Lisica i ždral

13.јануар 2015. Ljubomir Živkov

Vernici i ja

Bio sam dečko koji obećava, znao Očenaš pre polaska u školu, molio se poluglasno pre spavanja (ako sam to bio ja: na perini napunjenoj slamom, u prug. pidžami od tenisa. ili tenista, šnajderskog materijala koji više niko ne pominje, kao što više ne spominje ni cic, pargar, grombi

VREME WEB TV – ZUMIRANJE 2

11.јануар 2015. R.V

Teško do sporazuma sa MMF-om

U drugoj po redu emisiji "Zumiranje", glavni urednik nedeljnika "Vreme" Dragoljub Žarković razgovarao je o ekonomiji sa dr Goranom Nikolićem i dr Dušanom Pavlovićem

Izložba

07.јануар 2015. Sonja Ćirić

Istorija svakodnevice

Aktuelna izložba u beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije pod nazivom "Nikad im bolje nije bilo?" govori o svakodnevnom životu u SFRJ od 1950. do 1990.

Istraživanje – Kako tri generacije u Srbiji koriste svoje vreme?

07.јануар 2015. Priredio: Milan Milošević

Dnevnik rasipnika vremena

Muževi šljakaju, žene rintaju drugu šihtu u kući, matori dremaju, deca kuliraju, televizor šljašti, a kafica miriše

Portret savremenika – Kapetan Dragan Vasiljković (Daniel Snedden)

07.јануар 2015. Miloš Vasić

Poslednji knindža i njegov slučaj

Zaboravljenom asu vraćamo se decenijama kasnije, a zbog iznenadnog zanimanja ministra pravde Srbije Nikole Selakovića za njegovu sudbinu. Od 2006, kada je u Australiji pokrenuta spora i neobjašnjiva procedura za izručenje kapetana Dragana Hrvatskoj, nikoga odavde njegova tužna sudbina nije zanimala. U međuvremenu kapetan Dragan sedi u australijskom ekstradicionom pritvoru pod krajnje sumnjivim pravnim okolnostima. Nedavno je odbijena još jedna od njegovih žalbi, pa se sada očekuje još samo potpis nadležnog ministra za izručenje Hrvatskoj

Ateisti – Ugrožena manjina

07.јануар 2015. Jelena Jorgačević

Stradanje nevernika

Pruski kralj Fridrih Veliki u pismu upućenom Fransou Mari Arueu, poznatijem kao Volter, zaključuje da će religija ubrzo doživeti svoj krah. Godina je 1760. U odgovoru, Volter ide korak dalje. On kaže – kraj religije će nastupiti u roku od pedeset godina. Nekoliko vekova kasnije, ateisti tvrde da su ugrožena manjina u svetu prožetom religijom i pravilima koje ona nameće

Ličnost godine – Olja Bećković

07.јануар 2015. Tamara Skrozza

Svako razuman treba da ga se plaši

Intervju koji je sa Oljom Bećković vođen dan nakon martovskih izbora 2014. ("Vreme", br.1211) završio se pričom o umoru od neizvesnosti i stalnoj zebnji od naslovnih strana. Rekla je tom prilikom da "postoje razni načini kako oni mogu da te se ratosiljaju i u tom smislu osećaš se kao u horor filmu". Ova tegobna slika pokazala se kao proročanska, jer je samo tri meseca kasnije vodila svoju poslednju emisiju na TV B92. Iako se "Utisak nedelje" emitovao od 1991. i ugostio, između ostalih, mnoge protivnike Miloševićevog režima, a kasnije i oponente svih potonjih vlasti, niko se do prošle godine nije dosetio da ga potpuno ukine. Kao mesto na kojem su se ukrštala različita viđenja naših života, "Utisak" je bio svojevrsni simbol civilizovanog dela Srbije, a način na koji je posle skoro četvrt veka uklonjen s ekrana postao je paradigma onoga u šta se Srbija ubrzanim tempom pretvara. Proglašavajući Olju Bećković za Ličnost godine, urednički kolegijum "Vremena" saopštio je da je autorka "Utiska nedelje" odigrala ključnu ulogu u odbrani slobode javnog govora, novinarske profesionalnosti i ljudske pristojnosti. O tome su, uostalom, svedočile i brojne nagrade koje je za svoj rad dobila – između ostalih, bila je prva dobitnica nagrade "Osvajanje slobode", a baš 2014. primila je nagradu "Vitez profesije", kao i najuglednije novinarsko priznanje, nagradu "Jug Grizelj". Koliko god impresivna bila, zvanična biografija Olje Bećković ipak ne otkriva koliko je bio dug i ponekad mučan put do "Utiska" kakvog smo ga znali, i do Olje kakvu poznajemo. U njoj se ne pominju limene papilotne i kombinezoni, učenje kako da se rukuje i veridba plastičnim prstenom, a ne objašnjava se ni kako jedan telefonski poziv ili jedna reč u komadu Tenesija Vilijamsa može sudbinski da utiče na nečiji život. Zvanična biografija takođe ne beleži kako se oseća majka čiji se sin – samo zbog njenog posla – nađe na naslovnim stranama tabloida, ali ni šta sve može da podrazumeva jedan poziv u Jajince. Upravo o tim temama – na prvi pogled nepovezanim sa zvaničnom biografijom – pričali smo s Oljom Bećković u poslednjim danima decembra.

Nemačka – Protesti protiv muslimana

07.јануар 2015. Nemanja Rujević

Evropske patriote protiv islamizacije zapada

Svakog ponedeljka hiljade ljudi u Drezdenu pod okriljem pokreta PEGIDA protestuje protiv "islamizacije Zapada". Dok bi jedni uporne, ali malobrojne demonstrante jednostavno da otpišu kao naciste, drugi u "evropskim patriotama" prepoznaju fenomen koji bi mogao da ugrozi načela na kojima se današnja Evropa zasniva

Grčka – Prevremeni izbori

07.јануар 2015. Georgios Stamkos, Milica Kosanović

Pohod na vlast radikalne levice

Posle neuspeha grčkog parlamenta da izglasa novog predsednika Republike, za 25. januar raspisani su prevremeni parlamentarni izbori. Grci se lome između želje za ukidanjem strogih mera štednje koje obećava radikalna levica siriza i straha od radikalnih promena i eventualnog izlaska iz evrozone koji potpiruju Berlin i Brisel

Lokalni izbori u Mionici

07.јануар 2015. Dragan Todorović

Nedelja posle

Još jedna rekordna potvrda ispravnosti politike SNS i Aleksandra Vučića. Uz invaziju aktivista sa strane, bio brat Andrej, viđen telohranitelj Pana, bilo svega, pa i fizičkih napada. A vele i da su se neki od napadača legitimisali službenim legitimacijama

Umesto odgovora Aleksandru Vučiću

07.јануар 2015. Đorđe Vukadinović

Goli kralj

Kada upadnete u trip da su neprijatelji svuda oko vas i da vam neprestano rade o glavi, onda svaka kritička reč, svaka emisija, svaki tekst, svaka kolumna i svaki novinar ili analitičar koji misli svojom glavom postaje problem. Pa čak i svaki saradnik koji hoće da bude zaista, a ne "kobajagi" direktor, ministar ili savetnik

Esej

24.децембар 2014. Stanko Cerović

Vladimir Putin i zavera mediokriteta

Po čemu je neko veliki državnik? Ma koliko bilo čudno, filozofi, istoričari, a još manje političari, na to pitanje nemaju odgovora. I tu se obično priziva poređenje sa velikim umjetnicima: imaju nekog demona u sebi, tj. nešto što ni oni ne znaju šta je. Podjednako su rijetki, jedni i drugi. Poznavaoci skoro jednoglasno smatraju Bizmarka najvećim državnikom modernog vremena. Uglavnom se slažu i da je De Gol najveći državnik dvadesetog vijeka. Već po ovome što je do sada uradio (i kako je uradio) izvjesno je da je Putin dominantna politička figura dvadeset prvog vijeka

Traktat o granicama

24.децембар 2014. Ivan Ivanji

Moj Ljubelj

Međunarodno pravo je pravo jačeg. Granice se crtaju mačevima. Tako je bilo i biće. Slaba je vajda od svečano potpisanih dokumenata o nepromenljivosti granica, od upozorenja da se pogromi i istrebljenja čitavih naroda ne smeju ponoviti. Često izgovaram reči sumnjive nade, koje se od mene, svedoka "onog strašnog vremena", očekuju. Radujem se što danas nema granica dok se vozim kroz Evropsku uniju, ali nije ih bilo ni unutar Rimskog carstva

Godišnjica – Mihailo Lalić (1914–1992)

24.децембар 2014. Božo Koprivica

Krleža našijeh strana

Oktobra ove godine navršio se vek od rođenja Mihaila Lalića, a 30. decembra biće dvanaesta godišnjica njegove smrti. Odlomak iz većeg eseja koji objavljujemo podseća na opus ovog velikog pisca i svedoka Drugog svetskog rata

»Nacionalni džuboks« američke Kongresne biblioteke

24.децембар 2014. Đorđe Matić

Glasovi zaboravljenih predaka

Fonoteka Kongresne biblioteke u Vašingtonu čuva deset hiljada zvučnih zapisa nastalih između 1901. i 1925. godine. Među njima su i narodne pesme koje su pre stotinjak godina snimili hrvatski, slovenački, srpski i drugi južnoslovenski imigranti. "Onamo ‘namo", "Oj Hrvati", "Sarajevsko kolo", "Što se bore misli moje", samo su neke od pesama koje se mogu pronaći u digitalizovanoj arhivi Biblioteke

Sovjetska omladinska literatura – Karik i Valja Jana Larija

24.децембар 2014. Dragan Ambrozić

Staljinov nebeski gost

Roman Neobične avanture Karika i Valje danas se smatra klasičnim delom sovjetske naučnofantastične književnosti i jednom od najsmelijih ikad napisanih dečjih knjiga-fantazija. Ali, ona krije i neobičnu priču o njenom zamalo zaboravljenom autoru, koji se usudio da lično Staljinu pošalje najneobičniji poklon koji je ovaj ikad dobio

Intervju – Srpko Leštarić, prevodilac arabista

24.децембар 2014. Zora Drčelić

Usud bagdadske kafedžinice

"Stereotipi se prilagođavaju svome vremenu. U doba krstaša kad su se Arapi i Evropljani susretali na Levantu, prijateljevali, ratovali, svadbovali, oni su izgradili neke zajedničke stereotipe koje i danas imamo i mi o njima i oni o nama..."

Ukrajinska narodna muzika

24.децембар 2014. Ljubomir Živkov

Neocarinjeni poklon

Između Ukrajinaca i nas ima srodnosti, da, u većini njihovih pesama razabraćete o čemu se radi, jedino možda nećete biti načisto ko je ostavljen, a ko je verolomac, ali malo misterije ne škodi muzici, dapače

Smijurija

24.децембар 2014. Branimir Štulić

Sivo jagnje i crni soko

O Rebeki Vest, Stanislavu Vinaveru, Krleži, Đilasu, Titu, Kardelju, Rankoviću, Bakariću, Čolakoviću, Tuđmanu, Tempu, Ćopiću, Andriću, Crnjanskom, Selimoviću, Krajačiću, Kopiniču, Jovaniću, Dolancu, Mikuliću, Špiljaku, Krcunu, Milki Planinc i Dobrici Ćosiću. O Miji i Čkalji, Neli Eržišnik i Gertrudi Munitić, Čoli, Bori Čorbi, Slađani Milošević i Bošku Petroviću, Džiboniju, Severini, Husu i Baretu, Canetu, Kusti i Neletu, Bajagi i Stubliću, Arsenu, Gabi i Šerbedžiji, Dadi Topiću i Alki Vujici, Houri, Rambu i Pađenu, Miši Kovaču, Danijelu Popoviću, Vladi Kalemberu i Ismetu Kurtoviću, Igoru Mirkoviću, Hrvoju Horvatu, Dejanu Cukiću i Bori Radakoviću, Rundeku i Saheru, Josipi Lisac i Karlu Metikošu, Ivi Robiću i Vici Vukovu, Tompsonu i Oliveru Dragojeviću

Politički i genocid turizam

24.децембар 2014. Zoran Ćirjaković

Safari, plaža i slatka jeza zločina

Umesto da odu na Sejšele, politički turisti radije će da posete Nagasaki, Černobilj, "Nultu tačku" u Njujorku ili Belfast, Bliski istok, Kubu i Boliviju. Neki pak preferiraju mesta na kojima je izvršen genocid, ili već nekakav masovni zločin, kao što su Aušvic, Kambodža ili Srebrenica. Neki bi rado pošli putem genocida u Ruandi, a kada su već tu mogu da potraže i planinske gorile. Motivi za ovaj vid turizma su različiti, a veliko interesovanje za mesta savremenih masovnih zločina dovelo je do "diznifikacije" užasa i "ekonomije iskustva"

Intervju – Aleksandar – Saša Đorđević

24.децембар 2014. Slobodan Georgijev

Nikome ne priznajem da je bolji dok to ne pokaže na terenu

Veliki igrač ima tu sposobnost da prepozna nekoga ko će postati veliki igrač, čak iako ga nikada nije video na terenu. To se meni dogodilo sa Bobanom Petrovićem, a potom sam se setio kada se Dejan Bodiroga prvi put pojavio na treningu reprezentacije, a mi nismo ništa znali o njemu. Odmah sam mu prišao i terao ga da igramo basket jedan na jedan i tako smo počinjali treninge. Tako se ovoga leta to isto dogodilo sa Milošem Teodosićem i Bogdanom Bogdanovićem

TV manijak – Godišnji pregled televizijske 2014.

24.децембар 2014. Dragan Ilić

Tamnoroze

Prema najsvežijim rezultatima istraživanja, televiziju gledamo malo manje nego lane. Rumuni prednjače sa 340 minuta dnevno, mi smo na drugom mestu sa 306 minuta, a slede nas Portugalci i Amerikanci. Dakle, da blejimo – blejimo! Pa, šta smo to tokom 2014. gledali svaki dan po pet sati

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014–2024

17.децембар 2014. R. V

Država na potezu

Šta su strateški ciljevi, a šta vizija izgleda domaće poljoprivrede u 2024. godini, koji su sledeći neophodni koraci i ko treba da ih preduzme da bi sektor poljoprivrede ispunio bar deo svog potencijala