

VREME BR.1164-65 | 25. APRIL 2013.
Osujećeni poverioci u stečaju
Sve više upozorenja na kršenje ekonomskih i socijalnih prava širokih slojeva radno sposobnog stanovništva u sivoj zoni tranzicije i neuspešne privatizacije, u beskrajnim radnim sporovima i stečajnim postupcima, u mikro i malim preduzećima koja grcaju – i u čekaonicama Nacionalne službe za zapošljavanje
VREME BR.439 | 20. MART 1999.
Che sara – sara
Srbi, Albanci i Zapad odlučili su da igraju diplomatske ćorave bake dok očekuju pogoršavanje sukoba do mere koja će ih naterati da deluju
VREME BR.437 | 6. MART 1999.
Srbija u razbijenom ogledalu – Epidemija podrške
Srbija definitivno nije šaka pirinča da je vrane pozobaju. No, zna li vrana, uopšte, šta je pirinač...
VREME BR.1245 | 13. NOVEMBAR 2014.
Ogledalce u kesi tregerici
Kako su tabloidi preuzeli ulogu stranačkih glasila, dodatno razvili već uhodani sistem u kojem rade u korist različitih interesnih grupa i na taj način doveli do tabloidizacije društva i direktnog gušenja prava na slobodu mišljenja i govora

VREME BR.247 | 17. JUL 1995.
Srbija nije u ratu, Akademija se ne bavi politikom
Olivera Milosavljević, doktor istorijskih nauka i docent Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavila je u specijalnom tematskom broju lista "Republika" rad "Javna politička delatnost Srpske akademije nauka i umetnosti 1986-1992." čiji su delovi u širokim izvodima objavljeni Dosijeu Vremena broj 247. od 17. jula 1995. U martu 2016, mesecu nekoliko "haških ishoda" i mnogih tragičnih godišnjica, u kojima se pomovo raspravlja o kontroverzama bliske prošlosti, ponovo objavljujemo dajdžest tog teksta
Roman – Područje bez signala
Čemerni bluz postsocijalizma
Finu prašinu malog, zaturenog, ratom i "tranzicijom" uništenog mesta iz Perišićevog romana nećete skoro zaboraviti, i u snu će vas proganjati

Poplave 2016. godine
Lučani na vodi
U svom obraćanju poplavljenima premijer teši, bodri, obećava novac, poziva na jedinstvo, zagledan u budućnost nezainteresovan je za prošlost, ali mu je svaka druga o "onima od pre" koji sad samo sede u suvom i toplom i sole pamet ovima koji nešto rade, dok oni ništa nisu uradili dok su režim bili


ABBA – 40 godina albuma »Greatest Hits«
Šta bi ljubav sve mogla biti
Godine 1976. udareni su temelji jednog od najvećih mitova u popularnoj kulturi – grupa ABBA izdala je album pod imenom Greatest Hits. I to ne bi bilo ništa neobično da u tom trenutku za njih nije znao samo određen broj fanova u Skandinaviji, Nemačkoj i Australiji – u Velikoj Britaniji oni su bili samo neodređeno sećanje na evrovizijsku pobedu 1974, takoreći zaboravljeni one-hit wonder. A onda se desio singl S.O.S. i na brzinu sastavljena kompilacija najvećih hitova – i ceo svet je otkrio da ABBA postoji

Intervju – Vladimir Vučinić, bivši sudija
Miškovićev pasoš i drugi slučajevi
"Ja sam znao da donosim odluku koja mi nije u interesu u tom momentu, ali koja je u skladu sa svim načelima, principima, zakonom i potpuno, jako atipično u tom momentu, za mene normalna odluka. I sad, kad premotam film dve godine unazad, ne vidim da bih mogao da branim suprotno"

Kopaonik biznis forum
Veliki izazovi pred srpskom poljoprivredom
"U situaciji kada padaju cene poljoprivrednih proizvoda na globalnom nivou moramo tražiti niše u kojima možemo biti konkurentni", rekao je Nikola Vujačić iz kompanije Victoria Group na panelu posvećenom poljoprivredi
Izbori devedesetih
Metode autokratije
Sa Koštunicom na čelu, DOS ipak ruši Miloševića 5. oktobra 2000, što je jedno naravoučenije za opoziciju autokratskom režimu: biti jedinstven i imun na probitačne predloge. Ali, to su već dva naravoučenija

Na licu mesta – Idomeni
Najveći evropski logor
Prvi utisak iz daljine da improvizovani izbeglički kamp u Idomeniju izgleda kao balkanska proslava 1. maja u prirodi, topi se kao plastična kesa u vatri kada se zađe u taj logor. Na hektarima proklijale pšenice, pod golim nebom, duže od dve nedelje živi više od 10.000 očajnih ljudi. Gladni su, bolesni i mokri

Dosije – Devedesete
Sećanje na zla vremena
Poslednje decenije XX veka u Srbiji moramo da se sećamo tačno onako kakva je bila, da ne bi podlegli "specijalnoj operaciji" koja je na delu ovih dana: da se Milošević od autokrate prepakuje u "dobrog momka". Tako oni koji su s njim stajali rame uz rame više neće biti loši momci. Oni koji trenutno vladaju Srbijom, žele zaborav i krivo tumačenje prošlosti, jer kad govore o napretku, oporavku, pomirenju, evropskim integracijama, voleli bi da se zaboravi da su nas upravo oni odvukli u suprotnom pravcu: u rat, bedu, glad, u mržnju...
Tribina – »Šta je to Balkan, šta pričaju o njemu i šta bi Balkan mogao da bude«
Bliskost koja razdvaja
Negde između starih i novih sukoba i pomirenja narodi na Balkanu su i dalje udaljeni jedni od drugih. Dugačak je put od predrasuda i stereotipa do upoznavanja i razumevanja. Umesto što se, kao do sada, u prvi plan stavlja sve ono što razdvaja narode Balkana, treba poći od onoga što nas spaja. To važi i za odnose Albanaca sa drugim balkanskim narodima

Koncerti
Na gitarama i oko njih
U Beogradu je održan sedamnaesti po redu Guitar Art Festival. Najupečatljiviji gost festivala u ovom izvlačenju bio je učenik Ravi Šankara, zvezda i svetski promoter indijske klasične muzike Višva Mohan Bat

Polemika FS i RZS
Kreativno tumačenje statistike
Fiskalni savet tvrdi da podaci Republičkog zavoda za statistiku nisu tačni – ni sada, kada je, prema podacima RZS-a, od 2012. do 2015. zaposleno više od 300.000 ljudi, ni u periodu od 2008. do 2012, kada je, opet prema podacima RZS-a, posao izgubilo oko 600.000 ljudi

Pokrajinski zbori u Nemačkoj – Jačanje desnice
Ako treba, pucajte na izbeglice
Desnopopulistička Alternativa za Nemačku ulazi u još tri pokrajinska parlamenta ubedljivim rezultatima. To je stranka bez programa i bogzna kakvih kadrova, ali se odlučno protivi izbegličkoj politici kancelarke Angele Merkel i potpiruje mržnju protiv muslimana. Time je pogodila raspoloženje mnogih Nemaca koji osećaju da su ih velike stranke ostavile na cedilu

Mediji devedesetih
Najteže je bilo pod Vučićem
Teško da u Srbiji ima medija koji je tokom devedesetih kritički izveštavao o režimu Slobodana Miloševića, a da nije bio zatvaran, kažnjavan i na sve načine onemogućavan. Isto tako, teško da ima novinara koji je profesionalno radio svoj posao, a da u istom periodu nije doživeo nešto iz asortimana tadašnje srpske policije: prebijanja, pritvaranja, prisluškivanja, maltretiranja...
Knjige
Ptice i kit
Velimir Ćurgus Kazimir objavio je knjigu Muzej melanholije (Clio, Beograd 2015). Nije stvar u tome o čemu Kaza ovde piše, nego kako piše, a to je jedino važno. Piše dobro, kao što je uvek pisao
VREME BR.1263 | 19. MART 2015.
Tragedija u magli politike
Sedam ljudskih života i dragoceni vazduhoplov izgubljeni su u maglovitoj noći između prošlog petka i subote. Tragedije se događaju, statistički su retke, ali i neizbežne. Problem sa ovom tragedijom, međutim, jeste u tome što je izazvala neprilične i povremeno histerične samoodbrambene reakcije pre nego što je bilo kakva zamerka bila upućena. Čovek ne može da se otme utisku da tu nešto nije u redu, psihoanalitičarski rečeno, da je reč o omaškama; običnim jezikom – da je reč o nečistim savestima
VREME BR.637 | 20. MART 2003
Posle Đinđića
Premijer se od samog početka našao u makazama između lokalnih zlikovačko-patriotskih sila i haških ultimatuma
VREME BR.916 | 24. JUL 2008.
Doktor Radovan i gospodin Dragan
Za poslednjih osam meseci, Karadžića je videlo, na javnim mestima, više stotina ljudi. Danas, većina njih ne može da prežali 5.000.000 dolara koji su im bili ispred nosa, a koje je američki Stejt department nudio za informacije koje bi pomogle hvatanju ovog haškog begunca
VREME BR.793 | 16. MART 2006.
Testament Zorana Đinđića
Hrabre promene u "svojinskoj bazi" društva, uvek praćene i lomovima i aferama, ostaće kao podloga budućnosti demokratske Srbije
VREME BR.793 | 16. MART 2006.
Oproštajni udarac
Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga
VREME BR.1054 | 17. MART 2011
Uvod u kraj sveta
Nekoliko velikih gradova na severu zemlje pretrpelo je strašna razaranja, a u celom Japanu dramatično je oštećena infrastruktura, putevi i pruge. Sa zemlje su gotovo zbrisani priobalski gradovi Minamisanriku, Rikuzentakata, Ofunato i Ocuči. Oko 4,4 miliona domaćinstava je ostalo bez struje, a oko 1,4 miliona bez pijaće vode. Saobraćaj je u kolapsu. Zapaljene su rafinerije u Sendaiju i Ičiharu kod Tokija, a popustila je i brana Fudžinuma, plaveći dodatno nova područja. I posle svega, nakon zemlje i vode, iz vazduha je stigao i treći "jahač apokalipse" – smrtonosni radioaktivni materijal iz reaktora elektrane Fukušima