Poljska – Zakon o logorima smrti

07.фебруар 2018. Ivan Ivanji

Opasnije od antisemitizma

Zbog poljskog "zakona o Holokaustu" u Varšavu stižu oštri protesti Izraela. Zakon ne samo da je nepotreban već je kontraproduktivan i glup

Grčka – Makedonsko pitanje

07.фебруар 2018. Georgios Stamkos, Milica Kosanović

Ime kao sudbina

Dok Atina i Skoplje pregovaraju o tome da se BJR Makedonija ubuduće zove Nova Makedonija, Severna Makedonija, Gornja Makedonija, Vardarska Makedonija ili Makedonija (Skoplje), nacionalistička opozicija organizuje masovne proteste u Grčkoj protiv bilo kakve upotrebe imena "Makedonija". Ipak, konačno se nazire rešenje ovog "vizantijskog spora"

Češka – Predsednički izbori

31.јануар 2018. Uroš Mitrović

Zeman po drugi put

Tesnom pobedom u drugom krugu predsedničkih izbora dosadašnji šef države Miloš Zeman izborio se za novi petogodišnji mandat, uprkos kritikama iz Brisela i njemu nenaklonjenih čeških mejnstrim medija

Španija

11.октобар 2017. Milan Milošević

Zamrznuta nezavisnost Katalonije

Evropa je odahnula: Karles Puđdemon je predložio da Katalonija privremeno suspenduje odluku o proglašenju nezavisnosti i time otvorio vrata za pregovore sa Madridom. Pitanje je, međutim, da li zamrznuta nezavisnost može da ublaži konflikte u Španiji

Burma – Nasilje i beda

06.септембар 2017. Radovan Radovanović

Muke po Rohindžama

U budističkom Mjanmaru muslimanske Rohindže su potpuno obespravljene i izložene otvorenoj torturi. Čitav jedan narod koji se decenijama bori samo za osnovna prava mogao bi tako da bude gurnut u ruke Islamske države

Intervju – Dragoljub Mićunović

02.август 2017. Ivana Milanović Hrašovec

Nema dijaloga na lažima

"Najviše brine kad se stranka pretvara u borbeni odred. Jer ovde je došlo do toga da ko god šta kritički kaže, samo posle jednog minuta, na svim medijima, na svakoj televiziji stižu psovka, pljuvanje i najobičnije laganje. Bolesno je hteti svu vlast u jednim rukama"

Istupanje SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma

07.јун 2017. Slobodan Bubnjević

Dan nakon sledećih izbora

Prema članu 28 Pariskog sporazuma o klimi, SAD ne mogu da ga napuste pre 4. novembra 2020. godine. Mada odluka Donalda Trampa predstavlja udarac naporima u borbi protiv globalnog zagrevanja, SAD će biti njegov deo sve do prvog dana nakon sledećih izbora

Osmi mart, 40. put

08.март 2017. J. Gligorijević

Gorak hleb i uvele ruže

Ujedinjene nacije proglasile su 8. mart za Međunarodni dan žena 1977. godine. Kakav je položaj žena u Srbiji na 40. godišnjicu ovog praznika

Rusija–SAD – Čekajući potez Donalda Trampa

15.фебруар 2017. Milan Milošević

Tako govoraše Putin

Na Bezbednosnoj konferenciji u Minhenu 2007. Vladimir Putin je bacio rukavicu unipolarnom uređenju sveta po receptu Pax Americana. Posle toga rusko-američki odnosi su se pogoršavali, a popravljanja odnosa posle dolaska Donalda Trampa u Belu kuću mnogi se iz nekih razloga plaše

Evropske integracije Srbije (19)

07.децембар 2016. Dejan Anastasijević

Nevolje sa usklađivanjem

Poglavlje 31, koje se tiče zajedničke spoljne politike i bezbednosti, predstavlja jedan od najvećih izazova na evropskom putu Srbije

Zoran Lutovac

14.септембар 2016.  

Problem nije u Vučiću, već u nama

Smatram da je Demokratskoj stranci potreban racionalan predsednik koji će kadrovski i organizaciono obnoviti stranku i vratiti poverenje građana. Tokom cele karijere imao sam jedan prost recept za uspeh: u svom timu sam uvek želeo da imam bolje i stručnije od sebe

Bojan Pajtić

14.септембар 2016.  

Za mene nema drugog puta

Dugo sam razmišljao da li da se kandidujem ili da izaberem lakši put i povučem se. U razgovoru sa saradnicima, viđenim ljudima u stranci i van stranke, sa porodicom, shvatio sam da se moram kandidovati, jer bi se sve drugo tumačilo kao jedno pristajanje i paktiranje sa najnegativnijim i poraznim pojavama u našem društvu koje nas vraćaju u devedesete godine

VREME | BR 1321. 28. APRIL 2016.

04.јун 2016. Stanko Cerović

Priča o Muhamedu Aliju

Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.

Priča o Muhamedu Aliju

27.април 2016. Stanko Cerović

Najbolji, Najveći, Najlepši

Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.

Tribina – Vojvođanski region i dobro upravljanje u svetlu Agende UN do 2030.

Manje države, više društva

Dobro upravljanje jedno je od načela Cilja 16 Agende održivog razvoja Ujedinjenih nacija od 2015. do 2030. godine koji je Srbija odredila kao svoj prioritet. Kako bi se ono ostvarilo, neophodno je razviti sistem u kome svi nivoi vlasti funkcionišu i sarađuju, a institucije sistema predstavljaju servis građana

VREME BR.633 | 20. FEBRUAR 2003.

04.март 2016. Miloš Vasić

Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag

Dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, odlučio se da iz politike i svih srpskih zemalja ode u istoriju. On obećava da će to biti izlazak na velika vrata, planira oproštajne mitinge i pravi konferencije za štampu svakog dana. On junački ide mečki na rupu, kao Miloš kod Murata na Kosovu, da razbuca taj Tribunal kao Georgi Dimitrov onomad u Berlinu oko one paljevine Rajhstaga – pa šta bude. On se ne nada pravdi od tog suda, on računa na istoriju koja će ga zapamtiti. Ili bar tako kaže...

Vreme Vojvodine

09.децембар 2015. Saša Rakezić, Goran Berić

Vojvođanske seobe

Vojvodina je tokom čitave istorije bila migratorni prostor. Talasi migracija značajno su menjali strukturu, način života i kulturu ovog prostora. Kao izrazito višenacionalna sredina u današnjem obliku nastaje tokom XVIII veka, što je bila posledica doseljavanja Srba u Velikoj seobi 1690, kao i kolonizacije koju je sprovodila austrijska vlast. Migracije nakon Drugog svetskog rata, proterivanje Nemaca i kolonizacija Srba iz Bosne i Hrvatske, a zatim i migracije tokom i nakon raspada Jugoslavije, promenili su strukturu stanovništva Vojvodine, ali je ona i dalje zadržala svoj multietnički karakter. U Vojvodini danas živi nešto manje od dva miliona stanovnika i 26 nacionalnih manjina, a šest jezika ima službeni status – srpski, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski

Lisica i ždral

25.новембар 2015. Ljubomir Živkov

Srce od kamena IV

Od UN – za čije sam se ukidanje gorljivo založio – do danas ni demarša ni boga oca, eto kako je svetska organizacija troma, nezainteresovana, samouverena i ohola

Lisica i ždral

18.новембар 2015. Ljubomir Živkov

Srce od kamena III

Nije li prijatno imati uvek isti naslov? Teme same staju u red i strpljivo čekaju da i njih naučno obradim

Prvih četvrt veka – Vremena »Vremena«

28.октобар 2015. Filip Švarm

Novine u doba ratova, bede i očaja

Kako je bilo prvih deset godina? Šta je "Vreme" pisalo dok su grmeli topovi, goreli gradovi i vukle se beskrajne kolone izbeglica? A kako je svedočilo o gospodarima ratova i tuđe muke, njihovim interesima i masovnim grobnicama? Na kakav način su ove novine izveštavale o redovima za hleb i mleko, hiperinflaciji, krađama izbora, narodnom buntu i antirežimskim demonstracijama? Kako smo se držali u toku NATO bombardovanja i zbog čega smo uvek uspevali da napravimo razliku između ispravnog i pogrešnog? Ukratko – vreme devedesetih

70 godina Ujedinjenih nacija

21.октобар 2015. Ivana Stupar

Porodica nastala iz ratnog pepela

Kada se pogleda slika današnjeg sveta, preovlađuje osećaj da se ideali o trajnom globalnom miru nisu obistinili. Ipak, dostignuća UN-a u planetarnom razvoju su neosporna. Neprocenjiv je doprinos u dekolonizaciji, iskorenjivanju smrtonosnih bolesti, odbrani ljudskih prava i vladavini zakona

Intervju – Irena Vojačkova Solorano, stalna koordinatorka UN u Srbiji

21.октобар 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Potreba za izgradnjom institucija

Nivo spremnosti raznih aktera u Srbiji, a posebno njenih građana, da učestvuju u procesu formulisanja nove agende UN-a i obezbede svoj glas bio je impresivan, dok je pitanje "kulture i razvoja" zauzelo visoko mesto u njihovoj agendi

Lisica i ždral

07.октобар 2015. Ljubomir Živkov

Ruski rulet

Koliko sam puta čuo mudroliju da nije bilo šestog oktobra: stilska figura nepogrešivo pronalazi buduće svoje čuvare i korisnike, i svako od njih nudi je publici kao svoje vlastito otkriće

Iz prvog broja »Vremena«

09.септембар 2015. Milan Milošević

Može li se raspasti Jugoslavija

Ako šovinizam i slepa mržnja onemoguće reformu i Jugoslavija stvarno počne da se raspada, to će običnim ljudima stvoriti pakao koji i ne pominju oni koji o tome govore sa neverovatnom lakoćom: prekid komunikacija, preseljenja, napetosti, diktature, možda ratove

»Slike koje su promenile svet«

09.септембар 2015. Milan Milošević

Dečja suza u objektivu

Slika trogodišnjeg dečaka Ajlana Kurdija probudila je savesti širom sveta i promenila javno mnjenje u Austriji i Nemačkoj, što se nije desilo nakon mnogobrojnih prethodnih vesti o udavljenim izbeglicama kod ostrva Lampeduza, ni nakon izveštaja o tome da se u Mediteranu od januara do kraja avgusta 2015. godine udavilo najmanje 2500 ljudi. Ova fotografija je izazvala lavinu podsećanja na "slike koje su izmenile svet"

Održivi razvoj

12.август 2015. Slobodan Cvejić

Ciljevi za bolji svet

Nakon iskustava sa prethodnom globalnom razvojnom agendom poznatom po Milenijumskim razvojnim ciljevima, UN su želele da se o novim ciljevima razvoja ne pitaju samo stručnjaci i političari. Novi globalni ciljevi održivog razvoja su definisani kroz širok konsultativni proces. Širom sveta, građani i različiti društveni i ekonomski akteri mogu da iskažu svoje mišljenje i viziju sveta u kakvom žele da žive