img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slučaj Dragoljuba Milanovića

Robijaš u bekstvu

20. februar 2003, 22:06 Jovan Dulović
Copied

Mnogi pravnici u beogradskoj Palati pravde smatraju da se članovi krivičnog veća koje je sudilo Milanoviću nisu bavili njegovim čvrstim ubeđenjem da će biti oslobođen i kakva će biti njegova reakcija na kaznu od deset godina zatvora

Delju ražanj, a zec u šumi: iako je u Kazneno-popravnom domu (KPD) Zabela kod Požarevca bilo sve spremno za prihvat i duži boravak bivšeg direktora RTS-a Dragoljuba Milanovića, u njegovo srećnije vreme zvanog Siroče, osuđenog na deset godina zatvora, on nije stigao da zakuca na vrata upravnika KPD Žarka Kovrlije, budući da je očevidno imao bolji plan, te je odmaglio, zasad u nepoznatom pravcu.

Robijaš u bekstvu
POSLE TRAGEDIJE: Dragoljub Milanović…

Milanović je, inače, osuđen u Beogradskom okružnom sudu zbog odgovornosti za smrt šesnaest radnika RTS-a nastradalih od NATO bombi 23. aprila 1999. godine. Zapravo, izrečena mu je jedinstvena kazna zbog „teškog dela protiv opšte sigurnosti“ i „zloupotrebe ovlašćenja u privredi“. Presudu je potvrdio Vrhovni sud Srbije, a da će Milanović dobrovoljno otići da robija, verovali su samo naivni i – sud. Milanović je već tokom osmomesečnog boravka u pritvoru imao priliku da upozna sve nevolje iza zamandaljenih vrata, ali je o njima ćutao i tokom dugog sudskog procesa uspešno glumio revnosnog optuženika koji se uvek i na vreme odaziva na sudske pozive poštujući sve odredbe Zakona o krivičnom postupku. Čak i kad ga je sudija putem telefona obavestio da mu je određen pritvor, on se sam javio i otišao u Centralni zatvor gde je bio šest meseci za vreme istrage i dva prva meseca tokom glavnog pretresa. Posle toga mu je vanpretresno veće ukinulo pritvor, pa je u nastavku suđenja sve do danas na slobodi.

ŽALBENI MARŠ: Dragoljub Milanović se nikad nije mirio sa optužnicom, pogotovo sa kaznom. Bio je uveravan (od advokata) da će biti oslobođen, u šta je sve vreme verovao. To uverenje je demonstrirao i pred Krivičnim većem beogradskog Okružnog suda pred kojim je odgovarao. Mnogi pravnici u beogradskoj Palati pravde smatraju da se članovi krivičnog veća koje je sudilo Milanoviću nisu bavili njegovim čvrstim ubeđenjem da će biti oslobođen i kakva će biti njegova reakcija na kaznu od deset godina zatvora. „Morali su da pretpostave da će Milanović nastojati da izbegne višegodišnji boravak u Zabeli, odnosno da će pobeći. Zato je valjalo da mu nakon izrečene presude odrede pritvor, što nisu učinili. ‘Ajd što to nije učinjeno u Okružnom sudu, ali je nejasno zašto se Vrhovni sud Srbije složio sa Okružnim i ostavio Milanovića na slobodi. Izvesno je bilo da se čovek sa izraženim uverenjem da nije kriv neće odazvati pozivu i otići „nevin“ da robija. Inače, mislimo da je određivanje pritvora Milanoviću tokom istrage i dela glavnog pretresa bilo nepotrebno, odnosno da je proisteklo u revolucionarnom zanosu, a posle izricanja presude relativno visoke kazne od deset godina pritvor bi bio svrsishodan“, kažu pravnici sa velikim sudijskim stažom.

…i porodice žrtava

Posle izricanja kazne u beogradskom Okružnom sudu Milanović je u septembru prošle godine od suda zatražio i dobio odobrenje da otputuje u Crnu Goru na oporavak uz obećanje da će biti dobar i odazvati se eventualnom pozivu da se javi u Zabelu, budući da je čekao slobodno mesto u KPD. Uzgred, upravnik Zabele Žarko Kovrlija kaže da više od 50 odsto osuđenika koji ne dolaze na odsluženje kazne iz pritvora stižu u Zabelu u policijskoj marici tek posle raspisanih poternica i bežanja ispred policije.

Kad je Vrhovni sud 27. novembra prošle godine potvrdio prvostepenu presudu, Milanović je, opet u zakonskom roku zamolio Okružni sud da mu učini uslugu. U stilu: odložite mi odlazak u Zabelu predviđen za 20. januar jer moram da prodam jedan od stanova stečenih trudom i znojem, ne bih li materijalno obezbedio svoju porodicu. Sud je imao sluha za njegovu brigu i odložio mu odlazak. Međutim, posle isteka datog mu roka opet je zatražio odlaganje, kažu da nije bio psihički spreman za zatvor, što je Treći opštinski sud, zadužen za izvršenje kazni, za divno čudo odbio. Žalio se Okružnom sudu, ali uzalud. Bio je definitivno odbijen uz napomenu da se u roku od tri dana javi upravi zatvora u Zabeli što, naravno, nije učinio. Policija ga je tražila u njegovim stanovima, onaj najveći u Yu biznis centru je, prema rečima Milanovićeve tašte njen, raspisana je poternica za njim, ali zasad bez uspeha. Ukoliko bude uhvaćen, njegovo bekstvo inače nije krivično delo niti mu zbog neodazivanja pozivu preti neka kazna. Moguće je jedino da zatvorski čuvari pojačaju prismotru nad njim budući da se teško miri sa boravkom u zatvoru i da je sklon bekstvu.

ljUDSKA PRAVA: Kuda je pobegao Dragoljub Milanović? Naravno, ne zna se. Ne zna se ni da li je policija učinila ono što je bila obavezna, odnosno da Milanoviću nakon izricanja nepravosnažne presude oduzme putnu ispravu. Međutim, to nikako ne znači da je on imao samo jedan pasoš. Mnogi ljudi iz vrha bivšeg režima, a Milanović je nesporno u njemu bio, kao i kriminalci angažovani za prljave poslove „u ime države“, bili su snabdevani sa više legalno izdatih pasoša sa svojim fotografijama i lažnim podacima. Veruje se da je i Milanović, zlu ne trebalo, imao još neku takvu putnu ispravu. S njom je mogao da ode uglavnom u zemlje za koje nama nije potrebna viza ili se dobija pomoću mita. Svakako, to se ne odnosi na zemlje Evrope. Indikativan je slučaj bivšeg načelnika javne bezbednosti Srbije Vlastimira Đorđevića Rođe, koji je nedugo posle 5. oktobra 2000. godine netragom nestao, a protiv koga se vodi krivični postupak zbog ubistva trojice Amerikanaca albanskog porekla likvidiranih hicem u potiljak u Petrovom Selu blizu Tekije i zatrpanih u masovnu grobnicu. Naše vlasti inače ne tragaju za njim, očevidno ne bi da im bivši šef odgovara za prikrivanje zločina (za šta je, inače, bio zadužen). Reč je o pobijenim albanskim civilima tajno sahranjenim po Đorđevićevom nalogu u više masovnih grobnica u Srbiji.

Požarevački sud traga i za Markom Miloševićem zbog više krivičnih dela počinjenih za vakta njegovog oca, ali nikako ne može da dođe do Markove adrese jer njegovi advokati u Beogradu po pravilu obmanjuju sud. Tvrdi se i da Marko Milošević boravi u Kazahstanu, odnosno u Alma Ati i da ima restoran u istočnjačkom stilu sa nameštajem presvučenim srmom. Restoran se vodi na našeg čoveka, košarkaškog trenera jednog kazahstanskog kluba. Veruje se da je Milanović potražio utočište kod sina Slobodana Miloševića, čiji je miljenik i čovek od ogromnog poverenja bio. Drugi opet tvrde da se krije u Beogradu i da je pitanje dana kada će biti uhvaćen. Sve u svemu, sud je brižljivo pazio da Milanoviću ne budu povređena ljudska prava.

Obistinjeno predviđanje

Posle izricanja presude Dragoljubu Milanoviću, zastupnik porodica oštećenih advokat Slobodan Šišić je rekao: „Sud je još jednom, kao i prilikom izricanja presude kad Milanoviću nije odredio pritvor, doneo kontradiktornu odluku. Ta odluka neprijatno je iznenadila porodice poginulih koje smatraju da je Milanović time nagrađen. Sudsko veće je prilikom donošenja odluke primenilo odredbu novog krivičnog zakonika o krivičnom postupku kojom se prisustvo okrivljenog na sudu može obezbediti zabranom napuštanja mesta boravka, a koji je, po meni, nedorečen. Samim tim sudsko veće je preuzelo velik rizik da se Milanović, koga očekuje desetogodišnja robija, više ne pojavi u Beogradu… Zna se, na primer, da se iz Crne Gore gliserom za hiljadu maraka može za dva časa stići do Italije. Plašim se da Milanović umesto u Baru, završi u Italiji.“ Advokat Šušić je ovo rekao kad je sud odobrio Milanoviću odlazak na oporavak u Crnu goru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure