Iz ličnog ugla - Novinari pod sumnjom za zločin

17.jun 2009. Ljiljana Smajlović

Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti

Dabome da je bilo ratne propagande u Srba, i sirove i one druge, sofisticiranije. Ništa se od toga se ne sme zaboraviti. Sloboda štampe svakako nije sloboda da u dupke punoj sali vičeš "požar", ali novinarstvo je profesija koja se zasniva na slobodi izražavanja, a u demokratskom i liberalnom društvu postoje stvari koje se ostavljaju javnom mnjenju

Odjeci "Duvanske afere"

17.jun 2009. Miloš Vasić

Pukanić i Šelzi, tršćansko svedočenje

Sedam godina kasnije u prilici smo da se upoznamo sa sadržajem iskaza koji je pokojni Ivo Pukanić, ubijen u atentatu oktobra 2008, dao čuvenom italijanskom antimafijaškom tužiocu Đuzepu Šelziju iz Barija, čoveku koji vodi istragu o međunarodnom švercu cigareta. Utisak je slabiji od očekivanog, jer je najveći broj informacija ili iz druge ruke, ili iz izvora nepouzdanih. Ipak, ima nekih zanimljivih detalja za našu javnost

Lepa Brena i istorijsko breme

17.jun 2009. Jovana Gligorijević

Zagrebački slatki greh

Zašto bojkot koncerta Lepe Brene nije uspeo? Zato što je u "onoj" Jugoslaviji, a potom i u državama iz nje proisteklim, u vreme kada su odrasli odlučili da prestanu da kliču Breni, zamenivši je raznim miloševićima i tuđmanima, rasla cela jedna generacija dovoljno stara da sve upamti, a dovoljno mlada da se ne uprlja i da ne oseća nimalo krivice i odgovornosti zbog onoga što se desilo. Za njih Brena nije ni raspojasana polugola pevaljka, kako o njoj govore roditelji, ni sredovečna plavuša, gazdarica Granda, za koju se priča da je nekad bila najveća zvezda na Balkanu, kako verovatno misle današnja deca. Njima je detinjstvo proticalo uz miris Kiki bombona, dečje osmehe Sanje Doležal i Ljiljane Nikolovske (Magazin), živim bojama Breninih haljina i ritmu njenih, da, neukusnih i kičastih pesama

Nuspojave

10.jun 2009. Teofil Pančić

Okvir za mržnju

Ako prihvatimo teoriju da su civilizovanost i licemerje u nekoj tesnoj vezi, onda je Balkan "civilizovaniji" od Ruande: ovde se (medijski) klalo u rukavicama

Fizika plazme

10.jun 2009. Slobodan Bubnjević

Protivsatelitski top u drugom podrumu

Kako se mit o tajnom srpskom oružju pretvorio u uspešno istraživanje zbog koga bi se Srbija mogla uključiti u projekat Međunarodni termonuklearni reaktor (ITER) i postati deo ekskluzivnog kluba koji razvija najmoćnije energetsko postrojenje u istoriji civilizacije

Analize – Srbija u raljama krize

03.jun 2009. Milan Milošević

Jedna, u nizu havarija

Ocena da će se ekonomska situacija u svetu razvijati nagore dominira u razvijenim demokratskim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske. Neispunjena očekivanja od G20. Naš čovek, bačen u krizu, a izbačen iz života. Vlada Srbije bi morala ozbiljnije se ponaša

60 godina Jugoslovenske kinoteke

03.jun 2009. Dejan Kosanović

Muzej pokretnih slika

Danas, šezdeset godina nakon osnivanja, Jugoslovenska kinoteka svakako je jedna od najznačajnijih ustanova u oblasti kulture kod nas, a takođe i najznačajniji filmski arhiv u regionu, jedan od vodećih u Evropi

Vreme uspeha

20.maj 2009. Redakcija Vremena

Biznis

U prvom kvartalu ove godine direktne strane investicije u Srbiju iznosile su 625 miliona evra, a Vlada očekuje da će do kraja 2009. dostići 1,5 milijardi evra

Intervju – Bora Dugić, svirač i kompozitor

20.maj 2009. Sonja Ćirić

Božanska frula

„U vremenu u kome živim ostavio sam trag i niko mi ništa ne može"

U susret 54. Sterijinom pozorju

20.maj 2009. Slobodan Obradović

Krugovi i krnji drugovi

U subotu 23. maja počinje 54. po redu Sterijino pozorje. Da li će se ovogodišnje Pozorje pretvoriti u revijalnu pozorišnu smotru koja je nastala bez oštrih kriterijuma, tromu uprkos zahuktalosti programa, za sada je nezahvalno prognozirati

Intervju – Miljenko Jergović, pisac

20.maj 2009. Jovana Gligorijević

Između gradova

"Iskreno, meni jedno dobrih četiri-pet godina pomirenje jako ide na živce. Kad mi neko spomene pomirenje između Srba i Hrvata, bude mi loše u svakom pogledu jer je to ona vrsta općeg mjesta i stereotipa koja čovjeku svrdla mozak gore od mamurluka. Mislim da se pomirenje desilo. Najprije su se pomirili kriminalci, atentatori, ubice i šverceri, a nakon njih raznorazni, da tako kažem, privredni subjekti. Mire se i obični ljudi, u tišini i u žalosti za pobjeglim godinama života, ali to novine uglavnom ne zanima"