kolevka se ljulja

Od svih mogućih srpskih poteza na Kosovu, ono što sigurno ne dolazi u obzir jeste da će Milošević ikada sesti za sto s Ibrahimom Rugovom. To bi mu ličilo na jedan od onih užasnih snova koji ponekad sanja odrastao čovek: kako se ponovo vratio u osnovnu školu i sedi u klupi s decom

Kopaonik, kriza i MMF

18.март 2009. Dimitrije Boarov

Sačuvati živce i poverenje

Utihnula su čak i "analitička" ideološka ogorčenja prema navodno "promašenim ultraliberalnim koncepcijama" MMF-a, kao starog "uterivača u kapitalizam", jer sada je, izgleda, svima najvažnije da se preživi uz žirantske pare svetske finansijske centrale

Intervju – Srđan Dragojević, reditelj

18.март 2009. Sonja Ćirić

Juriš lake konjice

"Mi, valjda, nismo narod sposoban da uči na svojim greškama. I u privatnom životu i u vitalnim stvarima presudnim za opstanak države. Možda i zato što smo, možda, svi mi potomci onih nekoliko koji su se na onom filmskom ratištu pritajili i vire iz senke, presrećni što su preživeli, gledajući kako dve žene vuku na kolicima dvojicu mrtvih glavnih junaka"

Predlog za novo čitanje Travničke hronike – dva stoleća od konzulskih vremena

11.март 2009. Muharem Bazdulj

Treći svet

Mnogi današnji strani namesnici u Bosni, baš poput Defosea pre dvestotinak godina, nakon što im se mandat završi, pišu knjige – nekakve putopisno-memoarske hibride. U njima se u formi opšteg mesta ponavlja kao prvi dojam o Bosni neko neodređeno osećanje puno pretnje i mistike

Pozorište

11.март 2009. Ivan Medenica

Tužna anahronost

Konzulska vremena; po motivima Travničke hronike Ive Andrića; dramatizacija i režija: Ljubiša Ristić; igraju: Rada Đuričin, Ana Kostovska, Danica Ristovski, Slobodan Beštić, Filip Gajić i dr.; Zvezdara teatar

Srbija–Slovenija

11.март 2009. Dimitrije Boarov

U Evropu kroz ljubljanska vrata

Ako Miroslav Mišković odustaje od Stožica, to sigurno znači da tipuje da može dobiti davno željeni značajan udeo u svom regionalnom konkurentu – Merkatoru

Zbornik – Srpski pisci za nemačke čitaoce

04.март 2009. Katarina Rohringer Vešović

Osećaj za granice

Temat uglednog književnog časopisa "Šrajbheft" posvećen srpskoj književnosti prvi je ozbiljniji pokušaj predstavljanja savremene srpske književne scene nemačkoj čitalačkoj publici. Temat je naslovljen "Tragični intenzitet Evrope – književnost iz Srbije", a priredio ga je Žarko Radaković u saradnji sa Peterom Handkeom

Portret savremenika – Jovica Stanišić

04.март 2009. Dejan Anastasijević

Naš čovek u Beogradu

"Uvek sam bio za kompromise, ja sam muzičar po vokaciji, nisam policajac", Jovica Stanišić u razgovoru sa haškim istražiteljima 19. novembra 2001.

Bosna i Hercegovina, podeljeno društvo i nefunkcionalna država

04.март 2009. Tanja Topić

Zemlja povišenog krvnog pritiska

U predvečerje donošenja odluke o daljoj sudbini kancelarije visokog predstavnika u BiH, mnogi dramatično upozoravaju da je ova zemlja gotovo pred raspadom, a ne isključuju ni oružane sukobe

Intervju – Mladen Đorđević, reditelj

25.фебруар 2009. Nebojša Grujičić

Smrad i težina stvarnosti

"Postoje dva načina da se od smrti i destrukcije pobegne. Ili ići u suprotnom smeru, baviti se lakim temama, komedijama i melodramama, što je, koliko vidim, uglavnom slučaj u savremenoj srpskoj kinematografiji, ili se suočiti s njima. Mene više zanima ovaj drugi način – produbljivati i nasilje i destrukciju i smrt toliko da se na taj način na kraju sve to obesmisli, razori. Kao u onoj završnoj sceni Maratonaca, kada bes na platnu postane toliko jak da od njega na kraju izgori i istopi se i sama filmska traka"

Nuspojave

25.фебруар 2009. Teofil Pančić

Čeljad i veljad

Već je deprimirajuće dosadno kako se naši ultra, mega i turbo desni manekeni poigravaju jezikom i praksom mržnje, a onda se izmiču od posledica

Divlje životinje

25.фебруар 2009. Slobodan Bubnjević

Suživot u zverinjaku

Izložba u Galeriji Prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu otkriva kakve sve probleme imaju velike zveri u Evropi, a kakve u Srbiji

Srbija i kriza

25.фебруар 2009. Milan Milošević

Kao sankcije i bombardovanje

Počeće i prolećna politička sezona (redovno zasedanje Skupštine Srbije). Hoće li se nastaviti loša beskonačnost, ili će ovde konačno početi ozbiljan razgovor o Srbiji u krizi koja plavi istok i zapad. Šta možemo da naučimo od drugih