img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Bil Gejts", "Pamet za dolar"; "Vreme" br. 553

„Sud i monopol“

15. август 2001, 18:07 Budimir Rudović, Novi Beograd
Copied

U pomenutim napisima, pogotovo u ovom drugom, novinar Zoran Stanojević razvejava blagu euforiju kojom je propraćeno nedavno lično upoznavanje gdina Zorana Đinđića sa čelnicima Majkrosofta Bilom Gejtsom i Stivom Balmerom, i krajnje trezveno sagledava efekte te posete naglašavajući ono bitno: da Majkrosoft dolazi na srpsko, kao i na svako drugo tržište, pre svega da ostvari profit; da su besplatne licence uobičajena praksa Majkrosofta i u funkciji osnovnog poslovnog cilja (u fiskalnoj godini koja se završila 30.6.2000. donacije Majkrosofta za preko 5000 neprofitnih organizacija širom sveta iznosile su: 34,3 miliona USD u kešu i 200 miliona USD u softveru); da je zaštita intelektualne svojine odnosno autorskih prava nezaobilazna faza u nastupu softverskog giganta na bilo kom tržištu; da je nerealno očekivati proizvodnju Majkrosoftovog softvera u bilo kom segmentu na ovom tlu u dogledno vreme.

Jedina nepreciznost, ali krupna, potkrala se gdinu Stojanoviću u napisu „Bil Gejts“ kada opisuje ishod drugostepenog sudskog postupka Države SAD protiv Majkrosofta zbog monopolističkog ponašanja, postupka za koji se u američkim pravnim i poslovnim krugovima smatra da predstavlja možda i važniji događaj nego što su bili postupci protiv Standard Oila iz 1911. i AT&T-a iz 1982. Apelacioni sud je kao drugostepeni, dana 28.6.2001, potvrdio odluku prvostepenog suda da je Majkrosoft prekršio s (section) 2 Šermanovog zakona time što je u dužem periodu preduzimao antikonkurentske radnje širokog spektra protiv raznih firmi (Intel, Apple, Compaq, AOL…), a kojima se podržavao njegov monopol na tržištu operativnih sistema. U okviru toga, najteža je osuda zbog nelegalnog mešanja (commingling) kodova Majkrosoftovog operativnog sistema i internet branuzera, čime je eliminisana ili marginalizovana konkurencija, pre svega Netscape Navigator. Ova osuda je ključni deo postupka Države SAD protiv Majkrosofta i odrediće granice slobode u kreiranju softvera ubuduće.

Majkrosoft je upravo zbog osude za ilegano mešanje kodova tražio preispitivanje odluke, ali je taj zahtev Apelacioni sud 2.8.o.g. jednoglasno odbio. Zašto je baš ovo problem Majkrosoftu? Jednostavno zato što su, prema tvrdnjama iz Ministarstva pravde SAD, iste stvari (commingling) učinjene i u novom operativnom sistemu XP koji bi trebalo da se pojavi na tržištu krajem oktobra ove godine. Znači, ako do tada Majkrosoft nešto ne promeni, Ministarstvo pravde SAD može, pored ostalog, da pokrene postupak za blokadu takve koncepcije novog softvera. A posledice toga, ekonomske i druge, bile bi nemerljive.

Inače, tačno je da je Apelacioni sud ukinuo deo prvostepene sudske odluke o podeli Majkrosofta na dva dela, ali stvar nije završena. Konkretnu sankciju, ili sankcije, Apelacioni sud je prepustio da u ponovnom postupku odredi prvostepeni sud, iznoseći stav da zakonski razlozi postoje i za podelu firme, ali ne insistirajući na tome.

Odluku Apelacionog suda u postupku protiv Majkrosofta ugledni profesor prava sa Stenford univerziteta gdin Lawrence Lessig, koji je u postupku bio tzv. amicus curiae, prokomentarisao je ovako: „To je potpuni poraz Majkrosofta… Majkrosoft je izgubio na svakom ključnom pitanju… Sud ga je proglasio odgovornim za monopolsku podršku. To je suština zahteva vlasti…“ „(„Washington post“, 2.7.2001, str. E06 „It’s All a …). Majkrosoft je, sa svoje strane, tu odluku označio kao veliku pobedu. Svejedno, dana 7.8.2001. uputio je žalbu protiv nje Vrhovnom sudu SAD, a istovremeno i molbu Apelacionom sudu da se odloži ponovni postupak pred prvostepenim sudom u pogledu određivanja sankcije za nesumnjivo utvrđeno monopolsko ponašanje.

Eksperti smatraju da do promene drugostepene odluke neće doći, ali se ne isključuje ni mogućnost vansudskog poravnanja između Države SAD i Majkrosofta. Ishod ovog postupka pažljivo prati Antimonopolska komisija EU-a i reagovaće slično onom što se presudi u Americi.

Znači, princip je: intelektualna svojina i sloboda u kreiranju softvera ne mogu biti korišćeni za antikonkurentsko ponašanje i sticanje monopolskog položaja.

Može se očekivati da će i Vlada Srbije, u istom ili novom sastavu, slediti ponašanje vlasti SAD i EU. Podrobnije o sudskom postupku za zainteresovane: www.Microsoft.com/PressPass/Legal News

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure