Vodič kroz parlamentarne izbore
Stranački život i smrt
Neke od 28 stranaka, koliko ih je u novembru bilo u raspuštenom parlamentu Srbije, moći će da računaju na produženi parlamentarni status jedino ako se kolektivno učlane u veće stranke
Neke od 28 stranaka, koliko ih je u novembru bilo u raspuštenom parlamentu Srbije, moći će da računaju na produženi parlamentarni status jedino ako se kolektivno učlane u veće stranke
Napadi se nastavljaju i pojačavaju. Prema američkim zvaničnim procenama, 25 dnevno u proseku. Crveni krst, organizacija koja se po pravilu poslednja povlači s ratišta, povukla je svoje osoblje iz Iraka. Nedavno istraživanje "Vašington posta" pokazuje da tanka većina – samo 52 odsto građana – podržava politiku predsednika Buša prema Iraku
"Što se tiče groteskiranja i gađenja, laganja i paradigmisanja, svakako da u Rinfuzu i te kako ima mnogo naše stvarnosti, koju je samo trebalo napisati. U tom ‘samo’ je sva ljepota utočišta koje ti pruža umjetnost."
U traganju za pojedinačnim legalnim "dobitnicima tranzicije", samo kao neka vrsta putokaza moglo bi nam poslužiti ispitivanje spiska od 1254 državljanina Srbije koji su poreskoj službi ovih dana prijavili imovinu vredniju od 300.000 evra, dok neki kažu da imovinu u toj vrednosti ima više od 80.000 stanovnika Srbije. Čak i ako ih ima 80.000, to je ništa za Evropu. Kad se spisak onih s imovinom vrednijom od te sume protegne na četiri-pet miliona građana Srbije – to će biti znak da je tranzicija na putu uspeha
Posle prvog šoka izazvanog vešću da se naslednik španske krune uskoro ženi popularnom voditeljkom večernjeg dnevnika španske državne televizije, usledila je poplava opšteg oduševljenja, praktično bez ijednog prigovora monarhističkih puritanaca zbog činjenice da je Letisija Ortiz, buduća kraljica, već bila udata
Ukoliko je kriterijum za političku uspešnost dužina participiranja u vlasti nakon smrti Josipa Broza, Dušan Mihajlović u Srbiji ima samo jednog potencijalnog konkurenta – potpredsednika Vlade Nebojšu Čovića
U delu naše javnosti još se javljaju podozrenja i izvesne sumnje u tzv. prave namere Nemačke prema našoj zemlji. No, potrebno je okrenuti novu stranicu u odnosima jer se od prošlosti ionako ne može dalje u istom pravcu. U to spada i nemačka orijentacija prema Balkanu: razvoj svestrane saradnje, naročito ekonomsko-političke i tehnološke u čemu Nemačka ima velike potencijale
Režija: Uloge: Miki Manojlović, Lazar Ristovski, Bogdan Diklić, Branko Đurić
Gotovo dve decenije naše visoko školstvo se kretalo putevima stagnacije i padova. Suštinske reforme su izostajale. Institucionalni sistem se raspadao a profesionalizam nepovratno iščezavao. Sledstveno je nastupilo vreme velikih destrukcija, degradacija i dekadencija. Nasilno su izmeštene i pokrenute velike mase stanovništva, sa još nesagledanim efektima
Za jedan spontani miting sve je izgledalo isuviše organizovano i pod konac. Plave šapke imale su svoju vrstu i nisu se mešale s belim šapkama, žandari su opet stajali za sebe i svako je imao unapred određeno i propisano mesto na Trgu republike (neki ga pamte i kao Trg slobode). Na prvi pogled sve je uglavnom ličilo na nekadašnje smotre plavaca za Titov rođendan ili na neki zaboravljeni Dan bezbednosti, manje na onaj stari "espeesovski" izum – skup podrške protiv nečega
Posle iznuđene ostavke Gonsala Sančesa de Losade, privremeni predsednik Karlos Mesa sastavio je "ekspertsku i nezavisnu vladu", ali nema mnogo garancija da će uspeti da zemlju izvede iz teške ekonomske, socijalne i političke krize
Prvi čovek NBA, koji u februaru puni 20 godina na čelu jedne od najmoćnijih sportskih organizacija sveta, veruje da će narednih godina doći do još tešnje saradnje između NBA i evropske košarke, ali se ne usuđuje da prognozira vreme eventualnog stvaranja Evropske divizije NBA
Srpskoj javnosti treba što pre otvoreno reći da aranđelovačku punionicu mineralne vode kupuje američki kapitalista Vlade Divac, koga će sutra nagon za profitom terati da se ponaša isto kao što se danas ponaša US Steel u smederevskoj Čeličani. Što pre to shvate, radnici "Knjaza Miloša" proći će mnogo lakše kroz tranziciju nego smederevski livci koji su se nameračili da pobede američki kapitalizam
"Šteta ugledu italijanske vlade"; "Vreme" br. 665
"Evropski forum" 8–9; dodatak nedeljnika "Vreme", br. 664
Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih i umetničkih redova i predao je u ruke agentima Odeljenja za istraživanje informacija Forin ofisa. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timoti Garton Eš daje novo tumačenje Orvelove liste – u prvom delu, Eš opisuje Orvelove motive i navodi da je svoju listu pisac predao službenici Siliji Kirvan na njenu inicijativu, dok se drugi deo teksta bavi strukturom i delatnostima Odeljenja za istraživanje informacija i sudbinom ljudi navedenih na listi. Poslednji deo ovog tumačenja dublje analizira motive Džordža Orvela i značaj liste za njegovu psihološku biografiju
Vlada Srbije je zaključila da su odnosi Beograda i Vašingtona odviše ozbiljna stvar da bi se mogla prepustiti ambasadama
Prodajom 49 odsto srpskog Telekoma pre šest godina čini se da su svi akteri bili namireni. U Italiji se još vodi istraga o tome koliko je ko uzeo provizije u ovom poslu. Grci i Englezi se ne oglašavaju. U Srbiji se zna da je prodajom dela Telekoma Milošević sebi kupio još tri godine vlasti, a omastili su se penzioneri i "radnici". Zašto se Borka Vučić ne seća posete Rimu dva dana po potpisivanju Ugovora o prodaji Telekom Srbija? Zašto je posle demokratskih promena 2000. godine vlasnik MK Komerca Miodrag Kostić saslušavao Milana Beka? Zašto su pare dobijene prodajom Telekoma umesto u bankama na Zapadu završile u maloj atinskoj banci? Zašto Telekom nije prodat na javnom tenderu, nego direktnom pogodbom? Zašto su Italijani pristali da Milan Beko podigne cenu za 100 miliona maraka? Zašto je Dojčilo Maslovarić "kreativno prepričavao" Miloševićev slavljenički prijem? Zašto su za srpsku javnost saslušanja koje sprovodi italijanska parlamentarna komisija u Beogradu postala tajna?
U jeku najintenzivnijih građevinsko-infrastrukturnih radova u Beogradu u poslednjih tridesetak godina, objekti u centru grada pogođeni u intervenciji NATO-a polako postaju skulpture. Na detaljna rešenja još se čeka