Zakon o vanrednim situacijama
Propusti i posledice
Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje
Džaba nam zakoni, ako ih se ne pridržavamo. Da jesmo, još ranije bi bile preduzete preventivne mere protiv elementarnih nepogoda i razmere ove tragedije bi kud i kamo bile manje
Centralna filipinska ostrva tajfun Haijan zahvatio je kada je bio najsmrtonosniji. Tela se i dalje broje i pohranjuju u masovne grobnice. Lokalni zvaničnici polaze od preko 10.000 mrtvih. Raseljeno je milion ljudi, četiri miliona je ostalo bez krova nad glavom, šteta se procenjuje na četrnaest milijardi dolara, a struje će u čitavoj zemlji verovatno biti tek krajem godine
Budući da su obe strane u sporu – Srbija i Hrvatska – dostavile sudu listu svojih svedoka, verujem da je informaciju pustio državni vrh. Naime, videvši moje ime na spisku svedoka, neko iz srpskog pravnog tima je vest prosledio vrhu države, a oni medijima. Pojavljivanje mog imena u kontekstu svedoka hrvatske strane u tužbi za genocid protiv Srbije očito je sračunat potez sa ciljem da se izložim novim pritiscima, šikaniranju, da se zastrašim
"Ne bih se mogao setiti nijednog, ma i kratkog perioda u životu bez Njegoševog stiha, bez misli o Njegošu", zapisao je o svom odnosu prema Njegošu Ivo Andrić. Andrić se Njegošu čitavog života vraćao i o njemu u periodu 1925–1963. napisao desetak tekstova, više nego o bilo kom drugom piscu. "Vreme" je ove godine, u broju 1151. objavilo Andrićev esej iz 1935. godine Njegoš kao tragični junak kosovske misli, a u ovom broju objavljuje poslednji njegov tekst o Njegošu. Andrić ga je napisao 1963, povodom 150. godišnjice Njegoševog rođenja, i objavio ga u listu "Komunist" 28. novembra te godine. Andrićevo delo u tom trenutku je zaokruženo, on je tada već svetski poznat pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, i on u kratkoj priči pod naslovom Trenutak u Toploj poslednji put vraća svoj dug Njegošu, opisujući ga kao dečaka u kome zrije sve ono što će kasnije pretočiti u stihove i pokušati da ostvari u delu i životu.
Mnoge pozorišne predstave viđene na ovogodišnjem BITEF-u pomerale su granice pozorišta ka stranputicama, koje su bile ne samo nemušte nego i neinteligentne
Novi, peti IPCC izveštaj donosi seriju sumornih vesti. Više temperature, više vode, više nepogoda. Više siromaštva. I više prilika za pojedine kompanije
Prošlo je 95 godina od onog 15. septembra 1918, kada je probijanjem Solunskog fronta nastupio čas u kome su kao domine za dva meseca pale Centralne sile, a Srbija oslobođena od austrougarskih, nemačkih i bugarskih zavojevača. U vreme kontroverznih priprema za revizionističko (?) obeležavanje stogodišnjice početka Prvog svetskog rata (Velikog rata) 1914, kao da u senku zaborava padaju istorijski značajniji završetak tog rata, kao i patnje onih koji su ga okončali
Nemci su na Sutjesci imali oko hiljadu mrtvih, partizani sedam i po hiljada – i pobedili. Komanda Druga čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade poslala je svoju poslednju poruku Vrhovnom štabu: "Dogod budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera." Proleteri su izginuli. Nemci nisu prošli. Partizani su probili obruč
Flora Sends (1876–1956) bila je jedina žena iz Zapadne Evrope za koju je poznato da se borila u sastavu jedne redovne vojske u Prvom svetskom ratu. Na početku rata došla je u Srbiju kao bolničarka Crvenog krsta, da bi oktobra 1915. stupila u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Učestvovala je u bitkama u Makedoniji, bila ranjena i odlikovana Karađorđevom zvezdom s mačevima, učestvovala u povlačenju preko Albanije, proboju Solunskog fronta i stigla do oficirskog čina. Između dva svetska rata živela je u Beogradu i imala je status ratne heroine. U aprilu 1941. ponovo je obukla uniformu u nameri da se bori protiv nacista, preživela je gestapovski zatvor u Beogradu i godine okupacije, da bi posle oslobođenja napustila Srbiju i vratila se u Englesku. U izdanju "Lagune" upravo je objavljena knjiga britanske publicistkinje Luiz Miler pod naslovom Naš brat – Život kapetana Flore Sends, koja donosi detaljnu biografiju ove fascinantne žene. Uz dozvolu izdavača, iz knjige donosimo odlomak koji govori o okolnostima pod kojim je Flora Sends stupila u srpsku vojsku
Deže Kostolanji: Zlatni zmaj Preveo Marko Čudić Književna opština Vršac 2012.