img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanja

Šteta za državu i građane

30. октобар 2003, 00:54 Dr Tihomir Simić, Potpredsednik BK Grupe za medije
Copied

"Ko je jači - Vlada ili Karići": "Vreme", Br. 663

Obraćam vam se nakon kraćeg perioda, u kome je vaš cenjeni list objavio članak autora Dimitrija Boarova, a koji se bavi problematikom kompanije Mobtel. Kako to nije prvi slučaj da „Vreme“, a takođe i navedeni autor obrađuje ovu tematiku, a bez želje da se bave činjenicama i dokumentima kojima se raspolaže u kompaniji Mobtel, već se pribegava površnom i tendencioznom prikazivanju vlasničkih odnosa u Mobtelu, molim vas da objavite naše sledeće reagovanje:

Da je za iznošenje istinitih činjenica pred javnost često potrebna velika hrabrost, u našoj zemlji smo se do sada u to hiljadu puta uverili! No, da je za iznošenje poluistina i neistina potrebno isto toliko mnogo, ali nečega drugog – takođe se možemo gotovo svakodnevno uveriti čitajući, slušajući i gledajući neke medije. Nažalost, autor teksta „Ko je jači – Vlada ili Karići“ („Vreme“ br. 663 od 18. septembra 2003), Dimitrije Boarov, pribegao je ponovo ovom drugom konceptu, koji je očigledno postao njegov zaštitni znak, uvek kada se pominju porodica Karić i kompanije BK Grupe.

Kako je od objavljivanja ovoga članka do danas došlo do institucionalne inicijative većinskih akcionara Mobtela, kojom treba da se konačno i na jedini mogući način utvrdi nepobitno većinsko vlasništvo nad ovom kompanijom, želim da vašim čitaocima i autoru teksta predočim nekoliko činjenica.

Prvo, kompanija Mobtel je jedan od usamljenih primera, gde se u skoro decenijskom radu ovog preduzeća državni kapital izražen kroz 49 odsto vlasništva više nego udesetostručio. Sigurno je da se, za razliku od postojećeg pravila, po kojem se državni kapital uvek topi i nestaje, ovo u Mobtelu nije desilo slučajno. Narastanje vrednosti Mobtela, od trenutka njegovog osnivanja do danas, za više od deset puta – rezultat je dobre vlasničke vizije, profesionalnog i uspešnog rukovođenja i ogromnog ulaganja u razvoj kompanije i usluga koje on pruža. Da nije bilo osvetoljubivog ponašanja prethodnih vlasti prema Mobtelu, u periodu 1996. i 1997. godine, kao revanša gospodinu Bogoljubu Kariću na njegovoj otvorenoj podršci ondašnjoj opoziciji i procesima za demokratizaciju Srbije i njeno otvaranje prema svetu, vrednost bi sigurno bila i veća. Nije tada oprošteno ni BK televiziji na njenom istinitom izveštavanju o građanskom protestu, te su njeni predajnici gašeni i demontirani, a Mobtel je trpeo blokadu poslovanja i zabranu uvoza opreme i time doživeo veliku stagnaciju u svom razvoju. Cena borbe za demokratsku Srbiju je na taj način skupo plaćena i od strane BK Grupe.

Drugo, špekulacije u javnosti putem naručenih tekstova u štampi, u vezi s opredeljenjem BK Grupe, većinskog akcionara Mobtela, da od svog vlasništva ustupi 6 odsto budućem strateškom partneru, kako bi partner i kupovinom državnog dela od 49 odsto, stvorio preduslove za posedovanje kontrolnog vlasničkog paketa, odraz su dvogodišnje želje skrivenih centara moći, da po svaku cenu obezvrede cenu Mobtela i otimačinom prigrabe sebi kapital. Kroz kriminalnu likvidaciju Astra banke, a potom i nasilan upad u Mobtel, već je dovoljno naneta šteta ne samo BK Grupi i Mobtelu već i građanima Srbije. Ne treba zaboraviti da je bugarska telekomunikaciona kompanija, slična Mobtelu, postigla tržišnu cenu od 1,6 milijardi USD – dok je upadom u Mobtel i njegovom blokadom smanjena njegova vrednost za preko 600 miliona USD. Odluka akcionara BK Grupe da se odricanjem 6 odsto svoga kapitala pronađe strateški partner koji bi mogao da investicionim potencijalom i znanjem nastavi sa unapređivanjem i razvojem Mobtela, nažalost, iskorišćeno je za neosnovano i paušalno nagađanje o tome da li je 6 odsto vlasništva malo ili je trebalo ustupiti mnogo više. Autor u vašem listu produbljuje tu priču, podržavajući je poluistinama i pogrešnim podacima, bez ikakve želje da je u pripremi teksta kontaktirao Mobtel i potražio činjenice. A činjenice su da je nakon 54 kontrole u ovoj kompaniji za poslednje dve godine konstatovana samo jedna istina – da je u Mobtelu sve, od njegovog osnivanja do danas, uvek rađeno po važećim zakonima.

Upravo iz tih razloga, kao i zbog stalnog pritiska skrivenih centara moći i njihovih glasnogovornika na javnost, akcionari BK Grupe su odlučili da na osnovu Ugovora o osnivanju Mobtela postupe u skladu sa njim i pokrenu proces arbitraže pred međunarodnim sudom u Cirihu. Time će se konačno i za svagda potvrditi struktura vlasništva nad Mobtelom. Odluka arbitraže iz Ciriha predstavljaće krajnju i obavezujuću formu za suvlasnike Mobtela, kojom će oni morati da prihvate identifikovani odnos kapitala. Što se tiče BK Grupe, ona je spremna da prihvati ovu odluku, makar se njeno vlasništvo u Mobtelu svelo na jedan promil. Ali se istovremeno mora imati u vidu da će odštetni zahtev nakon arbitraže, zbog štete nanete Mobtelu, njegovom nasilnom blokadom, imati iznos koji će se meriti sa više stotina miliona evra – uostalom, i odštetni zahtev za štetu nanetu Astra banci, prouzrokovan njenom vanzakonskom likvidacijom, iznosi 350 miliona evra.

Nažalost, sve te štete moraće da nadoknade država Srbija i njeni građani, dok će vinovnici tih nedela biti njena politička prošlost. Uz druge arbitraže pred međunarodnim sudom, među kojima su ICN Galenika, beogradski Parking servis, Beopetrol i verovatno Sartid, sigurno je da će prikriveni centri moći, zajedno sa svojim političkim eksponentima i medijskim promoterima, radom za svoje lične interese, naneti štetu građanima Srbije od više milijardi evra. Osim toga, javno izrečene neistine moraće da dokažu i pred domaćim sudovima, za nauk i sebi i drugima koji se služe istim metodama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure