img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Marko Omčikus

Virenje u odžak

07. април 2004, 17:55 Marko Omčikus
Copied

"Zašto je izgoreo Hilandar"; "Vreme" br. 689

Kao sagovornik u vašem tekstu o uzrocima požara u Hilandaru, bio sam ne malo iznenađen izborom drugog sagovornika Marije Radan-Jovin. Lično poštujem novinarski i demokratski princip „da se čuje i druga strana“. Međutim, ta „druga strana“ u slučaju Hilandara svakako nije bio dobar izbor. Uvažavam Mariju Radan-Jovin kao arhitektu i konzervatora sa kojom sam proveo jedan deo radnog veka u Zavodu. Prihvatam da su prema njoj učinjene i nepravde, mada prilično generisane njenim temperamentom. Međutim, osoba koja nikada nije bila u Hilandaru, u njenom slučaju, nažalost zbog toga što ženama Svetoj gori nije dozvoljen pristup, ne može da svojim načelnim znanjima i iskustvima, teoretski dovode u nekakvu sumnju nalaze i pretpostavke stručnjaka koji su izvršili uvid u stanje posle požara. Kompleks Hilandara u graditeljskom pogledu prepun je izuzetaka u odnosu na pravila, kao i viševekovnih građevinskih aplikacija, koje i pored temeljnog istraživanja i dokumentovanja nisu mogla u celosti da se ispitaju. Do nedostajućih podataka moglo se eventualno dolaziti primenom demontaže, što u principu nije preporučljivo. Tako su u Hilandaru i neki dimnjaci gradjeni drukčije nego što je po pravilu, ili što bi danas rekli po građevinskim standardima. Požar je svakako otvorio prostor i dokumentovanju onoga što je bilo skriveno, ali bolje bi bilo da se o tom skrivenom nikad nije ni saznalo.

Eventualna „druga strana“ koja je mogla da potvrdi ili pak dovede u sumnju nalaze stručnjaka, mogla se naći među uglednim stručnjacima i naučnicima koji su dobar deo svog rada i istraživanja posvetili Hilandaru, a to su na primer prof. Mića Dimitrijević (statičar), dr Slobodan Nenadović (arhitekta), ili akademik Vojislav Korać (arhitekta i istoričar umetnosti). Tom spisku dalo bi se priključiti i niz drugih stručnjaka koji su radili na projektima infrastrukture.

Nalaz stručne ekipe bazirao se na anketiranju svedoka i uvidu u stanje, kao i uvidu u detalje, a posebno inkriminisanog dimnjaka.

Posao stručnjaka nije bio da identifikuje ili individualizuje krivca. To je pretpostavljam posao grčkih istražnih organa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure