Zoom

12.децембар 2012. Dragoljub Žarković

Bondstil ne sme pasti – Vučić je realista kad moli Amerikance da ostanu na Kosovu i to je, izgleda, jedina srpska platforma

Teranje Nikolića da izađe s nekim programom, platformom, mada je to sam obećavao, nizak je politički udarac. Šta da kaže u njoj a de ne bude svima kriv – Vučeliću, crkvi, Koštunici, našima i vašima, dobrom delu onih koji su glasali za njega – ali, zbilja, šta može da kaže a da bude i prihvatljivo i ostvarivo

Kosovo – Pitanje prelaza

12.децембар 2012. Peđa Obradović

Kad se na Jarinju nije dogodio narod

Bilo je naivno verovati da će izgradnja novog "integrisanog prelaza" na Jarinju proći bez problema, baš kao što je naivno bilo verovati da će bilo kakav protest sprečiti njegovu izgradnju

Lični stav – Srbija i Evropska unija

12.децембар 2012. Milica Delević

Poniženi i povređeni

Nesklad između dominantne želje da se živi bolje, oličene u većinskoj podršci članstvu Srbije u EU, i nedovoljne podrške da se političke i ekonomske reforme i rešavanje pitanja iz prošlosti odvijaju na način koji omogućava napredak ka članstvu, suštinska je protivrečnost koja je tokom vremena vodila osipanju podrške građana evropskoj integraciji zemlje

Lisica i ždral

12.децембар 2012. Ljubomir Živkov

Tito i ja

Jedne smo godine sve časove fizičkog potrošili na pripreme za slet do kojeg nije nikad ni došlo: bili smo poslednja rezerva za slučaj da se neka druga škola razboli

Tribina – »Održivo poslovanje u Srbiji – PR ili poslovna strategija«

12.децембар 2012. Radmilo Marković

U korak sa promenama

Da li država treba da bude "srdačnija" prema kompanijama koje odgovorno posluju? Kako razlikovati PR od stvarnog društveno odgovornog poslovanja i izveštavanja? Da li je dobro po kompaniju da posluje neodgovorno, ne izlazeći pritom van zakonskih okvira? Najzad, kako održivo i odgovorno poslovanje utiče na profit firme – da li kompanija poskupljujući cenu svog proizvoda zbog održivog poslovanja smanjuje svoju konkurentnost? – neka su od pitanja pokrenutih na tribini nedeljnika "Vreme"

Intervju – Miodrag Kostić, predsednik MK Grupe

12.децембар 2012. Radmilo Marković

Prva srpska multinacionalna kompanija

"Treba stvari da gledate u malo širem kontekstu. Moramo da napravimo malo veće firme, jer ulaskom u EU, ako ne budete konkurentniji od onog iz Holandije, Danske, Francuske, nećete ovde imati ništa, mi ćemo biti samo potrošači, sedam miliona potrošača"

Knjige – Božidar Jakšić, Mišljenje kao diverzija

12.децембар 2012. Lino Veljak

Suočavanje s dosezima jedne marginalizovane epohe

"Praxisa" danas nema niti ga može biti. Drugačija su vremena i kontekst je različit. Čini se, ipak, da strahovanja dežurnih ideologa (zapravo njihovih nalogodavaca) od toga "zmajeva sjemena" s protokom vremena nisu umanjena. Možda to nešto govori o potencijalu koji se u neka minula vremena razvio u jednoj svojedobno marginaliziranoj i onemogućenoj zajednici. A možda je u pitanju tek preventivna paranoja. Ili paranoja naprosto. Kako bilo, knjiga Božidara Jakšića ostaje nezaobilazna literatura za sve koji bi bez predrasuda htjeli vrednovati misaone dosege filozofije i društvene teorije u Drugoj Jugoslaviji

Odgovor na reagovanje Svebora Midžića »Šta je kome Jugoslavija« (»Vreme« br. 1144)

12.децембар 2012. Muharem Bazdulj

Kursadžije iz Muzeja savremene umetnosti

U reagovanju na moj tekst Midžić izjednačava Mladu Bosnu i Sarajevski atentat sa VMRO-ustaškom zavjerom i atentatom u Marseju. Iste su to stvari, kaže Midžić, samo što Vladu Černozemskog Crnjanski i Bazdulj ne bi glorifikovali. (To za glorifikaciju je tačno.) Iz ovog izjednačavanja proizilazi sve ostalo: Midžićevo pristajanje uz maksimu da je svaka (realno postojeća) Jugoslavija zapravo Srboslavija odnosno izjednačavanje jugoslovenstva kojeg simbolizuje, recimo, Miloš Crnjanski (ili Andrić ili čak Njegoš) sa velikosrpstvom i sa četničkom kamom. Uvođenje kame je najtelalskiji momenat u Midžićevom reagovanju; on koji ne vidi kontinuitet između dviju Jugoslavija, htio bi maltene da poveže Crnjanskog sa Srebrenicom

Moj muški život

12.децембар 2012. Miloš Vasić

Bonton

Tu reč – bonton – leksikografi (uzgred) pogrešno navode kao francusku ("bon" plus "ton"). Francuzi bonton zovu mnogo lepše: savoir vivre, kao i mnogi koji govore engleski: znati živeti

Egipat

12.децембар 2012. Momir Turudić

Zima nezadovoljstva

Egipat ponovo ključa, kao i prošle godine kada je sa vlasti svrgnut Hosni Mubarak. Ovoga puta, na trgu Tahrir u Kairu sukobljavaju se pristalice i protivnici sadašnjeg predsednika Mohameda Morsija

Izbori u Rumuniji

12.децембар 2012. A. Ivanji

Ko to tamo psuje

Parlamentarni izbori održani u nedelju neće ništa promeniti: sukob između predsednika države Trajana Baseskua i dosadašnjeg premijera Viktora Ponte i dalje će da paralizuje zemlju koja grca u socijalnoj bedi i korupciji

Privatizacija i priključenija

12.децембар 2012. Milan Milošević

Nemoguća misija – dekontaminacija privatizacije

"Katastrofalna posledica je i to što je skoro cela društvena privreda Republike Srbije u periodu 2002. do 2011. prodata za bednih 2,6 milijardi evra, prihod od privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji je manji od bogatstva bilo kog ozbiljnijeg evropskog vlasnika kompanije ili ‘čuvenijeg’ ruskog tajkuna, da se i ne poredi sa bogatstvom vlasnika Majkrosofta"

Jedrenje u Srbiji

12.децембар 2012. Mirko Rudić

Ukrcavanje u fortinajner

"Stanje u jedrenju je preslikano stanje u zemlji, a naši jedriličari u odnosu na svetske su kao Srbija u odnosu na svet. Nijedan srpski jedriličar nije nikad otišao na Olimpijske igre. E, to mi hoćemo da popravimo"

Intervju – Nenad Janković

06.децембар 2012. Nebojša Grujičić, Jovana Gligorijević

Smisao nadrealizma dr Neleta Karajlića

"Ključni nesporazum među narodima u regionu detektuje se u dijagnozi prirode sukoba devedesetih. Da li je to bio građanski rat ili je bila agresija? Teza da je bio građanski rat ne samo da je istinita, već garantuje pomirenje bez kojeg nema napretka na ovim prostorima. Teorija da je bila agresija garantuje nove sukobe. ‘Međunarodnoj zajednici’, sili koja mešetari posljednjih 300 godina na ovom prostoru, direktno je u interesu da se na Balkanu nikad ne zakopaju ratne sjekire. Otuda njihovo insistiranje na tome da je bila agresija biva logično i razumljivo. To je osnovno ishodište posljednjih presuda Haškog tribunala. Da nikad ne dođe do pomirenja"

Nova lica iza RTS-a

06.децембар 2012. Priredila: Marija Vidić

Pazi, Mirko, Programski savet

Hiljade zaposlenih na RTS-u rade pod rukovodstvom relativno malog broja ljudi: pored direktora Aleksandra Tijanića, jednu od najvažnijih uloga imaju Upravni odbor RTS-a i Programski savet sa 19 članova. U decembru mnogim članovima Programskog saveta ističe trogodišnji mandat. Prema Zakonu o radio-difuziji sedam članova Saveta dolaze iz redova poslanika, a 12 predlaže Republička radiodifuzna agencija (RRA) iz reda profesionalnih udruženja, naučnih ustanova, religijskih zajednica i udruženja građana. Prošle nedelje i RRA je utvrdila listu od 20 kandidata od kojih će 12 biti izabrano za članove Programskog odbora RTS-a. Ovo su detalji iz njihovih biografija.

Žensko preduzetništvo

06.децембар 2012. Sonja Ćirić

Posao s dušom

Deset žena je zahvaljujući projektu "Soul inclusive" dobilo mogućnost da živi od svojih snova i svog umeća

Slovenija – Predsednički izbori u senci demonstracija

06.децембар 2012. Jelica Greganovič

Tri istorijske premijere

Kako se protest zbog uvođenja radara u Mariboru pretvorio u nasilničke demonstracije širom zemlje. Zašto bi Bakunjin bio ponosan na Slovence. Kako se levica okomila na levicu

Dve godine »Arapskog proleća«

06.децембар 2012. Momir Turudić

Izgubljene iluzije

Treća zima "arapskog buđenja" stiže sa još većom neizvesnošću, kako u onim državama koje su revoluciju već obavile, poput Egipta, Libije, Jemena, tako i kod onih kod kojih je "Arapsko proleće" još u toku, kao što je Sirija. Ta neizvesnost muči i zemlje koje strepe od posledica, poput Libana, Jordana, Izraela, monarhija oko Persijskog zaliva, ali i Palestinu, večitom razlogu za frustraciju muslimanskog sveta

Lisica i ždral

05.децембар 2012. Ljubomir Živkov

Terra non grata

Hoće li i bivši predsednik poput ostalih srećnika koje partije svetosavski postavljaju na dobra mesta davati redovan mesečni reket izvoru blagodati?