img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dimitrije Boarov

Uvrede ili argumenti

26. jun 2003, 04:37 Dimitrije Boarov, profesionalni verbalni gimnastičar na konju bez hvataljki
Copied

Mislim da je dr Boško Mijatović imao elegantnu zamisao kako da se reši takozvano vojvođansko pitanje. Jednostavno, samo treba dokazati da to pitanje ne postoji. To jest – da Vojvodina ne postoji i da nikad nije ni postojala, što znači da prema njoj nisu ni mogle biti učinjene neke nepravde. Kad bi se dokazalo da problem autonomije Vojvodine ne postoji, Srbija bi se kurtalisala i nekih zločestih vojvođanskih političara koji su izmislili vojvođanski problem, samo da bi nadalje mogli da se druže sa narko-dilerima, da se kockaju tuđim parama i sarađuju sa udbom, da bahato, putem svojih kočijaša, gaze ljudi po trotoarima ili da se bez zazora predstavljaju kao Mađari – te tako ometaju liberalne reforme u Srbiji. Žao mi je što su se na putu ove lepe Mijatovićeve zamisli isprečili neki „loši verbalni gimnastičari“, neki „političari nižeg nivoa“ i neke činjenice. Ja ću obratiti pažnju samo na neke činjenice u vezi s problematizovanjem „poreske pljačke“ Vojvodine početkom dvadesetih godina XX veka.

Prvo da vidimo šta bi to bila „poreska pljačka“. Mijatović s pravom primećuje da se poreskom pljačkom ne može smatrati puka okolnost da neko plaća veći porez od nekog drugog, te da je normalno da onaj ko je bogatiji treba naravno da plati veći porez (po proporcionalnoj ili čak progresivnoj stopi). Dakle, ukoliko sve građane jedne države opterećuju iste vrste poreza, sa istim stopama i sa istim stepenom naplate tih poreza u različitim pokrajinama, onda tu nema poreske pljačke pojedine pokrajine (u akademskom smislu te reči).

No, Mijatović ne zna da porezi u Kraljevini SHS nisu bili „standardni“ na celoj njenoj teritoriji, pa dakako i ne zna da su građani Vojvodine, početkom dvadesetih godina XX veka, plaćali 25 vrsta poreza, a građani na teritoriji Srbije i Crne Gore samo pet vrsta poreza, kao što ne zna da je vojvođanski seljak plaćao 20 puta veći porez od srbijanskog seljaka, a nije 20 puta bio bogatiji (dok je učitelj u Vojvodini imao znatno manju platu od učitelja u Srbiji). I kojim se to argumentom može objasniti okolnost da je, po podacima Trgovinske komore u Novom Sadu, u Vojvodini 1925. godine naplaćena gotovo trećina neposrednih poreza u Kraljevini SHS, mada je ona imala samo oko deset odsto stanovništva i nije bila najbogatija pokrajina nove države. Pri tom je u dvadesetim godinama XX veka postotak naplate razrezanih poreza u Vojvodini uvek nadmašivao 100 odsto, a u Srbiji najčešće retko premašivao 60 odsto.

Mijatović, međutim, osporava navedene podatke za 1925. godinu, pozivajući se na Savezni zavod za statistiku, koji je navodno tačno preneo podatke Opšte državne statistike Kraljevine SHS iz dvadesetih godina. Prvo što povodom Mijatovićevih podataka treba primetiti jeste to da Kraljevina SHS sve do 1927. godine (dakle punih devet godina od svog nastanka) nije ni svoje poslanike u skupštini države obavestila o veličini stvarne budžetske potrošnje. Tek spomenute 1927. godine usvojen je u jugoslovenskom parlamentu završni račun za budžet iz 1924. godine. Trgovinska komora Vojvodine dala je i svoje podatke o naplati poreza u Kraljevini SHS za 1925. godinu, jer je utvrdila da je Ministarstvo finansija te države falsfikovalo podatke o prikupljenim porezima u Srbiji, itd.

Neću da zalazim dalje u ovo pitanje, ali ako mi Mijatović odgovori da je on samo hteo da ospori pogrešne podatke u nekom papiru Lige socijaldemokrata Vojvodine o porezima 1925. godine, onda ne vidim razlog što stalno raspreda kako je prirodno da ljudi u Vojvodini plaćaju više poreza od ostalih građana Srbije (znači da je neprirodno da je stopa poreza na promet u Kaliforniji najniža u SAD).

A ako je osporavajući podatke za 1925. godinu hteo istovremeno da ospori tvrdnje da je Vojvodina pljačkana i dvadesetih, i tridesetih, i četrdesetih, i pedesetih i devedesetih godina – onda dalja polemika nema svrhe, jer proizlazi da on ne poštuje elementarna logička pravila.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure