img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanja

Šteta za državu i građane

30. oktobar 2003, 00:54 Dr Tihomir Simić, Potpredsednik BK Grupe za medije
Copied

"Ko je jači - Vlada ili Karići": "Vreme", Br. 663

Obraćam vam se nakon kraćeg perioda, u kome je vaš cenjeni list objavio članak autora Dimitrija Boarova, a koji se bavi problematikom kompanije Mobtel. Kako to nije prvi slučaj da „Vreme“, a takođe i navedeni autor obrađuje ovu tematiku, a bez želje da se bave činjenicama i dokumentima kojima se raspolaže u kompaniji Mobtel, već se pribegava površnom i tendencioznom prikazivanju vlasničkih odnosa u Mobtelu, molim vas da objavite naše sledeće reagovanje:

Da je za iznošenje istinitih činjenica pred javnost često potrebna velika hrabrost, u našoj zemlji smo se do sada u to hiljadu puta uverili! No, da je za iznošenje poluistina i neistina potrebno isto toliko mnogo, ali nečega drugog – takođe se možemo gotovo svakodnevno uveriti čitajući, slušajući i gledajući neke medije. Nažalost, autor teksta „Ko je jači – Vlada ili Karići“ („Vreme“ br. 663 od 18. septembra 2003), Dimitrije Boarov, pribegao je ponovo ovom drugom konceptu, koji je očigledno postao njegov zaštitni znak, uvek kada se pominju porodica Karić i kompanije BK Grupe.

Kako je od objavljivanja ovoga članka do danas došlo do institucionalne inicijative većinskih akcionara Mobtela, kojom treba da se konačno i na jedini mogući način utvrdi nepobitno većinsko vlasništvo nad ovom kompanijom, želim da vašim čitaocima i autoru teksta predočim nekoliko činjenica.

Prvo, kompanija Mobtel je jedan od usamljenih primera, gde se u skoro decenijskom radu ovog preduzeća državni kapital izražen kroz 49 odsto vlasništva više nego udesetostručio. Sigurno je da se, za razliku od postojećeg pravila, po kojem se državni kapital uvek topi i nestaje, ovo u Mobtelu nije desilo slučajno. Narastanje vrednosti Mobtela, od trenutka njegovog osnivanja do danas, za više od deset puta – rezultat je dobre vlasničke vizije, profesionalnog i uspešnog rukovođenja i ogromnog ulaganja u razvoj kompanije i usluga koje on pruža. Da nije bilo osvetoljubivog ponašanja prethodnih vlasti prema Mobtelu, u periodu 1996. i 1997. godine, kao revanša gospodinu Bogoljubu Kariću na njegovoj otvorenoj podršci ondašnjoj opoziciji i procesima za demokratizaciju Srbije i njeno otvaranje prema svetu, vrednost bi sigurno bila i veća. Nije tada oprošteno ni BK televiziji na njenom istinitom izveštavanju o građanskom protestu, te su njeni predajnici gašeni i demontirani, a Mobtel je trpeo blokadu poslovanja i zabranu uvoza opreme i time doživeo veliku stagnaciju u svom razvoju. Cena borbe za demokratsku Srbiju je na taj način skupo plaćena i od strane BK Grupe.

Drugo, špekulacije u javnosti putem naručenih tekstova u štampi, u vezi s opredeljenjem BK Grupe, većinskog akcionara Mobtela, da od svog vlasništva ustupi 6 odsto budućem strateškom partneru, kako bi partner i kupovinom državnog dela od 49 odsto, stvorio preduslove za posedovanje kontrolnog vlasničkog paketa, odraz su dvogodišnje želje skrivenih centara moći, da po svaku cenu obezvrede cenu Mobtela i otimačinom prigrabe sebi kapital. Kroz kriminalnu likvidaciju Astra banke, a potom i nasilan upad u Mobtel, već je dovoljno naneta šteta ne samo BK Grupi i Mobtelu već i građanima Srbije. Ne treba zaboraviti da je bugarska telekomunikaciona kompanija, slična Mobtelu, postigla tržišnu cenu od 1,6 milijardi USD – dok je upadom u Mobtel i njegovom blokadom smanjena njegova vrednost za preko 600 miliona USD. Odluka akcionara BK Grupe da se odricanjem 6 odsto svoga kapitala pronađe strateški partner koji bi mogao da investicionim potencijalom i znanjem nastavi sa unapređivanjem i razvojem Mobtela, nažalost, iskorišćeno je za neosnovano i paušalno nagađanje o tome da li je 6 odsto vlasništva malo ili je trebalo ustupiti mnogo više. Autor u vašem listu produbljuje tu priču, podržavajući je poluistinama i pogrešnim podacima, bez ikakve želje da je u pripremi teksta kontaktirao Mobtel i potražio činjenice. A činjenice su da je nakon 54 kontrole u ovoj kompaniji za poslednje dve godine konstatovana samo jedna istina – da je u Mobtelu sve, od njegovog osnivanja do danas, uvek rađeno po važećim zakonima.

Upravo iz tih razloga, kao i zbog stalnog pritiska skrivenih centara moći i njihovih glasnogovornika na javnost, akcionari BK Grupe su odlučili da na osnovu Ugovora o osnivanju Mobtela postupe u skladu sa njim i pokrenu proces arbitraže pred međunarodnim sudom u Cirihu. Time će se konačno i za svagda potvrditi struktura vlasništva nad Mobtelom. Odluka arbitraže iz Ciriha predstavljaće krajnju i obavezujuću formu za suvlasnike Mobtela, kojom će oni morati da prihvate identifikovani odnos kapitala. Što se tiče BK Grupe, ona je spremna da prihvati ovu odluku, makar se njeno vlasništvo u Mobtelu svelo na jedan promil. Ali se istovremeno mora imati u vidu da će odštetni zahtev nakon arbitraže, zbog štete nanete Mobtelu, njegovom nasilnom blokadom, imati iznos koji će se meriti sa više stotina miliona evra – uostalom, i odštetni zahtev za štetu nanetu Astra banci, prouzrokovan njenom vanzakonskom likvidacijom, iznosi 350 miliona evra.

Nažalost, sve te štete moraće da nadoknade država Srbija i njeni građani, dok će vinovnici tih nedela biti njena politička prošlost. Uz druge arbitraže pred međunarodnim sudom, među kojima su ICN Galenika, beogradski Parking servis, Beopetrol i verovatno Sartid, sigurno je da će prikriveni centri moći, zajedno sa svojim političkim eksponentima i medijskim promoterima, radom za svoje lične interese, naneti štetu građanima Srbije od više milijardi evra. Osim toga, javno izrečene neistine moraće da dokažu i pred domaćim sudovima, za nauk i sebi i drugima koji se služe istim metodama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure