img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Frano Cetinić

Urednik zabranio

23. април 2003, 20:35 Frano Cetinić, Pariz
Copied

O "misionarskim intelektualcima"

U polemici koja se poslednja dva mjeseca vodila na stranicama „Vremena“, povodom priloga Slobodana Antonića o „misionarskoj inteligenciji“ u Srbiji, jedan je od kritičara „metodološke orijentacije“ iznio i slijedeću ocjenu o francuskom političkom misliocu Raymondu Aronu: „Remon Aron, koji je bio levičar, objavljivao je svoje članke protiv rata u Alžiru u desničarskom ‘Figarou’ jer je mislio da su njegovi čitaoci ona publika koju treba uveriti da je taj rat loša avantura.“ („Vreme“ br. 636, u prilogu „Greška u koracima“.)

Budući da smo kod grešaka, recimo odmah da je, osim interpunkcija, sve ostalo strogo pogrešno u navedenoj rečenici! Raymond Aron nikada nije bio ljevičar, a u „Figarou“ je objavljivao – od 1947. do 1977. godine – na sve velike teme iz međunarodnih odnosa, jedino ne o alžirskome ratu. I samo površna analiza predmetnog kazala u tri sveska Aronovih članaka što su objavljivani u „Figarou“: „Hladni rat“, „Koegzistencija“, „Krize“ – a koji ukupno broje četiri tisuće i sedam stotina stranica ! – brojkom: 4700 – izdavač: Fallois, Pariz 1990. godine – pokazuje kako u prvom svesku (1400 stranica) nema ni jednog jedinog članka na alžirske teme. I s pravom, budući da taj svezak pokriva razdoblje od 1947. do 1955. Ali ni u drugom svesku – 1500 stranica – koji se odnosi na razdoblje 1955–1965, dakle na godine alžirskoga rata – nema nijednog naslova koji se bavi ratom što bjesni na drugoj obali Sredozemlja. Isto tako ni u završnom, trećem svesku koji broji svega 1800 stranica.

Svoj stav o alžirskome ratu Aron je najjasnije iznio u knjizi Alžirska tragedija (1957), ne i u slavnim komentarima u „Figarou“, i to iz veoma jednostavnog ali posve djelotvornog razloga: Pierre Brisson, urednik lista, zabranio je bio Aronu da u svojim komentarima piše na alžirske teme!!!

Raymond Aron, jedan od najdubljih francuskih političkih mislilaca, čitavog je svog intelektualnog života (umro u oktobru 1983) bio kritičar marksizma, zagovornik atlantizma i liberalizma. Nije dakle mogao, on „koji je bio levičar“, nijednog čitatelja „desničarskog ‘Figaroa’“ uvjeriti da je rat „loša avantura“.

Arona je trebalo čitati, kao protuotrov, u vrijeme epidemije jednoumlja. U vrijeme mnogoumlja ne bi se smjelo njime manipulirati.

P. S. Uključio bih se bio na vrijeme u već minulu polemiku da me praćenje misionarske humanizacije i demokratizacije Mezopotamije nije jedno vrijeme bilo udaljilo od redovitog praćenja „Vremena“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure