Koncert
Zveket oružja
Zabranjeno pušenje (zapad), SKC, Beograd, 29. XI 2007; Oružjem protivu otmičara, Muzej primenjenih umetnosti, Beograd, 30. XI 2007.
Zabranjeno pušenje (zapad), SKC, Beograd, 29. XI 2007; Oružjem protivu otmičara, Muzej primenjenih umetnosti, Beograd, 30. XI 2007.
"Princip kompjuterskog čišćenja istorije, sećanja, pa i mitova, univerzalna je stvar u vremenu u kome živimo, vremenu u kome digitalna tehnologija omogućava brisanje činjenica i stvaranje novog sveta"
Koreograf iz Rusije, zvezde ruskog baleta, politička misija i standardna publika
"Kultura Srbije deo je kulture Evrope, to smo uvek isticali, i ljudi su znali šta da čitaju iza toga. Govorio sam i govorim da je čak i nekultura Srbije nekultura Evrope"
Na svakom pogrebu neko se istakne, ispadne utučeniji od ostalih; to bude mahom neko iz šire familije: ovi najbliži drže da sam kovčeg i mrtvac neverovatni govore dovoljno
Vojislav Koštunica, premijer, objašnjava da ideje iznosene tokom pregovoro o statusu Kosova "proceduralno nisu bile valjane" (B92)
Od oktobra 1991. godine, kad je potpukovnik JNA Milan Eremija nadležne vojne organe u Beogradu smesta obavestio o jednom od najtežih zločina počinjenih u ratu u Hrvatskoj – izginulim hrvatskim civilima u minskom polju u Lovasu – do pred koji dan, o tom se zločinu pisalo tek u medijima i traljavo se vodio jedan sudski postupak u Hrvatskoj, a mnogo kasnije započela je ozbiljna istraga u Srbiji
U široj javnosti, glavna tužiteljka Haškog tribunala obično izaziva negativne reakcije. S jedne strane, gonila je bar jednog nacionalnog heroja iz svake od zaraćenih zemalja bivše Jugoslavije, pa je, gde god da krene, percipiraju kao "nečistu silu". S druge strane, tu je činjenica da je Karla del Ponte na neki način otelotvorenje onoga čega se balkanski patrijarhat najviše pribojava: veoma moćna, izuzetno uticajna i sposobna, oštrog jezika, a ipak – žena
Pripadnici Srpske autohtone istorijske škole vele da bi danas sve bilo drugačije, pa i sa tim Kosovom, da smo se držali pravih istorijskih istina, da su Srbi na Balkanu od pre Hrista, i da je Albancima dato da samo čuvaju ovce na tri planine
Kako smo stražarno sprovedeni u Aranđelovac i iz Aranđelovca, uz prigodnu salvu uvreda i pretnji, i "ko stoji iza toga"
Koliko je Čedomir Jovanović u pravu kada tvrdi da je parlament odbijanjem anketnog odbora o kompaniji Delta naneo štetu građanima, ako se ima u vidu da je od 1991, kada je zasedao prvi anketni odbor u Skupštini Srbije do danas, samo jedan od njih ispunio svoju ulogu
"Meni Mišković ne znači ništa u životu, ja govorim o tome da se demokratija u Srbiji već pretvorila u fasadu"
Odnosi Srbije i Rusije su se poslednjih godina dobro razvijali u nekoliko ključnih sektora, a najaktuelniji je taj što se politika Rusije na Balkanu podudara s težnjom Srbije da sačuva svoju državnu celovitost
Kada je stigao na mesto prvog trenera novoproglašenih fudbalskih "orlova", Klemente je bio primljen sa dozom rezerve, mada je u Španiji osvajao i prvenstva i kup, i vodio je reprezentaciju šest godina
Prijem u Savez pionira Jugoslavije izgledao je tako što su nam pokupili pare za kape i marame, odveli nas u svečanu salu, okačili nam iste, hor je nešto otpevao, a onda su poslali svakoga tamo gde su mislili da mu je mesto: decu kući, a titovke, crvene marame i Jugoslaviju u zaborav
Izbori su svojevrsno testiranje budućeg kursa države: da li će Ruska Federacija biti "putinovska" ili "jako putinovska"
Nikada u 32 godine na tronu španski kralj Huan Karlos nije bio u centru pažnje javnosti kao poslednjih meseci
Rezultat SDP-a je najbolji koji je ta stranka postigla od 1990. godine; Račanov naslednik na čelu stranke, mladi i ambiciozni Zoran Milanović, pokazao je i to da birači čeznu za novim, neistrošenim licima u politici, te da se Ivo Sanader prevario u prvoj proceni
Rizik
Režija: Bojan Đorđev
Tekst: Ivana Sajko
Igraju: Nataša Marković, Vladislava Đorđević, Miloš Timotijević, Marija Opsenica...
CZKD i Magacin
Sećanje na "nemačku jesen" iz sredine sedamdesetih godina prošlog veka i sve što je vezano za radikalnu levičarsku grupu "Bader-Majnhof", ove jeseni je u štutgartskom pozorištu artikulisano u ambicioznom višemesečnom pozorišnom projektu pod nazivom Poslednja stanica Štamhajm
Prvu ratnu reportažu, kako je sam govorio, "iz zemlje Seneke, Marka Aurelija, Korteza, Kolumba i Servantesa", Crnjanski je objavio u "Vremenu" 13. juna 1937. godine