Evropsko jedinstvo pred iskušenjima
Vraća li se točak istorije unazad
Ono što je u ovom trenutku krize važno jeste da se ojača narativ o Evropskoj uniji kao o mirovnom projektu
Ono što je u ovom trenutku krize važno jeste da se ojača narativ o Evropskoj uniji kao o mirovnom projektu
Siguran sam da je ukidanje regionalnog servisa u Nišu ili Kragujevcu bilo velika greška
U Parizu su gotovo istovremeno upriličene vanserijske izložbe dvojice velikih umetnika, savremenika i prijatelja, rođenih u istoj zemlji – Španca Pabla Pikasa i Katalonca Huana Miroa. Mašta, jarke boje, melanholija i energija utkane su u ove postavke koje ne ostavljaju ravnodušnim
"Ne znam da li ima nade za mlade ljude u Srbiji. Mogu da kažem, čak i imam potrebu da kažem, da ne znam"
Dvadeset i sedam godina nakon ubistva Jugoslavije, istraga je još u toku, i ništa nije neopozivo osim smrti same
Sto godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, Muzej Jugoslavije je obeležio izložbom "Dan vredan veka" i konferencijom "Muzealizacija Jugoslavije – zamrzavanje ili aktivno pregovaranje zajedničkog nasleđa". Neka od pokrenutih pitanja su tema i ovog teksta: Da li je prošlost Jugoslavije već muzealizovana i istorizovana? Da li je možemo razumeti kao završeni period koji je iza nas ili kao politički i kulturni predeo koji je uvek u pokretu i nastajanju? Da li na primeru multinacionalne, multikonfesionalne zemlje sa sopstvenim putem u socijalizam, koja se raspala pre gotovo tri decenije, možemo razmišljati o alternativama sadašnjim izazovima?
Među najvažnijim temama iz oblasti tehnoloških inovacija bile su državne digitalne agende, četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0), tehnologije budućnosti – veštačka inteligencija, robotika, virtuelna realnost, blokčejn, big dejta, pametni gradovi, saradnja korporacija i startap kompanija...
Slučaj Medojević je simptom neobičnog fenomena da grana vlasti koja bi se mogla smatrati čuvarem ustavnosti, zakonitosti i vladavine prava upravo u domenima ovih kategorija jednu državu iz 21. usmerava unazad, ka 19. veku
Medijska savetnica šefa države istupila je sa nejasnom, nedovoljno preciznom, pa samim tim i zlokobnom najavom mera za rano otkrivanje medijskih laži. Da li je reč o nekoj novoj formi moderne inkvizicije, koja bi išla okolo i komisijski uništavala veštice ili možda o telu koje bi pod firmom borbe protiv lažnih vesti zapravo sprovodilo cenzuru? Sva ta pitanja, siguran su put, garantovani recept za dodatnu dozu straha
Da li ministar odbrane Aleksandar Vulin ide u česte obilaske Specijalne brigade i njenih delova, kao i elitne formacije Vojne policije "Kobre" zato što ih voli i ceni? Možda je reč o "borbi za Kosovo"? Ili će biti da je u pitanju nešto drugo – napuštanje vojske i prelazak specijalaca na bolje plaćena mesta u Žandarmeriji
"Prilikom zapošljavanja u institucijama, ako, recimo, čistačica po nekoj strukturi treba da bude Srpkinja, to mora da potpiše Radoičić. Radoičić i njegova grupa su kontrolisali plate koje dolaze iz budžeta Srbije, ali sada, kako su ušli u kosovske institucije, oni kontrolišu i sve Srbe koji ulaze u sistem Kosova i dobijaju plate od tog sistema. Znači, Srbe i u jednom i u drugom sistemu kontroliše isti čovek ili ista grupacija. Svaka neposlušnost se kažnjavala gubitkom posla. A ako je veći problem, onda paljenjem automobila, paljenjem prostorija, fizičkim nasrtajima... I ubistvima"
Sve je navodno počelo kada je tridesettrogodišnji traktorista Erik Dru iz departmana Sena-Marna preko Fejsbuka pozvao na protest zbog uvođenja eko-takse na gorivo. Nedugo zatim predsednika Emanuela Makrona je stigao masovni revolt "žutih prsluka" širom zemlje protiv koga se pokazao nemoćnim i koji je doveo u pitanje njegovu vlast
"Projektne aktivnosti doprinijele su povećanju svijesti žena na selu, osnažile ih da pokrenu male biznise, registruju mala gazdinstva od kojih će imati ‘svoj dinar’ i, kako one kažu, biti plaćene za ono što rade i imati pravo na bolovanje kad rađaju djecu i na kraju biti nezavisne od muškarca sa kojim žive", kaže Atifa Šaljić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Tutin
U Zaječaru je 23. novembra 2018. godine doneta prva osuđujuća prvostepena presuda u istoriji srpskog pravosuđa za krivično delo oštećenje životne sredine
Treba se tu i tamo podsetiti da u Africi deca rade u rudnicima, da u Aziji radnice padaju mrtve od iscrpljenosti za šaku dolara, kako bi se firme u zapadnim zemljama, koje se pompezno zalažu za ljudska prava i socijalnu tržišnu privredu, što više bogatile. Treba se malo češće podsetiti da aktuelna srpska vlast pokušava da od Srbije napravi zemlju jeftine radne snage, to jest da je u evropskim okvirima pretvori u zemlju robova modernog doba
U Fabrici za preradu ribe u Smederevu nikada nije radilo 300 radnika, kako je bilo predviđeno. Nije se stiglo ni do prvih 100 zaposlenih. Sada tamo više niko ne radi, a radnici ne mogu da uđu u krug firme. Čekaju da im bude raskinut radni odnos, kako bi i zvanično postali nezaposleni. Posle toga, neki bi imali pravo na mesečnu nadoknadu za nezaposlene, a pojedini bi našli drugi posao. Takođe, čekaju i isplatu zaostalih zarada. Poslednju su primili 4. septembra
Svaki poraz ostavlja traga, mobiliše pobednike, demorališe pristalice poraženih i učvršćuje ih u uverenju kako se više nema smisla boriti. I upravo stoga je ovaj blagi rast Saveza za Srbiju – kao već i samo njegovo formiranje – potencijalno velika stvar za uveliko nokautiranu srpsku opoziciju, koja je letos bila gotovo pred iščeznućem
Vremena se menjaju, ali, na sreću, u pozorištu se ipak najduže pamte predstave i glumci, a spletke i intrige najbrže odlaze u zaborav. Tako je na inicijativu i uz autorsku pomoć Nebojše Bradića, RTS sačuvao obraz pozorišta
Deca rođena kada je počeo ovaj u SAD gotovo zaboravljeni rat ulaze u godinu punoletstva, a Vašington još uvek ne zna kako da iz njega izađe mada je još 2003. proglasio pobedu – zbog procene da je poraz skuplji od vođenja rata
Prvi put od početka sukoba je zvanična ruska vojska, a ne ruske paravojne formacije, otvorila vatru na ukrajinsku vojsku. Moskva govori o provokaciji Ukrajine, Kijev o kršenju svih međunarodnih normi Rusije
Blue moon premijera u zagrebačkom "Kerempuhu", koju je režirao gost iz Beograda Boris Liješević, kao torzirani pogled kroz nesrećnu istoriju Balkana