img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Bil Gejts", "Pamet za dolar"; "Vreme" br. 553

„Sud i monopol“

15. avgust 2001, 18:07 Budimir Rudović, Novi Beograd
Copied

U pomenutim napisima, pogotovo u ovom drugom, novinar Zoran Stanojević razvejava blagu euforiju kojom je propraćeno nedavno lično upoznavanje gdina Zorana Đinđića sa čelnicima Majkrosofta Bilom Gejtsom i Stivom Balmerom, i krajnje trezveno sagledava efekte te posete naglašavajući ono bitno: da Majkrosoft dolazi na srpsko, kao i na svako drugo tržište, pre svega da ostvari profit; da su besplatne licence uobičajena praksa Majkrosofta i u funkciji osnovnog poslovnog cilja (u fiskalnoj godini koja se završila 30.6.2000. donacije Majkrosofta za preko 5000 neprofitnih organizacija širom sveta iznosile su: 34,3 miliona USD u kešu i 200 miliona USD u softveru); da je zaštita intelektualne svojine odnosno autorskih prava nezaobilazna faza u nastupu softverskog giganta na bilo kom tržištu; da je nerealno očekivati proizvodnju Majkrosoftovog softvera u bilo kom segmentu na ovom tlu u dogledno vreme.

Jedina nepreciznost, ali krupna, potkrala se gdinu Stojanoviću u napisu „Bil Gejts“ kada opisuje ishod drugostepenog sudskog postupka Države SAD protiv Majkrosofta zbog monopolističkog ponašanja, postupka za koji se u američkim pravnim i poslovnim krugovima smatra da predstavlja možda i važniji događaj nego što su bili postupci protiv Standard Oila iz 1911. i AT&T-a iz 1982. Apelacioni sud je kao drugostepeni, dana 28.6.2001, potvrdio odluku prvostepenog suda da je Majkrosoft prekršio s (section) 2 Šermanovog zakona time što je u dužem periodu preduzimao antikonkurentske radnje širokog spektra protiv raznih firmi (Intel, Apple, Compaq, AOL…), a kojima se podržavao njegov monopol na tržištu operativnih sistema. U okviru toga, najteža je osuda zbog nelegalnog mešanja (commingling) kodova Majkrosoftovog operativnog sistema i internet branuzera, čime je eliminisana ili marginalizovana konkurencija, pre svega Netscape Navigator. Ova osuda je ključni deo postupka Države SAD protiv Majkrosofta i odrediće granice slobode u kreiranju softvera ubuduće.

Majkrosoft je upravo zbog osude za ilegano mešanje kodova tražio preispitivanje odluke, ali je taj zahtev Apelacioni sud 2.8.o.g. jednoglasno odbio. Zašto je baš ovo problem Majkrosoftu? Jednostavno zato što su, prema tvrdnjama iz Ministarstva pravde SAD, iste stvari (commingling) učinjene i u novom operativnom sistemu XP koji bi trebalo da se pojavi na tržištu krajem oktobra ove godine. Znači, ako do tada Majkrosoft nešto ne promeni, Ministarstvo pravde SAD može, pored ostalog, da pokrene postupak za blokadu takve koncepcije novog softvera. A posledice toga, ekonomske i druge, bile bi nemerljive.

Inače, tačno je da je Apelacioni sud ukinuo deo prvostepene sudske odluke o podeli Majkrosofta na dva dela, ali stvar nije završena. Konkretnu sankciju, ili sankcije, Apelacioni sud je prepustio da u ponovnom postupku odredi prvostepeni sud, iznoseći stav da zakonski razlozi postoje i za podelu firme, ali ne insistirajući na tome.

Odluku Apelacionog suda u postupku protiv Majkrosofta ugledni profesor prava sa Stenford univerziteta gdin Lawrence Lessig, koji je u postupku bio tzv. amicus curiae, prokomentarisao je ovako: „To je potpuni poraz Majkrosofta… Majkrosoft je izgubio na svakom ključnom pitanju… Sud ga je proglasio odgovornim za monopolsku podršku. To je suština zahteva vlasti…“ „(„Washington post“, 2.7.2001, str. E06 „It’s All a …). Majkrosoft je, sa svoje strane, tu odluku označio kao veliku pobedu. Svejedno, dana 7.8.2001. uputio je žalbu protiv nje Vrhovnom sudu SAD, a istovremeno i molbu Apelacionom sudu da se odloži ponovni postupak pred prvostepenim sudom u pogledu određivanja sankcije za nesumnjivo utvrđeno monopolsko ponašanje.

Eksperti smatraju da do promene drugostepene odluke neće doći, ali se ne isključuje ni mogućnost vansudskog poravnanja između Države SAD i Majkrosofta. Ishod ovog postupka pažljivo prati Antimonopolska komisija EU-a i reagovaće slično onom što se presudi u Americi.

Znači, princip je: intelektualna svojina i sloboda u kreiranju softvera ne mogu biti korišćeni za antikonkurentsko ponašanje i sticanje monopolskog položaja.

Može se očekivati da će i Vlada Srbije, u istom ili novom sastavu, slediti ponašanje vlasti SAD i EU. Podrobnije o sudskom postupku za zainteresovane: www.Microsoft.com/PressPass/Legal News

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure