Loader

Postignut dogovor o regionalnom predstavljanju Kosova

24.februar,10:52

U regionalnim organizacijama prištinske delegacije nastupale su pod imenom UNMIK/Kosovo, a sada pod imenom Kosovo, uz fusnotu: "Ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti"

Dijalog Beograda i Prištine o predstavljanju regionalnom Kosova u regionalnim organizacijama trajao je tri dana, s prekidima oko osamnaest časova, da bi prema izveštaču Tanjuga bio završen u petak, 24. februara oko 9.30 časova. Izveštač RTS-a je međutim javljao da su pregovori trajali i posle 11.40, ali da je dogovor blizu, a u 12.10 i on je javio da je dogovor postignut o regionalnom predstavljanju Kosova i o integrisanom upravljanju granicom. Ni jedan izveštač najpre nije javio ništa o detaljima „dogovora o imenu“, ali su nešto kasnije javili i to da će iznad reči Kosovo stajati zvezdica (*), a ispod nje, tekst fusnote o kojoj je toliko pregovarano, koji glasi: „Ovaj natpis ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa rezolucijom 1244 i mišljenjem MSP-a o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti“. To očito uzdržavanje učesnika pregovora da odmah objave detalje možda može da znači da se i jedna i druga strana boje domaćih reakcija. U Prištini kompromisu su se naročito protivili pripadnici pokreta Samoopredeljenje (koji su najavili demonstracije), a u Beogradu evroskeptični deo opozicije sumnjiči vladu da korak po korak priznaje nezavisnost Kosova.

O Savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde iz 2010.

Predsednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanovic je u subotu 26. februara zatražio od Skupštine Srbije da stavi van snage Deklaraciju o Kosovu kojom se, kako je naveo, odbacuje odluka Međunarodnog suda pravde o legalnosti deklaracije o jednostranom proglašenju nezavisnosti, kao i ostala dokumenta koja su suprotna dogovorima Beograda i Prištine postignutim u Briselu. Jovanović je predlog obrazložio tvrdnjom da je odluka Međunarodnog suda pravde, koja se odbacuje rezolucijom donetom jula 2010. godine „završila u fusnoti kojom Beograd dokazuje svoju superiornost u odnosu na Prištinu“.

Verovatno se misli na Odluku o nastavku aktivnosti Republike Srbije u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije koju je Skupština usvojila 26. jula 2010. nakon objavljenog mišljenja MSP. U njoj se međutim to mišljenje MSP ne odbacuje već se u preambuli ono prima k znanju («Imajući u vidu sadržinu mišljenja Međunarodnog suda pravde…»), da bi se zatim konstatovalo da Skupština potvrđuje dotadašnju politiku očuvanja teritorijalnog integriteta Republike Srbije…

Objašnjavajući razloge koji su naveli beogradske pregovarače da prihvate pominjanje u fusnoti Savetodavnog mišljenja MSP, za koje je u javnosti preovladalo mišljenje da je nepovoljno po Srbiju, Borivoje Stevanović je rekao da se MSP izjasnio o legalnosti čina proglašenja nezavisnosti, ali ne i o suštini.

Kako je Vreme pisalo u broju 1021 od 29. jula 2010. na 40 stranica Savetodavnog mišljenja MSP, podeljenog u 123 tačke , konstatovao je da je tokom osamnaestog, devetnaestog i početkom dvadesetog veka doneto mnogo deklaracija o nezavisnosti, kojima su se često suprotstavljale države od kojih je deklarisana secesija, da ni u jednom slučaju proglašenje deklaracije nije tretirano kao suprotno međunarodnom pravu, a da su deklaracije u nekim slučajevima rezultirale nastankom država, a u nekim slučajevima ne.
Sud je konstatovao da su brojni učesnici u sudskom procesu tvrdili da populacija na Kosovu ima pravo na tzv. remedijalnu secesiju (onu koja ispravlja neku grešku) zbog situacije na Kosovu, ali da sud smatra (tačka 83) da nije neophodno da odgovori na takva pitanja u ovom slučaju

Predsednik opštine Kosovska Mitrovica Krstimir Pantić izjavio je da su dogovori neustavni i da su Srbi na severu Kosova uznemireni i razočarani.Predsednik Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova i Metohije Milan Ivanović, pozvao je opozicione poslanike u Skupštini Srbije da zatraže hitno zakazivanje sednice Parlamenta i da odbace sve sporazume koje je u Briselu postigao šef pregovaračkog tima Beograda Borislav Stefanović.

Potpredsednik Srpske radikalne stranke Dragan Todorović ocenio je da dogovor predstavlja zaokružen proces potpunog otimanja Kosova koji sprovode SAD i EU i potpuni krah politike predsednika Srbije Borisa Tadića koji se može nazvati „veleizdajom“.

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica ocenio je da je dogovor u Briselu težak udarac za srpsku državu, pošto će po tom sporazumu albanski carinici i policajci uspostaviti granicu između Srbije i Kosova, a na regionalnim skupovima separatisti će biti predstavljeni fusnotom u kojoj se, pored Rezolucije 1244, navodi i mišljenje Međunarodnog suda pravde, po kome nezavisnost Kosova nije kršenje međunarodnog prava.

ŠTA JE TRAŽILA NEMAČKA: Nemački nedeljnik „Špigel“ u svom on-line izdanju u petak 24. februara u članku «Srbija treba da postane kandidat» (Serbien soll EU-Kandidat werden) da je glavni razlog za prošlogodišnji nemački veto u procesu srpskog pridruživanja EU bilo to što je srpska manjina na severu Kosova organizovala blokade, kada su bili povređeni nemački i austrijski vojnici KFOR-a. Srbija je, piše Špigel, bila osumnjičena da «orkestrira nerede u svojoj bivšoj pokrajini». Berlin je, konstatuje „Špigel“, zahtevao da Beograd pokaže «kredibilnu posvećenost» miroljubivom pristupu «novoj albanskoj državi Kosovo» i «odustajanje od aktivne politike nepriznavanja» (den Verzicht auf eine aktive Nichtanerkennungspolitik).

Špigel piše da je Beograd tokom teških pregovora dao značajne koncesije, prihvativši da se na graničnim prelazima istaknu kosovski simboli i natpis «Kosovo», ali bez reči «Republika» i dozvolivši kosovsko predstavljanje u regionalnim organizacijama.

UNMIK/KOSOVO – KOSOVO*: Prištinske delegacije u regionalnoj organizaciji CEFTA i u još nekim regionalnim organizacijama nastupaali su pod imenom UNMIK/Kosovo. Po tvrdji srpskih pregovarača kosovske delegacije su pod tim imenom nastupale u 94 odsto regionalnih organizacija. Po briselskom sporazumu, predstavnik Unmika biće pozivan na sastanke koji se organizuju u okviru dogovora koje je Unmik ranije potpisao. Na Unmiku je da odluči da li će da prisustvuje bilo kom sastanku. Na orgnaizatore regionalnih sastanaka se apeluje da ne insistiraju na isticanju nacionalnih oznaka.

Srpski zvaničnici odbijali su da prisustvuju na nekoliko skupova u regionu na koje su organizatori pozivali delegacije Kosova dajući im državni značaj. U finišu pregovora o kandidaturi Srbije za članstvo u EU na Beograd je vršen pritisak da ne sprečava regionalno predstavljanje Kosova, što je indirektno bio način da se iznudi takozvano korak po korak priznanje nezavisnosti Kosova, na šta Beograd nije pristajao.

Kosovski premijer Hašim Tači izjavio je u četvrtak uveče da ako Beograd ne prihvati pominjanje mišljenja Međunarodnog suda pravde i Deklaracije kosovske skupštine o nezavisnosti, onda neće biti sporazuma.

Beograd je od početka pregovora pristajao da regionalnim organizacijama prištinske delegacije umesto pod dosadašnjim imenom UNMIK/Kosovo nastupaju pod imenom Kosovo – uz fusnotu u kojoj se pominje rezolucija SB 1244 i savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, dok je Priština tražila da se u fusnoti posebno pominje i deklaracija kosovske skupštine iz 2008. o nezavisnosti.

Početak ove runde dijaloga je prvobitno bio zakazan za utorak 21. februara, ali je počeo sa danom zakašnjenja zbog kašnjenja prištinske delegacije, što je verovatno bio vid pritiska. Pre toga zvanična Priština je poslala cirkularno pismo na adrese evropskih zvaničnika u kome je traženo da Srbija ne dobije status kandidata. Beogradski zvaničnici su tim povodom izjavljivali da je to pismo naišlo na negativne reakcije u evropskim krugovima, jer Priština nije u poziciji da stavlja ikakav veto u procesu evrointegracije Srbije.

Izvori iz Evropske komisije rekli su Tanjugu pre početka poslednjeg čina u petak da je dogovor oko regionalnog predstavljanja Kosova, koji je predstavljao glavnu tačku spora između dve delegacije bio praktično postignut u četvrtak 23. februara, i da je još bilo ostalo samo da se usaglase neke tačke oko integrisane kontrole prelaza nad administrativnim linijama.

Šef beogradskog tima Borislav Stefanović je međutim u četvrtak u veče izjavio da došlo do delimičnog približavanja stavova u smislu utvrđivanja same fusnote koja označava asimetrično predstavljanje Kosova, mada je to i dalje bilo najveća tačka sporenja. Rekao je da se dijalog vodi u vrlo teškoj atmosferi i da je za to odgovorna prištinska delegacija koja je nastupila sa željom da kroz regionalno predstavljanje dobije potvrdu takozvane državnosti Kosova, simetriju u predstavljanju. Beogradska delegacija je pristajala na to da se u imenu uz reč Kosovo pominje Rezolucija 1244 i mišljenje Međunarodnog suda pravde, ali ne i deklaracija kosovske skupštine o nezavisnosti, na čemu je insistirala Priština.

Kad je vest o završetku pregovora objavljena, u reakcijama vlade i proevropskih partija u petak popodne dogovor je odobravan. Srpski premijer Mirko cvetković ocenio je da Srbija sa optimizmom može da očejuje naredne dane. Direktorka Kancelarije Vlade za evropske integracije Milica Delević istakla je da je u pogledu mogućnosti za dobijanje statusa kandidata dogovor značajan korak napred. Zamenik premijera Srbije Ivica Dačić smatra da je za Srbiju izuzetno značajno što je Rezolucija 1244 sadržana u fusnoti naziva. Šefica poslaničke grupe „Za evropsku Srbiju“ Nada Kolundžija naglašava da je postignuti dogovor od ogromne važnosti za Srbiju. Ujedinjeni regioni Srbije pozdravili su postizanje dogovora, jer je uklonjena prepreka za dobijanje statusa kandidata Srbije za članstvo u EU. Funkcioner Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić rekao da očekuje da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU.

Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković je istakao nisu važne nikakve fusnote, nego je najvažnije to da Srbija dobija status kandidata za člana EU. Lider LDP-a Čedomir Jovanović smatra da će kandidatura sigurno uslediti i da Srbija sada dobija novu priliku, a da dogovor i kandidatura za članstvo u EU predstavljaju, kako je rekao, svojevrsnu tačku na neodgovornu i lošu politiku.

Predsednik Srbije Boris Tadić je u četvrtak u razgovoru sa šefom nemačke diplomatije Gvidom Vesterveleom, poručio da Beograd ima konstruktivan pristup u dijalogu sa Prištinom i da je maksimalno otvoren za dogovor. Pre toga Tadić je u jednoj izjavi za javnost upozorio da se smanjuju šanse da Srbija dobije kandidaturu za članstvo u EU, što je povezano s rezultatom dijaloga u Briselu. «Danas smo malo dalje od rešenja nego što smo bili prethodne večeri, zbog načina na koji prištinska delegacija predlaže rešenje, a koje je van svake realnosti…

Mi nećemo odustati od pravne, mirotvorne borbe za očuvanje našeg integriteta na Kosovu, bilo da je u pitanju dijalog o pitanjima koja su na stolu u Briselu, bilo da su u pitanju izbori… sve što činimo, biće u saglasnosti sa strategijskim ciljem očuvanja našeg integriteta. Drugi strategijski cilj je članstvo u EU. Ja ne odustajem od oba ta cilja.»

„I EVROPA I KOSOVO“: Predsednik Tadić je u petak popodne sa odobravanjem komentarisao vest iz Brisela: «Postignutim dogovorom politika ‘i Evropa i Kosovo’ koju sam vodio i za koju sam dobio podršku građana Srbije prošla je ovaj istorijski test, čime je dokazano da je taj pristup jedino realan i onaj koji donosi rezultate. Ta politika obezbeđuje evropsku budućnost Srbije, uvažava naše nacionalne interese, ali i pokazuje da je Srbija faktor stabilnosti jugoistočne Evrope.“

Tadić je naglasio da Beograd nikada nije imao nameru da bojkotuje ili sprečava učešće Prištine u regionalnim forumima, jer Srbija kroz regionalne inicijative ima mogućnost da ovlada dodatnim uticajem na ekonomske i političke procese na Kosovu, što bi srpskom narodu na Kosovu omogućeno da ostvari zaštitu i prosperitet.

Paralelno sa vestima o briselskoj rundi dolazile su vesti o implenentaciji ranijih dogovora. TV most iz Severne Mitrovice javlja da je iz EU saopšteno da počinje primena sporazuma o univerzitetskim diplomama, postignutog 21. i 22. novembra u dijalogu Beograda i Prištine. TV Most citira i šefa misije OEBS-a na Kosovu Austrijanca Vernera Almhofera koji je izjavio da očekuje da će dijalog Beograda i Prištine promeniti okolnosti u vezi s kosovskim pitanjem i da će zajedničko predsedavanje Švajcarske i Srbije OEBS-u doneti nove inicijative za region. Almhofer je izjavio da postoji poseban dogovor o zapadnom Balkanu u zajedničkom programu Švajcarske i Srbije o predsedavanju OEBS-u; da je predviđeno imenovanje specijalnog predstavnika za pitanja zapadnog Balkana, uključujući Kosovo; da će ta osoba biti iz Švajcarske i da će se, po proceni Almhofera, u radu misije osećati uticaj švajcarske strane, koja nije opterećena problemom u ovom regionu. Povodom najavljenog zatvaranja Kancelarije međunarodnog civilnog predstavnika na Kosovu (ICO), Almhofer je rekao da ne očekuje da OEBS preuzme nadležnosti civilnog predstavnika, jer u UN ne postoji konsenzus o Ahtisarijevom planu, na čijoj je implementaciji civilni predstavnik radio, ali da se OEBS već bavi nekim oblastima kojima se bavi i ICO, kao što je primena zakona u vezi sa statusom zajednica na Kosovu, pošto je OEBS, čiji mandat proizlazi iz Rezolucije 1244, glavni akter u uspostavljanju institucija, demokratizaciji društva i zaštiti ljudskih prava.

SRBIJI KANDIDATURA, KOSOVU SSP: Ambasador Nemačke u Beogradu Volfram Mas izjavio je da Srbija treba da dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji bez odlaganja i da misli će njegova zemlja reči „da“ kandidaturi Srbije, ali je i dodao da se nisu promenila „određena načelna očekivanja koja se odnose na lokalne izbore i paralelne strukture“, koje je kancelarka Angela Merkel formulisala u vreme posete Beogradu u avgustu 2011, kada su njeni zahtevi u medjima tumačeni kao nemčaki ultimatum Srbiji u vezi Kosova. Mas je istovremeno naglasio da raspisivanje lokalnih izbora na Kosovu u maju 2012, prema njegovim saznanjima, nije bilo tema u razgovorima koje je sa srpskim zvaničnicima vodio nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele kada je u četvrtak iznenada došao u Beograd.

Američka državna sekretarka Hilari Klinton u razgovoru za Glas Amerike na albanskom jeziku, izjavljuje da nema razloga za zabrinutost da je Kosovo učinilo ustupke Srbiji dogovorom da se u fusnoti pomene Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN – pošto će to navesti članice UN koje još nisu priznale nezavisnost da to učine: „Rezolucija 1244 SB UN je utrla put kosovskoj nezavisnosti i zahtevala je povlačenje srpskih snaga bezbednosti. Zato smatram da je ovo bila pametna i mudra odluka kosovske vlade…“

Visoki zvaničnici EU Ketrin Ešton i Štefan File pozdravili su postizanje dogovora o regionalnom predstavljanju Kosova, ocenjujući to kao veliki korak napred i za Srbiju i za Kosovo. Evropljani poručuju da je dogovor naročito dobrodošao pred predstojeću raspravu o dodeljivanju statusu kandidata za Srbiju. Ketrin Ešton je uz to istakla da u tom svetlu Evropska komisija predlaže da se pokrene i studija izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Kosova i EU. SSP je prvi korak u dugom procesu priključenja EU. Sa Srbijom su pregovori o Stabilizaciji i asocijaciji počeli u novembru 2005. dok je još bila u uniji sa Crnom Gorom, a ugovor je potpisan 29. aprila 2008. Dok su sa članicama državne zajednice Srbije i Crne Gore vođeni posebni pregovori o pitanjima iz nadležnosti republika članica, sa Kosovom (bez utvrđivanja statusa) su 2003. počeli pregovori o takozvanom mehanizmu praćenja stabilizacije (Stabilisation Tracking Mechanism) koji i dalje traju.

DOKUMENT: Sporazum o regionalnom predstavljanju i saradnji

1. Obe strane potvrđuju privrženost efektivnoj, inkluzivnoj i reprezentativnoj saradnji.

2. U tom smislu, ‘Kosovo*’ je jedina oznaka koja će se koristiti u okvirima regionalne saradnje.

3. Fusnota koja će se primenjivati uz zvezdicu glasiće: „Ovaj naziv ne utiče na stav o statusu i u skladu je sa UNSB 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti“.

4. ‘Kosovo*’ učestvuje samostalno i govori u svoje ime na svim regionalnim skupovima.

5. Kada novi ugovori budu sklapani i/ili potpisivani, predstavnik ‘Kosova*’ će se potpisati ispod naziva opisanih u članovima 2. i 3.

6. Što se tiče izmena postojećih sporazuma koje je potpisao Unmik, nijedan od ovih zaključaka neće se tumačiti na štetu zakonskih prava Unmika. Predstavnik Unmika biće pozivan na sastanke koji se organizuju u okviru dogovora čiji je Unmik potpisnik. Na Unmiku je da odluči da li će da prisustvuje bilo kom sastanku.

7. Domaćini sastanaka biće podsticani da izbegavaju isticanje nacionalnih simbola, osim sopstvenih i simbola EU, uzimajući u obzir pravilnike relevantnih organizacija.

8. EU kao posrednik obavestiće relevantne regionalne organizacije i entitete o ovim sporazumima o nazivu, predstavljanju i potpisu. Oni treba da se primene u praksi organizovanja regionalnih skupova. EU će nadzirati primenu ovih sporazuma.

9. Obe strane i EU će podstaći svoje partnere da podrže ove dogovore i pomognu njihovoj primeni.

10. Regionalne organizacije na koje se odnose ovi zaključci su postojeće i buduće međuvladine organizacije ili sporazumi čiji je cilj promovisanje saradnje i integracije u regionu Balkana. „Regionalni sastanci“ uključuju sastanke ovih organizacija, kao i ad hok ili neformalne sastanke sa sličnim ciljem. To takođe uključuje sastanke sa institucijama EU u okviru evropskog delokruga.

11. Ovi sporazumi su usvojeni na privremenoj osnovi

(Citirani sporazum, kao ni protokol o funkcionisanju prelaza) nije potpisan. Po rečima šefa pregovaračkog tima Beograda u dijalogu sa Prištinom Borislava Stefanovića odmah nakon što ih usvoji vlada može da se počne sa njihovom primenom. Nakon što ih usvoji vlada sporazumi će biti dostavljen i skupštini na razmatranje.)

Funkcionisnje graničnih prelaza

Tehnički protokol kojim se definiše funkcionisanje graničnih prelaza se potpisuje između Beograda i Brisela sa jedne, kao i Prištine i Brisela sa druge strane, a potom se upućuje Vladi Srbije i skupštinskom Odboru za Kosovo i Metohiju.

Na pitanje Tanjuga da li je i definitivno utvrđeno kakva će biti uloga Euleksa, budući da je Priština tvdila da je ona posmatračka, Beograd da je izvršna, a Euleks da još nije definisana, šef pregovaračkog tima Beograda u dijalogu sa Prištinom Borislav Stefanović je rekao da „svi evropski zvaničnici, pa i šef Euleksa Gzavije de Mernjaka, znaju kakva je ta uloga“ . „Oni treba da funkcionišu na statusno neutralan način.

U protokolu je potvrđeno Euleksovo prisustvo i mandat koji jasno definise severne prelaze kao specifične. Za nas je najvažnije da Euleks nastavi svoju funkciju i prisustvo na Jarinju i Brnjaku, a prisustvo albanskih carinika će biti u formi carinskih svedoka“, tvrdi Stefanović, koji tumači da je izbegnut pokušaj Prištine da od tog dogovora napravi proces ustanovljavanja državne granice: «Gradnica ne postoji, ona bi trebalo da ima svoje obeležja, od demarkacione linije do simbola i graničnog kamena. Ova vlada je uspela da ukine ničuju zemlju i pojam granične linije…“ Stefanović očekuje da će na prelazima biti puno problema prilikom primene tog dogovora, ali da je na Beogradu da kroz što precizniji aranžman sa EU postigne ono što je dogovoreno.

Poslednje izdanje

Intervju: Ivan Ergić

Individualni otpori su jalovi i samodopadni Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve