img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Strategija zablude

15. јануар 2014, 17:21 Miodrag Kreculj, Minhen
Copied

Povodom reči Ivice Dačića, premijera Srbije

Sa govornice „samita“ srpske poslovne dijaspore 23. decembra u Beogradu pred više stotina prisutnih oglasio se srpski premijer u svom prepoznatljivom svađalačkom tonu: „Smeta mi kad naši Srbi u dijaspori kažu: Šta ćete vi u Evropi? A šta ćete vi u Evropskoj uniji? Što se ne vratite svi u Srbiju?“ Ili: „Nemojte vi da nam držite predavanje kako Srbija treba da živi!“ „Članovi dijaspore mogu da se bore za srpske nacionalne interese samo učešćem u vlasti u zemljama u kojima žive“, i na kraju: „Srbi danas u svetu ne predstavljaju faktor, ni Srbija kao zemlja, niti Srbija kao dijaspora!“

miodrag kreculj

Svaki komentar je izlišan, ali zašto Srbi uprkos svojoj geografskoj rasprostranjenosti i značajnim resursima nisu faktor? Odgovor je u državi iz koje potiču, prepoznatljivoj paradigmi negativnih asocijacija i loših predstava za koje odgovornost snosi i premijer Dačić. Bolje da se upitao: kako redizajnirati negativne projekcije i koliko u tome može institucionalnim resursima da pomogne umesto da prekoreva dijasporu i ultimativno zahteva „učešće u vlasti“ zemalja boravka radi zaštite nacionalnih interesa.

Dijaspora nije srpski „trojanski konj“ da pobeđuje i „pegla“ nacionalne političke neuspehe i nije pošteno gurati Srbe u politiku i konflikte podeljene lojalnosti, to je hod po tankom ledu emocija, neizbežnog pitanja samoopredeljenja, poverenja i varljive nade da bi mogli, hteli ili smeli kao političari da izađu iz okvira interesa domicilnih političkih prioriteta u korist Srbije. Međutim, mnogo je komfornije zameniti teze i problem zaštite nacionalnih interesa kao alibi svaliti na pleća dijaspore. Koliko je strategija „tranzicije odgovornosti“ i očekivanja da neko drugi završava srpske političke poslove plodotvorna, pokazuje primer istaknutih američkih političara srpskog porekla, bivšeg guvernera Ohaja republikanca Džordža Vojnovića i bivšeg guvernera Ilinoisa demokrate Milorada Roda Blagojevića koji u najtežem vremenu za srpski narod nisu bili od velike nacionalne koristi. Rod Blagojević prikrivao je svoje srpsko poreklo pod maskom „istočnoevropljanina“. Odavno je prohujala epoha političkog romantizma, prijateljstva Mihajla Pupina i Vudroa Vilsona koje je „spasilo“ Banat da u današnjim granicama pripadne Srbiji.

Ovo je vreme političke matematike i bilansiranja interesa i na međunarodnoj političkoj sceni svako ima rejting faktora koji zavređuje svojim političkim, ekonomskim, strateškim potencijalima i promišljenim laviranjem, a ne onim što dijaspora ili neko treći čini u njegovo ime. Turci kao organizovana i najbrojnija dijaspora u Nemačkoj – 2,7 miliona ili 3,3 odsto (Srbi 0,5 procenata) ukupne populacije, od toga 700.000 „Nemaca“ turskog porekla sa 6 poslanika u Bundestagu i jednim ministrom u Vladi – uprkos svemu nemaju uticaj kakav priželjkuje premijer za Srbe niti privilegovan status nacionalnih manjina.

Nema političkog sistema na svetu u kojem stranci – državljani imaju uticaj na domicilnu politiku jer da je suprotno u Bundestagu bi pored šest Turaka i po jednog Hrvata i Indijca, lojalnih „vojnika“ partije čije interese revnosno zastupaju, takođe bili prisutni Italijani, Grci, Austrijanci, Poljaci…, ali njima takav politički angažman nije potreban jer njihove nacionalne interese i prava štite uticajne, kredibilne matične države.

Kad je reč o kvalitetu srpske dijaspore i individualnim sposobnostima lekara, menadžera, naučnika, radnika na montažnoj traci, bilo gde, nema dileme da Srbi pokazuju primerne profesionalne rezultate i uživaju zavidan ugled, ali u politici vladaju specifične okolnosti, nema čvrstih i prepoznatljivih pravila i Srbi svesni svog „pedigrea“ i dometa uglavnom se drže podalje od politike u kojoj za sada ne vide svoju šansu. U kriznim vremenima kao što su ova Srbiji je potreban pakt sa samom sobom, konsenzus svih građana o javnim dobrima društva: blagostanju i bezbednosti, ličnim slobodama i vladavini prava, ekonomskoj stabilnosti i održivom razvoju, a pre svega međusobnoj saradnji i solidarnosti umesto nepromišljenih javnih prekora onima koji to najmanje zaslužuju. Više koristi Srbija bi imala od dijaspore u Narodnoj skupštini (Poslanički klub) u državnoj administraciji i diplomatiji. U politički život unela bi novi duh i energiju liberalnih demokratija, iskustvo i vrednosti drugih kultura, upotrebljive ideje i uvećala izglede rešavanja postojećih strukturnih i društvenih problema.

Srbija mora da se presabere i sama sebi pomogne bez političkih iluzija o pomoći sa strane, jer domaći problemi se ne rešavaju po belom svetu, već tamo gde nastaju. Sve ostalo su improvizacije i privremena rešenja, trajna koliko interesi i pritisci kojima su iznuđeni.

Autor je član SPD-a od 1993. godine

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure