Lična priča
Ivo Sanader uhapšen je u petak, 10. decembra u Salcburgu u 15.50 časova, potvrdio je MUP Hrvatske. Zatečen je u vozilu na autoputu, u kojem je bio i njegov brat, koji nije uhapšen. On će biti prebačen u istražni zatvor u Insbruk, saopštila je kasno posle podne austrijska policija.
Hapšenje Sanadera usledilo na osnovu međunarodne poternice državnog tužilaštva u Insbruku, dobijenog od hravstskih vlasti. Očekuje se rešavanje pitanja njegove ekstradicije, ali nije poznato kada će se to obaviti.
On bi, kako se očekuje, uskoro trebalo da bude izručen Hrvatskoj.
Sanader se za sada sumnjiči zbog dve afere, ali se istraga vodi o još četiri.
Za bivšeg premijera Ivu Sanadera državni tužilac Hrvatske Mladen Bajić tražiće maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora, saznaje Jutarnji list u Državnom tužilaštvu Hrvatske.
Kako piše Jutarnji list, osumnjičen je za zloupotrebu položaja u slučaju Fimi-Media gde su navodno Sanader i bivši blagajnik HDZ-a Mladen Barišić prebacivali 120 miliona kuna iz javnih preduzeća na račun te marketinške agencije, koja je u vlasništvu osumnjičene Nevenke Jurak.
Takođe, pod zajedničku kaznu mogao bi biti podveden i slučaj HEP-Dioki. Naime, Tužilaštvo sumnjiči Sanadera takođe da je zloupotrebio položaj kako bi Ivana Mravka, bivšeg predsednika Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP), nagovorio na nezakonito davanje zajma od 15 miliona kuna firmi Dioki, koja je bila i najveći HEP-ov dužnik, a čiji je vlasnik Sanaderov prijatelj Robert Ježić.
Sanaderov advokat izjavio je da bivši premijer Hrvatske želi da što pre dođe u Zagreb, kako bi razjasnio sva pitanja jer se ne oseća krivim.
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader ovoga se četvrtka, 9. decembra, dao „petama vjetra“: u trenutku dok su nadležni u Saboru skupljali kvorum da mu oduzmu imunitet zbog nesmetanog vođenja krivičnog postupka, on je već prešao hrvatsko-slovensku granicu (automobilom, zajedno sa kćerkom) i otad počinju nagađanja gdje je. Najprije se tvrdilo da je sa ljubljanskog Brnika rano poslijepodne u četvrtak odletio u London, ali ga tamo nisu uspjeli dočekati znatiželjni novinari. Druga škola mišljenja kaže da ga je kćer, koja se u Zagreb vratila u četvrtak kasno navečer, mogla odvesti i do Beča, odakle je mogao također odletjeti u bijeli svijet; Slovenija je, naime, u EU, u koju je Sanader ušao s diplomatskim pasošem, te je otuda mogao kud god hoće. Treća teorija kaže da je on još uvijek u Sloveniji ili možda u Beču, gdje je godinama radio prije no što se početkom 90-ih godina prošlog stoljeća vratio u Hrvatsku.
U međuvremenu, u četvrtak navečer, Sanader se sms-porukom javio jednom zagrebačkom advokatu, tvrdeći da je otputovao na ranije zakazan sastanak i da će se u Hrvatsku vratiti za dva-tri dana. Do tog trenutka već je u Saboru izglasano skidanje njegovog imuniteta, doneseno rješenje o pokretanju istrage, te rano ujutro i odluka o određivanju pritvora do 30 dana, kao i raspisivanju internacionalne potjernice.
Još se ne zna točno za što nadležni terete Sanadera. Mediji tvrde da je riječ o organiziranju zločinačke organizacije i zloupotrebu položaja i ovlaštenja. U prvom redu, tu je „Fimi-medija“, čiji su akteri već bili u pritvoru, te ga u svojim obranama teretili za izvlačenje novca iz javnih firmi, koji je završavao u crnoj blagajni HDZ-a, ali i u Sanaderovom privatnom džepu.
Uz ostale mutne poslove o kojima se u javnosti nagađa već poduže vrijeme, velika je vjerojatnost da je Sanader pod udar nadležnih organa gonjenja došao i zbog afere u kojoj je Hrvatska elektroprivreda navodno nezakonito kreditirala firmu „Dioki“, čiji je vlasnik Sanaderov prijatelj Robert Ježić, ujedno i vlasnik riječkog „Novog lista“, koji je – a vjerojatno nije tek koincidencija sa Sanaderovim bijegom – uhapšen u Zagrebu istoga četvrtka navečer.
Nema tko nije jučer, u četvrtak, pa i danas udario na Sanadera, od bivših prijatelja i suradnika, do opozicije koja je u žestokoj raspravi u Saboru ponovila da je HDZ „zločinačka organizacija“ kao takva. Opet je pobjegao, kažu mnogi, prisjećajući se da je prije godinu i pol, 1. jula 2009, bez obrazloženja dao ostavku na premijersku funkciju i lagodno otputovao na krstarenje jahtom „Malo vitra“, za koju se do dana današnjeg nije ustanovilo da li je u stvari njegovo vlasništvo ili nije.
Potom je pokušao vratiti se u politiku, ali mu je njegova nasljednica Jadranka Kosor (koju je sam postavio, a potom uvrijedio tvrdnjom da je bila „odlična zapisničarka“ na sjednicama njegove Vlade) zajedno sa HDZ-om rekla odlučno ne. Ipak, nedavno je aktivirao svoj zastupnički mandat u Saboru, ne ostvarivši sumnje da je to učinio da bi s još ono malo zastupnika koji su ostali na njegovoj strani srušio Kosorovu i njenu Vladu.
Sad izgleda da se u Sabor vratio zbog zastupničkog imuniteta, iako stručnjaci tvrde da imunitet zastupnike štiti tek nakon što optužnica bude podignuta i sudski verificirana, a njemu je tek jučer, u četvrtak, pokušano dostavljanje rješenja o pokretanju istrage.
Opozicija optužuje nadležne da je Sanader bio obaviješten što mu se sprema, kao i da je zato skupljanje kvoruma za skidanje imuniteta trajalo sve do poslijepodne, ovi to demantiraju. Čak je i predsjednik Ivo Josipović rekao da valja napraviti točnu rekonstrukciju svega što se događalo i vidjeti da li postoji nečija odgovornost, koja onda ne bi isključila niti ostavke i ispitivanje odgovornosti nadležnih. Na to je odmah skočio ministar policije Tomislav Karamarko, koji kaže da policija nije imala razloga na granici zadržati Sanadera, jer nikakvu obavijest o tome da je protiv njega u toku krivični postupak nije dobila. Za to vrijeme, glavni državni tužitelj Mladen Bajić na sva pitanja odgovara „Nemam komentar“, a na opasku novinara da mora nešto reći o cijeloj stvari, kaže: „Ne moram ja ništa“.
U međuvremenu, dok se nagađa gdje je pobjegao Ivo Sanader, svi nekad njemu bliski ponavljaju mantru da ništa o sumnjivim poslovima nisu znali, čak niti onda kad su skupa s njim potpisivali razne ugovore i poslovne dealove, sve ne bi li se spasili uplitanja u tu kriminalnu hobotnicu koja najjasnije dosad pokazuje razmjere kriminala i korupcije od strane vlasti u Hrvatskoj.
Više o Sanaderu čitajte u povezanim tekstovima
m.v.
Prema jednoj od depeša do čijeg je sadržaja javnost došla zahvaljujući Vikiliksu govori se upravo o istraživanju hrvatskog tužilaštva o Ivi Sanaderu i delima za koja bi mogao biti osumnjičen.
U depeši sa oznakom 10ZAGREB53 od 26. januara ove godine, američki ambasador u Zagrebu James Foley piše da je glavni državni tužilac Mladen Bajić naveo da se radi o nekoliko slučajeva koji se tiču koripcije i Sanadera, kao i drugih visokih državnih vaničnika. Tužilaštvo će razviti bar jedan takav slučaj protiv bivšeg premijera koji bi se mogao završiti osudom, a pokušavaju da dođu do dokaza u nekoliko drugih slučajeva koji bi mogli da impliciraju Sanadera, piše u depeši.
U depeši se navodi i da se s korupcijom povezuju ne samo nekadašnji premijer Sanader, kao i pojedini sadašnji i bivši ministri, već i gotovo sva preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države.
Što se tog najjačeg slučaja protiv Sanadera tiče, radi se o već poznatim navodima o njegovoj umešanosti u uzimanje zajma od Hypo Alpe Adria banke za prijatelja. Navodno, piše u depeši, Sanader je 90-tih pomogao dobijanje četiri miliona maraka pozajmice za suseda, a zauzvrat je od njega dobio 800.000 maraka. U depeši se pominje da bi za takvo delo mogao dobiti jednu do pet godina zatvora.
U depeši se navode i imena osobe koja je potvrdila ovu priču, ali su ona zaštićena (cenzurisana), ali se dodaje da Hypo Alpe Adria banka takođe pomaže u istrazi.
Zaključuje se da se radi o važnom testu za Hrvatsku u kom bi ona mogla da pokaže spremnost da krene za „najvećom ribom“. „Nekoliko godina Bajić se veoma ustručavao da otvori formalnu istragu, a kamoli da napravi optužnicu protiv zvaničnika na visokim pozicijama“, osim ukoliko nije bio ubeđen da ima veoma čvrst slučaj, dodaje se. Bajić je Amerikancima rekao da je moguće da postoji još nepoznatih podataka koji bi mogli umešati Sanadera. Kako prenosi ambasador, Bajić je na kraju istakao da je i Al Kapone uhvaćen zbog neplaćanja poreza, a ne zbog mnogo težih dela.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
