
Esej
Ko je važniji: autor ili njegovo delo
Da li i na koji način lični afiniteti, karakterne osobine, poreklo, pa i fizički izgled utiču na to kako percipiramo nečiju umetnost? I kakve veze sa svim pomenutim ima knjiga o botanici iz 17. veka
Da li i na koji način lični afiniteti, karakterne osobine, poreklo, pa i fizički izgled utiču na to kako percipiramo nečiju umetnost? I kakve veze sa svim pomenutim ima knjiga o botanici iz 17. veka
Šta vam se desi kad vas pokradu u Atini, na početku zimskog odmora na koji ste krenuli u sopstvenom aranžmanu a ne preko agencije, pa još nemate ni internet
Gledaoci rijalitija se u najvećoj meri poklapaju sa Vučićevim biračkim telom, pa lako mogu razumeti taj mehanizam – nakon vređanja i ponižavanja svojih oponenata, on se neprekidno zgražava nad njihovom nekulturom
“Ja ’vako osluškujem samo šta narod priča. Psuje li vlas’, ja naredim ‘zategni’, psuje li još više, ja naredim ‘zategni još jače’, počne li da kune, poručim nek zategnu ponajjače. A primire li se, depeširam ‘popuštaj’. Ne valja ako se primire načisto. To se ne sme dozvoliti!” Ovako je govorio Miloš. Vredi li ovaj recept i za današnju vlast u Srbiji, njene građane i predsednika
Na početku ulice u naselju je tabla sa obaveštenjima, na njoj se nalazi papir koji prolaznicima bode oči čim prođu pored njega. Crnim boldiranim slovima napisana je najava o budućim pregovorima za iseljavanje, kao i informacija da je stanovanje u ovom kraju neuslovno za život, naročito u prostoru sportsko-rekreativnog centra
Srbija je važna tačka na ruti kojom se krijumčare egzotične ptice iz Afrike, kažu evropski istražitelji i izvori “Vremena”. Ugrožene vrste papagaja na zapadu Evrope koštaju i po nekoliko desetina hiljada evra. Ptice za kriminalce mogu biti isplative poput droge, a šteta po prirodu ogromna
Većina ljudi prolazi kroz život savijajući se nesvesno kada vetrovi istorije zaduvaju, zaokupljeni svakodnevnim problemima, menjajući stavove i mišljenja između kupovine nove veš-mašine i plaćanja rate za kredit. Ali kako radikalno menja ubeđenja ona manjina koja sebe, manje ili više s pravom, smatra elitom, kako oni koji znaju šta jeste, prihvataju ono što nije
Nedugo posle skupštinske rasprave o evropsko-američkom planu za kosovsko pitanje, započela je naprednjačka ofanziva sa Vučićevog Instragrama i nastavila se po svim režimskim medijima. Vlast je time pokazala svoju nepredvidivost i otvorila brojna pitanja. Najvažnije glasi – da li pred Dan državnosti u Srbiji postoji država
U danu kada je trebalo da se govori o rešenju za Kosovo, naročito u kontekstu Kurtijeve odluke da prihvati EU platformu onako kako je bila predložena još u septembru 2022, Aleksandar Vučić je priču pomerio ka izborima i ka tome da li su mu socijalisti Ivice Dačića lojalni ili ne
Vreme je da Srbija prestane da nariče nad zlehudom sudbinom i da uzme svoju sudbinu u ruke. Ako savladamo politički kukavičluk vlasti i nacionalističko bezumlje, možemo da izađemo na put koji nas vodi ka tome da svi mi u regionu, kao i naši strateški partneri, budemo veliki dobitnici, a da niko ne bude gubitnik
Oprez nikada nije naodmet. Eto, recimo, vozovi. Kada se u devetnaestom veku Srbiji ukazala realna šansa da zemljom krene voz, zapodela se rasprava o toj đavoljoj napravi, te uopšte potrebi za njom, rasprava koja bi se po dubini besmisla savršeno uklopila u današnju Srbiju. Ili, recimo, atomska energija (bez dragocenih priloga iz Srbije, doduše). Čovek je prvo napravio atomsku bombu, a onda je počeo da se češka po glavi (drugim rečima: da razmišlja o posledicama), ali je bilo kasno. Možda je Helderlin u pravu kada kaže da upravo u opasnosti leži ono što će nas spasiti, ali i u onome što nas može spasiti nalazi se klica naše propasti
Deo novinarskog zanata danas je i umeće da se brzo pronađu oni koji zaista jesu autoriteti u određenom polju. Zašto? Zato što sa svih strana vrebaju izmišljene biografije ali i izmišljene ličnosti, eksperti bez ekspertize i televizijski analitičari bez kičme, opskurne “zvezde” društvenih mreža i još gori botovi. Kako plivati u svemu tome i šta kada se greška već desi
Pitanje podoficirskog kora još uvek je u Rusiji tabu tema nakon godinu dana ratovanja. Stavovi da treba pokrenuti, i to hitno, kurseve za školovanje podoficira za sada se iznose sa rezervom, uz frazu da bi možda trebalo o tome da se razmisli. Ukrajinska vojska je na podoficirima i nižim oficirima zasnivala čvrstinu bataljona koji su mesecima izdržali stalnu artiljerijsku vatru. Taj kadar je pretrpeo velike gubitke i sada se i oni bave problemom kako brzo stvoriti zamenu. Kod Rusa ima vremena, po modelu Sirije, pet godina. Tako bar neki kažu
Na Istoku ništa novo. Rat među istočnom slovenskom braćom ide svojim razornim tokom uvlačeći svetske sile u Tukididovu zamku (kad jedna sila gubi primat, izbija rat). Na Zapadu, Amerika brani ugroženu dominaciju, a ratnom psihozom zahvaćena EU više ne liči na sebe, u ime atlantskog jedinstva prikriva unutrašnje razlike između tabora mira i tabora pravde, radi jačanja atlantskog jedinstva i odbrane principa nepovredivosti granica suverenih država – koje su njene članice pogazile učešćem u bombardovanju Beograda 1999.
Možda se u kosmosu još uvek ne dešava ništa novo, ali bismo rekli da su pripreme za nešto veliko uveliko u toku
“Da je bilo sreće, SSSR bi se raspao malo kasnije ili se ne bi raspao uopšte, pa bi zanimanje za demokratizaciju Jugoslavije bilo mnogo veće. Ovako smo ispali nevažni baš kada smo mogli da budemo najvažniji. I tako smo ušli u period koji je odredio sve naše male živote i koji će se u udžbenicima istorije zvati ‘vreme ratova za jugoslovensko nasleđe’, koji je počeo tada i traje još i danas”
Svrdlo za vađenje metaka i ostali kurioziteti izložbe u Prirodnjačkom muzeju pričaju o medicini i lečenju u srednjovekovnoj Srbiji koje je, zvuči neverovatno ali je istinito – bilo na nivou naprednog, evropskog
Srbija je dobro opremljena seizmološkim instrumentima, ali nisu urađene analize na osnovu kojih bi se utvrdili aktivni rasedi koji ukazuju na potres u budućnosti. Pomeranja tla registrovana u Srbiji poslednja dva dana su normalna i učestala pojava i nemaju veze sa zemljotresima u Turskoj i Siriji
Čitavo ovo ukoravanje i pokoravanje Ivice Dačića i njegovih socijalista je posledica nezadovoljstva Aleksandra Vučića stepenom njihovog obožavanja njegove ličnosti, volumenom i učestalošću njihovog pljeskanja njegovim govorancijama tokom skupštinske sednice posvećene Kosovu. Neće da im dozvoli, kao na prošlogodišnjim izborima, da ponovo dižu sopstveni rejting na njegovoj muci, da se drže po strani, dok se on trudi da udovolji i ljubiteljima Putina i pobornicima Zelenskog, i onima koji bi u boj za Kosovo, i onima koji bi šprintom do Brisela
Predsednik države je večeras govorio da je ponašanje SPS-a u Parlamentu ozbiljno narušilo odnose njegove stranke i partije Ivice Dačića, da sad zna na koga ne može da se osloni, demantovao vest da će se kandidovati za premijera, ali najavio da će da vidi za vanredne izbore u septembru i da će od maja krenuti da obilazi sve opštine
Odbori SNS-a iz cele Srbije šalju poruke podrške, vernosti i ljubavi svom predsedniku Aleksandru Vučiću koji neće da popusti pritiscima i ucenama „ni Zapada, ni SPS-a, ni lažnih desničara“, pa bi se zato, promene radi, kandidovao za premijera na vanrednim izborima
Nakon sastanka sa premijerom Kurtijem, Lajčak je došao i u Beograd. Kurti je rekao da prihvata EU plan, a Vučić je rekao „razumeli ste me sve“
Demokratska stranka traži od Aleksandra Vučića da dokaže da lekari lažno koriste bolovanja radi odlaska u Nemačku. Državni sekretar Đerlek hoće da hirurzima prebrojava operacije. Ministarka Grujičić optužuje mlade lekare da neće da rade u unutrašnjosti. Takvi stavovi neće zadržati 600 lekara koliko ih godišnje ode iz zemlje
Od 1600 škola u Srbiji, samo njih 709 imaju direktore sa položenim ispitom. Onima koji ih nemaju, Školski odbori uglavnom to ne uzima za zlo. Osim kada se ne naredi suprotno
Posle 55 godina i više od 200 snimljenih pozorišnih predstava, RTS odlučio da budžet namenjen čuvanju pozorišne baštine preusmeri na komercijalniji program. Ministarka kulture traži od uprave RTS-a da nastave svoju misiju. „Snimci RTS-a su neopisiv trag za pozorišnu istoriju, oni su jedinstven korektiv svim pozorišnim autorima, udžbenik studentima“, kaže Nebojša Bradić