Povratak Lepe Brene
Poslednja Jugoslovenka
Lepa Brena je prva, a možda i jedina osoba na prostorima bivše Jugoslavije koja je do kraja shvatila sva pravila šou-biznisa. Muškarci su je voleli jer je prototip balkanske lepotice. Žene su se identifikovale sa "nežnom ženom". Deca su volela Brenu zbog veselih i pevljivih, "brzohvatajućih" hitova. Danas, posle svega, svi vole Brenu jer je simbol jednog vremena – kada smo svi bili srećni, bezbrižni, visoki i plavi. Baš kao i ona
Knjige
Šta ide, šta ostaje
Slavoljub Stanković: The Box; Rende, Beograd 2007.
Aleksandar Belčević: Uzeo sam štap i počistio mrve od brusketa; Kornet, Beograd 2008.
Zoom
Mnogo buke oko normalnih stvari – Kolika je uloga kluba iz Šekspirove ulice u formiranju koalicione vlade Tadića i Dačića
Strateški cilj Delte, orijentisane na trgovinu i nekretnine, nije čerupanje sirotinje, već ista radnja sa sve bogatijim građanstvom i privredom. Kolika bi bila Miškovićeva zarada da se ostvari radikalski cilj da se hleb prodaje po ceni od tri dinara?
Drugi svetski rat i posledice
Sudbina i stradanje poraženih
Prema svedočenjima koje je prikupila Radna grupa za dokumentaciju Zadužbine za kulturu podunavskih Nemaca, u krugu nekadašnje predionice svile u sremskomitrovačkom naselju Hesna, početkom avgusta 1945. godine formiran je radni logor, koji je raspušten 5. maja 1947. Procenjuje se da je tu život izgubilo više od 2000 osoba
Izjava nedelje
„Ili ćete ga proglasiti za kralja, ili mi ide.“
Katarina Karađorđević, princeza i supruga Aleksandra Karađorđevića ("Večernje novosti")
Blagoutrobije
Otac Karađorđeve šnicle
"Bilo je to 1956. ili možda 1957. godine. U restoran je došla čuvena spikerka Radio Beograda, koja je čitala izveštaj o vodostanju, i naručila je kijevski kotlet. On se pravi od piletine i sa buterom a ja nisam imao ni jedno ni drugo. Da ne bih obrukao restoran, uzeo sam šniclu i kajmak, spremio ih i poslao joj to"
Kina – Tajvan
Na novom početku
Za vreme tročasovnog televizijskog programa na tajvanskoj televiziji prošlog četvrtka, tajvanski građani i firme donirali devet miliona dolara za obnovu škola u zemljotresu pogođenoj provinciji Sečuan
Analize
Čudesni svet koalicija
Velika drama oko toga što će opozicioni socijalisti odlučiti ko pravi vladu, kao da je to neki presedan: od 1990. do 2000. oni su samo dve godine vladali sami
EU i zapadni Balkan
Teško vreme, dobar trenutak
Za sve koji se na ovim prostorima, ali i u Evropskoj uniji, bave pitanjima proširenja, jedna od glavnih tema za razmišljanje jeste da li zemlje zapadnog Balkana treba da se udruže i zauzmu regionalni pristup procesu pridruživanja, ili ipak da nastave taj put svaka za sebe
Vanredni makedonski izbori
Razbijeno ogledalo
Pucnji i rafali u skopskom selu Aračinovu u kojem su rane iz 2001. još sveže i koji ni pre ni posle sukoba nije bilo pod istinskom kontrolom makedonske države, u selima u tetovskom kraju, ali i u skopskoj opštini Čair, izazvali su zgražavanje makedonske i međunarodne javnosti i do maksimuma uzburkali strasti među albanskim partijama
Izjava nedelje
»Nismo mi u ljubavnom odnosu pa da kažem ko mi se više ili manje sviđa.«
Jovan Krkobabić, predsednik PUPS-a, na pitanje ko mu je najbliži: Tomislav Nikolić, Boris Tadić ili Vojislav Koštunica ("Press")
Nuspojave
Prilika čini patriotu
Mnogi se upuste u patriotizam bez zadnjih namera, ali kad se jednom nađu tamo, "u prilici", prosto im ruka krene sama
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve
Sabornost i zbunjenost
Prvo poluvreme otimanja o vlast u SPC-u završeno je proglašenjem mitropolita Amfilohija zamenikom patrijarha, mada se ne kaže da li sa patrijarhovim blagoslovom, bez koga je sve bez pravnog dejstva
Novi naftni šok
Opasni petrolejski balon
Naftni biznis ide po svetskim, a ne po međudržavnim pravilima i na tom polju smešno je gajiti iluzije o benefitima rusko-srpskog energetskog aranžmana. Onaj ko gaji te iluzije neka se raspita po kojoj ceni smo pristali da u prvom polugodištu uvezemo Gaspromnjeftovih 800.000 tona sirove nafte i po kojoj kalkulativnoj ceni gasa se sada puni gasno skladište u Banatskom Dvoru
Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (13)
Šta nam je bilo i šta vam se događa
U okviru projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. U razgovoru o reformisanju armija, političkim okolnostima u kojima su obavljene i rezultatima učestvovali su Milan Gorjanc, pukovnik JNA i penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske, vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić. Učesnici okruglog stola govorili su i o organizaciji oružanih snaga, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, o učešću u mirovnim misijama, o sadašnjoj i pravcima buduće međusobne saradnje. U ovom i narednom broju "Vreme" će objaviti najzanimljivije delove razgovora
Izjava nedelje
»Niko ništa ne radi, političari se samo šepure i pljuju.«
Velimir Ilić, predsednik Nove Srbije ("Press")
Na licu mesta
Varoš pod Palmom
Svako ko se bavi politikom u Srbiji trebalo bi pažljivo da pogleda rezultate izbora u Jagodini. Buduće izbore će sve manje određivati nebeske teme poput Kosova, a sve više one prizemne, lokalne. Odgovor na pitanje da li je Palmina Jagodina realnost ili našminkana fasada daće sledeći lokalni izbori, za četiri godine
Sastavljanje vlade
Kakofonija velikog pomirenja
Prvi korak ka vladi nacionalne koalicije; demokrate priželjkuju obrt koji bi doveo do proevropske vlade. Ko s kim može i ne može
Karađorđevo
Rajske ruševine
Čudesni trkač osvojio je na desetine trofeja i napunio muzej ergele priznanjima. Atlantik je i danas živ, dvadesetrogodišnje grlo ponosito troši svoje staračke dane, nakon što je 1991. prestao da se takmiči
Istraživanje – Nove vojske bivše Jugoslavije (12)
Do bande i nazad
Od svih vojski koje su nastale raspadom zajedničke države, jedna je ipak malo jednakija od drugih: današnja Vojska Srbije u znatno većoj meri polaže pravo na nasleđe Jugoslovenske narodne armije od svojih posestrima u drugim republikama bivše Jugoslavije. Iako je vojska, kao i sve ostale institucije u SFRJ, idealno trebalo da odražava multietnički i multicentrični karakter države, ona je u praksi ostala visoko centralizovana, a centar je, naravno, bio i ostao u Beogradu. Druge republike su dobile kasarne i skladišta, vazduhoplovne i mornaričke baze i znatan deo tehnike, ali Beogradu su ostali Generalštab, Ministarstvo odbrane, Akademija kopnene vojske, Vojnomedicinska akademija, ali i dobar deo kadrova koji ideološki i profesionalno nikako nisu mogli da se prilagode novim okolnostima. To nasleđe bivše JNA bilo je i ostalo težak teret pod čijom težinom Vojska Srbije i danas posrće
Vizne olakšice
„Patriotsko“ licemerje
Letimičan pogled na neke podatke koji se mogu dobiti u ambasadama pokazuje da broj naših građana koji putuju u zemlje EU konstantno raste. U Ambasadi Španije kažu da je u tu zemlju 2007. godine putovalo 20.000 građana Srbije, a 2002. godine 5000. U konzulatima Grčke u Beogradu i Nišu prošle godine izdato je oko 300.000 viza, što je tri puta više nego pre pet godina