img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dimitrije Boarov

Uvrede ili argumenti

26. jun 2003, 04:37 Dimitrije Boarov, profesionalni verbalni gimnastičar na konju bez hvataljki
Copied

Mislim da je dr Boško Mijatović imao elegantnu zamisao kako da se reši takozvano vojvođansko pitanje. Jednostavno, samo treba dokazati da to pitanje ne postoji. To jest – da Vojvodina ne postoji i da nikad nije ni postojala, što znači da prema njoj nisu ni mogle biti učinjene neke nepravde. Kad bi se dokazalo da problem autonomije Vojvodine ne postoji, Srbija bi se kurtalisala i nekih zločestih vojvođanskih političara koji su izmislili vojvođanski problem, samo da bi nadalje mogli da se druže sa narko-dilerima, da se kockaju tuđim parama i sarađuju sa udbom, da bahato, putem svojih kočijaša, gaze ljudi po trotoarima ili da se bez zazora predstavljaju kao Mađari – te tako ometaju liberalne reforme u Srbiji. Žao mi je što su se na putu ove lepe Mijatovićeve zamisli isprečili neki „loši verbalni gimnastičari“, neki „političari nižeg nivoa“ i neke činjenice. Ja ću obratiti pažnju samo na neke činjenice u vezi s problematizovanjem „poreske pljačke“ Vojvodine početkom dvadesetih godina XX veka.

Prvo da vidimo šta bi to bila „poreska pljačka“. Mijatović s pravom primećuje da se poreskom pljačkom ne može smatrati puka okolnost da neko plaća veći porez od nekog drugog, te da je normalno da onaj ko je bogatiji treba naravno da plati veći porez (po proporcionalnoj ili čak progresivnoj stopi). Dakle, ukoliko sve građane jedne države opterećuju iste vrste poreza, sa istim stopama i sa istim stepenom naplate tih poreza u različitim pokrajinama, onda tu nema poreske pljačke pojedine pokrajine (u akademskom smislu te reči).

No, Mijatović ne zna da porezi u Kraljevini SHS nisu bili „standardni“ na celoj njenoj teritoriji, pa dakako i ne zna da su građani Vojvodine, početkom dvadesetih godina XX veka, plaćali 25 vrsta poreza, a građani na teritoriji Srbije i Crne Gore samo pet vrsta poreza, kao što ne zna da je vojvođanski seljak plaćao 20 puta veći porez od srbijanskog seljaka, a nije 20 puta bio bogatiji (dok je učitelj u Vojvodini imao znatno manju platu od učitelja u Srbiji). I kojim se to argumentom može objasniti okolnost da je, po podacima Trgovinske komore u Novom Sadu, u Vojvodini 1925. godine naplaćena gotovo trećina neposrednih poreza u Kraljevini SHS, mada je ona imala samo oko deset odsto stanovništva i nije bila najbogatija pokrajina nove države. Pri tom je u dvadesetim godinama XX veka postotak naplate razrezanih poreza u Vojvodini uvek nadmašivao 100 odsto, a u Srbiji najčešće retko premašivao 60 odsto.

Mijatović, međutim, osporava navedene podatke za 1925. godinu, pozivajući se na Savezni zavod za statistiku, koji je navodno tačno preneo podatke Opšte državne statistike Kraljevine SHS iz dvadesetih godina. Prvo što povodom Mijatovićevih podataka treba primetiti jeste to da Kraljevina SHS sve do 1927. godine (dakle punih devet godina od svog nastanka) nije ni svoje poslanike u skupštini države obavestila o veličini stvarne budžetske potrošnje. Tek spomenute 1927. godine usvojen je u jugoslovenskom parlamentu završni račun za budžet iz 1924. godine. Trgovinska komora Vojvodine dala je i svoje podatke o naplati poreza u Kraljevini SHS za 1925. godinu, jer je utvrdila da je Ministarstvo finansija te države falsfikovalo podatke o prikupljenim porezima u Srbiji, itd.

Neću da zalazim dalje u ovo pitanje, ali ako mi Mijatović odgovori da je on samo hteo da ospori pogrešne podatke u nekom papiru Lige socijaldemokrata Vojvodine o porezima 1925. godine, onda ne vidim razlog što stalno raspreda kako je prirodno da ljudi u Vojvodini plaćaju više poreza od ostalih građana Srbije (znači da je neprirodno da je stopa poreza na promet u Kaliforniji najniža u SAD).

A ako je osporavajući podatke za 1925. godinu hteo istovremeno da ospori tvrdnje da je Vojvodina pljačkana i dvadesetih, i tridesetih, i četrdesetih, i pedesetih i devedesetih godina – onda dalja polemika nema svrhe, jer proizlazi da on ne poštuje elementarna logička pravila.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure