img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ivan Janković

Žene još ne mogu

05. februar 2003, 23:07 Ivan Janković, Beograd
Copied

"Mogu i žene"; "Vreme" br. 630

U tekstu „Mogu i žene“ („Vreme“ br. 630) kaže se da je Evropski parlament ukinuo zabranu ženama da posećuju „planinu Atos u Grčkoj“ i da će žene već za „neki dan“ moći da se kreću po Svetoj gori. Ova vest nije tačna, pa je treba demantovati, kako se ne bi dogodilo da se neka vaša čitateljka tamo zaputi uzalud.

Evropski parlament nije nadležan da uvodi ili ukida propise o pristupu Svetoj gori i kretanju po njoj. Sveta gora se od 1912. godine nalazi pod suverenitetom Grčke, a takvo faktičko stanje je pravno priznato ugovorima sklopljenim u Nuiju (1919), Sevru (1920) i Ženevi (1923). U okviru tog suvereniteta ona uživa autonomiju na osnovu čl. 105 Ustava Grčke. Svetom gorom upravljaju kaluđeri – predstavnici njenih dvadeset manastira, na osnovu Povelje koju su doneli uz saglasnost predstavnika grčke države, a koju su ratifikovali Parlament Grčke i vaseljenski patrijarh. Povelja reguliše način života na Svetoj gori, uključujući zabranu pristupa ženama. Duhovni nadzor nad primenom Povelje obavlja vaseljenski patrijarh, a administrativni – država Grčka.

Kada je Grčka pristupila Evropskoj zajednici 1981. godine, u Zajedničkoj deklaraciji uz Konačni akt o pristupanju priznat je specijalni status Svete gore u skladu sa grčkim ustavom, a Evropska zajednica se obavezala da taj status uzme u obzir prilikom izrade i primene evropskih pravnih propisa. Pored toga, Amsterdamskim ugovorom od 1997, Evropska unija se obavezala da će poštovati status koji verske zajednice uživaju po nacionalnim zakonima država članica.

Evropski parlament je 15. januara usvojio Rezoluciju o stanju osnovnih prava u Evropskoj uniji, i o tome je reč u tekstu „Mogu i žene“. Međutim, Rezolucijom se traži ukidanje zabrane ženama da dolaze na Svetu goru, a ne ukida se ta zabrana. Nije isključeno da će ženama nekada biti omogućen pristup Svetoj gori, ali je izvesno da se to neće zbiti kroz nekoliko dana, kako se to pretpostavlja u vašem listu. Za takvu promenu bilo bi nužno nekoliko godina, ako ne i nekoliko decenija.

Uzgred, nije tačno ni da je „Evropski parlament sagledao da se ova zabrana suprotstavlja i suštini hrišćanske vere“, kako to piše u vašem listu. On to nije ni pokušao jer za takvo tek „sagledavanje“ nijedan parlament, pa ni Evropski, nije nadležan, ali ni opremljen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure