Neredi u Francuskoj

10.novembar 2005. Nenad Tomić

Pariz gori

Scene građanskog rata pogodile su i samo srce Pariza i Trg Republike, dok se sve više građana pribojava kako za imovinu tako i za ličnu bezbednost, a mnogo je i onih koji se pitaju zbog čega toliki bes i kako je moguće da se na stotine adolescenata tako dobro organizuje, a da policija nije u stanju da ih spreči u piromanskim i rušilačkim namerama

Lisica i ždral

10.novembar 2005. Ljuba Živkov

Usamljeni osvetnik

Jedni su prkosno i ponosito glasali za povišicu, ostali su pognuli glavu pred voljom većine i skrušeno pružili ruku da prime šta im sleduje

Intervju - Čedomir Jovanović, predsednik LDP-a

09.novembar 2005. Vera Didanović

Ne plašim se ni Lenjina ni Blera

Lider Liberalno demokratske partije o Kosovu, Crnoj Gori i Vojvodini, manjinama i ženskim pravima, "antihaškom bratstvu", SANU-u i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Idolima, Vesni Pešić i Zoranu Đinđiću i svojoj levičarskoj opredeljenosti

Bivši specijalci iz Srbije u Iraku

09.novembar 2005. Miloš Vasić

Ponuda i potražnja ratnog iskustva

Iza seksi novinarskih priča o "crvenim beretkama u Iraku" itd. krije se nešto sasvim drugo – globalizacija poslova iz oblasti bezbednosti i osiguravanja poslova velikih firmi. Tu nema mesta za amatere, avanturiste i za Rambo-manijake. To je posao za ozbiljne i ozbiljno obučene i kvalifikovane uravnotežene i iskusne ljude

Na licu mesta - Kosovo

02.novembar 2005. Dejan Anastasijević

Čekajući Ahtisarija

U Prištini malo ko sumnja da će konačan status Kosova biti nezavisnost, a još manje njih se pita kako će ta nova država izgledati

Zatezanje na Bliskom istoku

27.oktobar 2005. Marko Savić

Sirijski otisci u Bejrutu

Posle atentata analitičari su bili saglasni da je najverovatnije reč o akciji neke obaveštajne službe i isključili svaku mogućnost da je u pitanju teroristički napad, jer je Hariri imao jako obezbeđenje, a način na koji je atentat izveden ukazuje da je on dugo bio praćen, i verovatno prisluškivan. Sirija je bila najlogičniji izbor za prvog i jedinog osumnjičenog

Pod Medvednikom, među Mladićevim košnicama

27.oktobar 2005. Dragan Todorović

Dvesta plus jedna

General Mladić opet, vele, ‘vatan, i opet nije u’vaćen. Seljaci podno Medvednika ni pod razno ne znaju čije su Mladićeve ‘čele. Ni čuli za generala, ali za sve heroj naroda i države, samo jedan pita, Kakav je to junak, pa nije Kraljević Marko

Portret savremenika - Marti Ahtisari

Kosovski insajder

Marti Ahtisari naglašava da ne tvrdi da sve zna o kosovskom procesu, ali smatra da zna dosta. Od ovog odmerenog diplomate i jedna optimistička poruka: Balkan je region sa velikom istorijom, ali još većom budućnošću

Kosovski pregovori

27.oktobar 2005. Milan Milošević

Su čim pred Miloša

Pred Savetom bezbednosti na godišnjicu UN-a, Koštunica izneo ranije usaglašene okvire u kojima je Beograd spreman da pregovara o statusu Kosova: bazični principi UN-a, celovitost državne teritorije, autonomija, ljudska prava i vladavina zakona

Tema broja

27.oktobar 2005. Vera Didanović

Ko će pregovarati o Kosovu

U trenutku kad je najviše telo UN-a dalo zeleno svetlo za početak pregovora o budućem statusu Kosova, bio je poznat albanski tim pregovarača, ime najverovatnijeg specijalnog izaslanika međunarodne organizacije, ali ne i sastav srpskog pregovaračkog tima

Kina i svet

Uspon „crvene stene“

Kina ima stabilnije političko rukovodstvo i uspešniji privredni uspon nego što je ikada imala u poslednjih 150 godina. Ekonomski bum, koji je preporodio zemlju i doneo bolji život milionima njenih stanovnika, svrstao je Kinu među vodeće svetske ekonomske sile. Potencijali njenog ogromnog tržišta, kao i njene rastuće potrebe za različitim robama, privlače poslovne ljude u širokom rasponu od, na primer, latinoameričkih rančera-stočara do francuskih vinogradara

Evropski pregovori

12.oktobar 2005. Milan Milošević

Start trke s preponama

Pregovori o asocijaciji sa EU-om, pregovori sa MMF-om, pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, kosovski šatl pregovori...

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Portret savremenika - Svetozar Marović

Ni tamo, ni ovamo

"Možda je moja politička karakteristika trpljenje, to što sam uvek negde između, što verujem u neku meru", opisao je svoju "političku posebnost" predsednik SCG, koji, nakon optužbi za potpisivanje štetnog ugovora o nabavci vojne opreme, kaže da se ipak neće povući sa funkcije koju obavlja "u interesu evropskih ciljeva SCG"