Stanje stvari
Posle Đinđića
Premijer se od samog početka našao u makazama između lokalnih zlikovačko-patriotskih sila i haških ultimatuma
Premijer se od samog početka našao u makazama između lokalnih zlikovačko-patriotskih sila i haških ultimatuma
Manastir Hilandar uspeo je da tokom prvih osam vekova svog postojanja zadrži status "najveće svetinje srpske" i mesta na koje su se srpski vladari povlačili ili ga bogato darivali potvrđujući njegov značaj za narod i otadžbinu. Tokom poslednje decenije, međutim, zadužbina Simeona i Save Nemanjića postala je mesto na koje su i zvani i nezvani pristizali, aktuelni, nepriznati ili potencijalni vladari. Svaki sa svojim ciljem i manje-više jasnom namerom. Uglavnom, sekularne prirode
Ljubomir je, prezime mu kaže, p(j)esnik. Posle pauze, za tri godine, napis’o 2400 pesama, od svake teme i za svaku priliku. Hiljadu ih ima u glavi, govori na otvorenom i zatvorenom, na trgovima, mitinzima, akademijama, proslavama, a kad mu se prohte, i u ambasadama
Vuk Drašković, predsednik Srpskog pokreta obnove ("Nacional")
U organizaciji fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" u subotu 13. oktobra u Studentskom kulturnom centru organizovana je četvrta u seriji ovogodišnjih tribina pod zajedničkim nazivom "Vreme izazova", posvećena odnosima u jugoslovenskoj federaciji. (Prve tri tribine bavile su se mogućnošću civilne kontrole nad policijom, privatizacijom i reformom osnovnog školstva). Učesnici tribine bili su Slobodan Samardžić, savetnik za unutrašnju politiku predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice, Zoran Žižić, potpredsednik Socijalističke narodne partije Crne Gore, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i koordinator Fondacije "Fridrih Ebert", Slavko Perović, portparol Liberalnog saveza Crne Gore i Igor Lukšić, portparol Demokratske partije socijalista. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". "Vreme" prenosi delove izlaganja i diskusije učesnika tribine.
Za veronauku ili alternativni predmet izjasnilo se svega oko dvadeset odsto srednjoškolaca - U Beogradu, tako nije formirano nijedno odeljenje. Skoro četrdeset odsto roditelja sedmogodišnjaka se, međutim, izjasnilo za versku nastavu, petina za građansku, desetina za obe dok je "resto" odabralo "ništa" što u poređenju sa srednjoškolskim rezultatom kazuje da su roditelji ambiciozniji od svoje dece i da je "po tuđim leđima sto batina ništa"
Blanušu nije bilo blam ni da opisuje šta i kako "Sloba" i "Mira" tepaju jedno drugome, gde ga ona ljubi i tome slično... O znalačkom opisivanju sadržaja njegovog ručka da i ne govorimo. Jedino je s knjigama građanin Blanuša nešto slabije stojeći