Lisica i ždral

03.март 2010. Ljubomir Živkov

Treći čovek

Taman u sebi probudim ono malo hrišćanskih natruha te počnem na nekog pripadnika vladajuće klase gledati kao na brata u Hristu, taj se isprsi kao vojnik partije i ja kud ću, šta ću, davai nazad v ravnodushie, a tu i tamo i u netrpeljivost

Palijativno zbrinjavanje

03.март 2010. Jasmina Lazić

Pristojno do kraja

Srpske bolnice će konačno dobiti prva odeljenja za palijativno zbrinjavanje koja će porodicama obolelih omogućiti da se bar nakratko odmore

Ministar policije na snimanju serije "Selo gori, a baba se češlja"

03.март 2010. Dragan Todorović

Glumci i njihovi gosti

Mikrofon uze ministar, Sad je vreme da ja nešto kažem, onaj što u seriji Sin Dragan komandova, Akcija, ministar se reče, Ovo je primer da zajednički radimo nešto što je u nacionalnom i državnom interesu

Italija – Lokalni izbori u senci korupcije

03.март 2010. Enzo Mangini

Povratak u devedesete

Italijani devedesete godine prošlog veka nazivaju "Tangentopoli" (vreme "podmitljivosti"). Postavlja se pitanje da li se današnji skandali mogu nazvati "Tangentopoli 2" i da li će imati sličan razarajući uticaj na političku scenu Italije

Haški sud

03.март 2010. Vesna Zelić

Stopama Slobodana Miloševića

Prema sopstvenim rečima, Radovan Karadžić nije nizašta kriv. Oduvek je bio antiratno orijentisan, baš kao i čitav njegov narod koji se oduvek borio za mir. Ratni logori u stvari su bili prihvatni centri, a na pijaci Markale bili su "posejani leševi muslimanskih boraca". Od uvek maštovitog Radovana očekivalo se više

Povodom 100. godišnjice rođenja Meše Selimovića

03.март 2010. Muharem Bazdulj

Srce i zavičaj

Meša Selimović je vrlo lokalan pisac, zapravo najlokalniji veliki jugoslovenski pisac. Nije slučajno da Danilo Kiš nigde i nikad u svom opusu ne pominje Mešu Selimovića. Kiša je u književnosti malo šta nerviralo kao couleur locale, a Selimovićevo je delo uprkos opšteprihvaćenoj univerzalnosti prepuno lokalne boje

O režimu i politici deviznog kursa

03.март 2010. Pripremio: Dimitrije Boarov

Razvoj na kursnim razlikama

Kako je prilično ozbiljno ljuljanje deviznog kursa dinara, krajem prošle i početkom ove godine, očigledno izazvalo značajnu nervozu u privrednim krugovima, a moglo bi se reći i u širokim slojevima stanovništva, "Vreme" je, uz podršku Pravnog fakulteta u Beogradu i Beleksa, prošle sedmice, pod krovom Narodne banke Srbije, organizovalo konferenciju grupe profesionalnih ekonomista i bankara, na kojoj je učinjen pokušaj da se rasvetle neka od krupnih otvorenih pitanja režima i politike deviznog kursa. Iako će o sadržaju ovog panela čitalac moći šire da se obavesti u specijalnom prilogu koji će biti uskoro objavljen na sajtu "Vremena", odlučili smo se da ovde, u jednom sažetku, akcentujemo i uprostimo neka od pitanja i neke od predloga o kojima je bilo reči u raspravi koja je, inače, imala akademski karakter

Energetski spektakl

03.март 2010. Slobodan Bubnjević

Kućna elektrana u frižideru

Kad je naručite, dovešćete je malo većim kombijem, istovariti i instalirati pred kućom, da bi se potom celo vaše naselje iz nje napajalo strujom. Šta se krije iza kalifornijskog spektakla sa elektranama-frižiderima?

Afrička rok scena

03.март 2010. Dragan Ambrozić

Adrenalin Afrika

Od kada su pre dve decenije izmišljeni world music i Bosmanovo pravilo u fudbalu, ova dva rastegljiva mentalna produkta globalne potrošačke civilizacije doprinela su emancipaciji Afrike kroz pop kulturu na neslućen način, otvarajući nam vrata afričkih dvorišta, u kojima se, gle čuda, još uvek odvija – stvaran život

Sarajevo–Zagreb–Beograd – O kolporterima i "Vremenu"

03.март 2010. Miljenko Jergović

»Vreme« i vremena

U Sarajevu je, koji mesec nakon početka rata, Momčilo pokrenuo kolporterski biznis. Preko granica preko kojih su drugi krijumčarili oružje, alkohol, cigarete ili drogu, Momčilo je švercovao novine. I to isključivo one novine koje su ustrajavale na onim idealima zbog kojih je on iz Siska bežao baš u Sarajevo. U dugoj istoriji "Vremena", on je jedan od svetlijih i časnijih likova

Mit i stvarnost

Dužan ko Grčka

Grčki političari su godinama lagali svoj narod, često upotrebljavajući takozvano kreativno knjigovodstvo ne bi li ulepšali statističke podatke, a pri tom izbegli probleme sa briselskim tehnokratama i ostalim partnerima u evrozoni. Kad je "žurka" završena i kada je došlo vreme da se plati račun, a desilo se da to bude usred najgore svetske ekonomske krize u poslednjih nekoliko decenija, otkrivena je surova stvarnost

Odnosi Evrope i Amerike

03.март 2010. Andrej Ivanji

Obama nema vremena

Evropa Americi niti pravi probleme, niti može da joj pomogne da njene probleme reši, pa tako nije prioritet za Vašington

Lik i delo

03.март 2010. Filip Švarm

Ejup Ganić

Akademik i profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu; bivši predsednik i potpredsednik Federacije BiH

Regionalna pravosudna saradnja

03.март 2010. Tatjana Tagirov

Uloga slučajeva u definiciji suverenosti

Čini se da su svi čelnici pravosuđa zemalja regiona svesni da se nešto mora menjati i verovatno će u budućim susretima otići i korak dalje u rušenju barijera za progon, kažnjavanje i izvršenje krivičnih presuda osuđenih u zemljama regije. To je neophodno za kažnjavanje i sprečavanje krivičnih dela organizovanog kriminala u prvom redu, ali tek nakon rešavanja zaostalih "repova" ratnih zločina u zemljama regiona

Povodom Venecije

03.март 2010. Vladimir Pištalo

Morlačka krv

Pišući Zimsko ljetovanje u svom malom dvorcu u Islamu Grčkom, Vladan Desnica se setio etikete italijanskog likera "Sangue Morlacco" – morlačka krv – na kojoj je naslikan idealizovan dinarski junak. Morlačka krv!… prolivena od Kandije do Metkovića. Slatko-gorka morlačka krv. Pa o tome valjda ovde i govorim

Organizovani kriminal

03.март 2010. Miloš Vasić

Mafija bez granica

Dva slučaja, upravo u toku, najbolje ilustruju suštinsku prirodu prekograničnog organizovanog kriminala: suđenje za ubistvo Pukanića i Franjića u Zagrebu i sve zanimljivija afera Darka Šarića, od Urugvaja, preko Crne Gore, Srbije, Slovačke i – kako čujemo – Švajcarske. U Zagrebu se suđenje odvija polako; za Šarićem se traga, mada ga odjednom niko više ne poznaje, što nije čudno

Prilog kulturi sećanja

03.март 2010. Momir Turudić

Mesec mart u Srbiji

U novijoj srpskoj istoriji, najviše datuma kada se svako od nas seća gde je bio i šta je radio bilo je u martu. Tu su prve velike demonstracije opozicije 9. marta 1991, početak NATO bombardovanja 24. marta 1999, ubistvo Zorana Đinđića 12. marta 2003, smrt Slobodana Miloševića 11. marta 2006… Stariji sigurno pamte i demonstracije protiv pristupanja Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu 27. marta 1941. godine. Moglo bi se reći da na ovim prostorima tragične martovske Ide iz starog Rima traju celog meseca, mada značajni martovski datumi u Srbiji u XIX veku nisu tako nešto najavljivali

Portret savremenika – Lepa Lukić

03.март 2010. Jovana Gligorijević

Velika sestra

Ono što većini ne bi moglo tako lako da prođe, Lepoj je prolazilo glatko, iz vrlo jednostavnog razloga: nikada se nije trudila da bude nešto što nije, nikada se nije pretvarala i nikada, uprkos tome što je nazivaju "nekrunisanom kraljicom narodne muzike", nije pokušavala da glumi primadonu

Film – Stara škola kapitalizma

03.март 2010. Teofil Pančić

Klasna borba na ledini

U novom Žilnikovom filmu u neku ruku i nema "prave strane", ma koliko u izobilju bilo simpatija za tranzicione gubitnike, anđele garavih lica

Vinski put – »13. jul Plantaže«, Podgorica

03.март 2010.  

Nektari najvećeg vinograda Evrope

Uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina "vranac" i "krstač", proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu

Davno zaboravljeni susreti

24.фебруар 2010. Zorica Janković

Približavanje i udaljavanje od Evrope

"Kralj Rumunije Karol I dolazi u Beograd da pozdravi mladoga i viteškoga Kralja Srbije da u Njegovu licu počastvuje narod srpski, koga su prosvećeni narodi evropski, ceneći i uvažavajući vrline njegove, rado primili za ravnopravna člana"

Monografija – Graditelji Beograda 18151914.

24.фебруар 2010. Priredila Sonja Ćirić

Ideje novog grada

Monografija Divne Đurić-Zamolo govori o trideset pet ljudi koji su tokom XIX veka menjali izgled Beograda