Esej

17.фебруар 2009. Alek Popovwww.eurozine.com

Zašto je odzvonilo čoveku sa ulice

S vremena na vreme se viđam sa stranim novinarima. Jedno od njihovih omiljenih pitanja ranije je bilo šta Bugari očekuju od Evropske unije. Odnedavno pitaju kako se Bugari osećaju u Evropskoj uniji. Uz ovo pitanje neizbežno ide još jedno: "Šta Bugari misle o korupciji?" Donedavno sam prilično nepromišljeno odgovarao u ime bugarskog naroda tako što sam izlagao svoje mišljenje. Nadam se da to nije narušilo sliku o narodu. Sada sam, međutim, mnogo oprezniji. Moram uz mrvu stida da priznam da ne znam šta narod misli o tome ili o bilo čemu drugom.

Nuspojave

11.фебруар 2009. Teofil Pančić

Floskule ne umiru

Kako je moguće da nekadašnja žrtva političke represije tako olako, čak radosno, prigrli jezik tlačitelja, pa njime poletno mlati po drugima

Intervju – Branko Radujko, direktor Telekoma Srbija

11.фебруар 2009. Marija Vidić

Pozovi vladu radi prodaje

Menadžment kompanije, ukoliko ne bude odluke o privatizaciji, moraće da preduzme niz ozbiljnih mera za prevazilaženje problema visoke zaduženosti i finansijske konsolidacije kompanije u uslovima svetske ekonomske krize

Nemačka

11.фебруар 2009. Andrej Ivanji

Prozivanje pape

Nemačka kancelarka Angela Merkel zahtevala je od pape da se jasno ogradi od negiranja holokausta. Vatikan je bio ogorčen zbog mešanja nemačke vlade u crkvena pitanja. U diskusiju su se umešali političari, crkveni dostojnici i mediji širom Evrope. A sve to pošto je Benedikt XVI rehabilitovao četiri biskupa iz Bratstva sveti Pije, koji su ekskomunicirani pre dve decenije

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) II

11.фебруар 2009. Frano Cetinić

Intelektualci i rat

Knjiga Frana Cetinića Pariški kolateralni dnevnik, proljeće 1999 - Nazovi NATO radi umorstva, iz koje prenosimo nekoliko segmenata, pisana je u proleće 1999, a objavljena u proleće 2000 (Vreme, Samizdat b92). To je dnevnik koji je vremenom dobio na vrednosti jer obavešteno, džentlmenski pošteno i lucidno govori o spin doktorima i intelektualcima koji su oblačili maskirne uniforme i potpirivali atmosferu kaznene ekspedicije, o drugim intelektualcima koji nisu bili uhvaćeni u zamku "radosne apokalipse" i koji su se toj ratnoj retorici suprotstavljali, o dendijima humanitarne stvari kao što je Bernar Kušner - i o političarima koji su postupali po formuli "bombardujmo, a posle ćemo videti šta ćemo"

200 godina Čarlsa Roberta Darvina

11.фебруар 2009. Slobodan Bubnjević

Evolucija brodskog prirodnjaka

Tačno dva veka pre trenutka u kome ovaj broj "Vremena" izlazi iz štampe, u gradiću na zapadu Engleske, rodio se Čarls Darvin. Ove godine obeležava se i 150 godina od objavljivanja prvog izdanja Porekla vrsta

Islam i terorizam

04.фебруар 2009. Vojin Dimitrijević

Od lenjinista do džihada

Dok su pokreti koji su se nekada služili terorizmom na Bliskom istoku bili sekularni, nacionalistički, ali ne religiozni, i uspostavljali odnose s levičarskim grupacijama u drugim delovima sveta, današnje violentne grupe vezane su za islam

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije 1999

04.фебруар 2009. Milan Milošević

Duga mračna noć

Da je već prošlo deset godina od tog dramatičnog događaja, podsetio me u ponedeljak moj prijatelj, glavni urednik "Vremena" Dragoljub Žarković. Pitao me šta mislim o tome da na desetogodišnjicu NATO bombardovanja Srbije 1999. podsetimo objavljivanjem nekoliko publicističkih tekstova iz tog vremena, a da seriju započnemo odlomkom iz knjige Stanka Cerovića U kandžama humanista, (Samizdat B92, Beograd 2000), koja je imala i svoje francusko izdanje pod naslovom Dans les griffes des humanistes, i tamo bila zapaženija nego ovde

Iz knjige U kandžama humanista

Dolina plača u Vrlom Novom Svetu

Rat je bio prljav jer se nije mogao nastaviti nikako drukčije osim protiv civila, inače bi bio izgubljen. Perspektiva je bila katastrofalna: ne mogu se upotrebiti trupe na zemlji da se rat brzo završi, ne može se nikome objasniti zašto se vodi, zločini su bili očigledni, a gore od svega: nipošto se ne smije stati, i ovakav rat se mora dobiti inače je gotovo sa prestižom svjetske sile i ulogom NATO-a u izgradnji novog svjetskog poretka

Učenje iz istorije – Kako je dr Milan Stojadinović konsolidovao dinar i stabilizovao devizni kurs pre skoro sto godina

04.фебруар 2009. Dimitrije Boarov

Odlučnost, trikovi i šapat na berzi

Svetska finansijska kriza i pokušaji Vlade Srbije da pomogne privredi i građanstvu da prebrode posledice te krize, a da istovremeno ne poremeti makroekonomsku stabilnost, naravno, nemaju direktni uzor u našoj ekonomskoj istoriji. Ipak, treba se podsetiti nekih rešenja, pa zbog toga ovde objavljujemo insert iz portreta dr Milana Stojadinovića koji je sačinio naš novinar Dimitrije Boarov u knjizi "Apostoli srpskih finansija" (Beograd, 1997)

Knjiga nedelje

04.фебруар 2009. Miloš Vasić

Plodovi dokolice

(Radomir Marković: "Kazna bez zločina"; privatno izdanje, 238 strana; Beograd 2009) Radomir Marković strpljivo gradi u svojoj knjizi jednu ambicioznu, mada klimavu političku konstrukciju: on je, naime, žrtvovan da bi se preko njega došlo do Slobodana Miloševića; tačnije, žrtvovan je i upropašćen upravo zato što je odbio da optuži Miloševića, a lepo su mu nudili sve. Prepošteni Radomir sve je odbio i pao žrtvom najmračnijih mahinacija zlih ljudi, sve zbog obraza, časti i profesionalizma

Srpski program za ublažavanje krize

04.фебруар 2009. Dimitrije Boarov

Kreativno i hazardno

Čini se da je reč o planu sa nekoliko novih rešenja, domišljatijih od onih kojima zasad pribegavaju druge evropske zemlje – ali i planu koji se i dalje zasniva na kreditnoj podršci iz inostranstva

Festivali

28.јануар 2009. Ivana Milanović Hrašovec

Boja zvuka

Nedavno je održan Prvi beogradski međunarodni festival elektronske višemedijske umetnosti, elektronske i radiofonske muzike, nov događaj na ovdašnjoj kulturnoj mapi

Pozorište – Derviš i smrt, Narodno pozorište u Beogradu

28.јануар 2009. Ivan Medenica

Pod Titovom bistom

U predstavi Egona Savina, izvedenoj na Velikoj sceni Narodnog pozorišta, radnja Derviša i smrti je pomerena iz otomanske Bosne, u Bosnu s početka druge polovine XX veka