img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Režim kočenja

06. februar 2008, 16:20 Miroslav Jovanić
Copied

"Pas u mraku, nasred autoputa"; "Vreme" br. 891

Kako je g. Vasić primetio, informacije koje su široj javnosti predočene o saobraćajnoj nezgodi u kojoj su ministar Jočić i njegov vozač teško povređeni, vrlo su šture. Javnost se redovno obaveštava o zdravstvenom stanju ministra i vozača, ali o samoj nezgodi malo toga konkretnog znamo. Pojavio se pas na autoputu, vozač je pokušao da „izvrda“, izgubio kontrolu i desio se jarak. A između redova? Autor je iz svog ugla i na osnovu poznatih mu informacija izvršio neku vrstu rekonstrukcije događaja, pa da se malo pozabavim time.

Stabilnost vozila pri kočenju se gubi na granici prijanjanja (kada je sila kočenja jednaka sili prijanjanja), na točkovima jedne ili obe osovine, odnosno onda kada točkovi te osovine blokiraju. Tada se na njima ne ostvaruju nikakve bočne reakcije na bilo koju vrstu poremećaja (neravnine na putu, aerodinamičke sile, centrifugalna sila), usled čijeg dejstva vozilo može da skrene sa željene putanje. Vozilo sa ugrađenim ABS sistemom za kočenje teško postaje nestabilno pri kočenju. Jer, ABS sistem obezbeđuje povećanu stabilnost pri upravljanju i u najkritičnijim režimima kočenja (naglo kočenje u krivini ili pri skretanju, na putu sa niskim koeficijentom prijanjanja), bez obzira na tip vozila, jer se u odnosu na njega i optimizira. Zapravo, ABS sistem sprečava blokiranje točkova. Pošto se, u opisanom slučaju, radi o autoputu (relativno prav put sa dobrim prijanjanjem) i pretpostavljam pouzdanom i ispravnom vozilu sa ugrađenim ABS-om (sumnjam da je „mercedes“ bio krš), teško mi je da poverujem da je gubitak kontrole nad vozilom posledica naglog kočenja.

Više sam, u svom nagađanju, sklon da poverujem da je vozač, našavši se pred preprekom (u mraku, iznenada i pri velikoj brzini), naglo skrenuo, što je izazvalo veliko bočno ubrzanje i uslovilo bočno klizanje vozila i njegovu podupravljivost. Velika masa vozila, oslanjanje velike krutosti i visok položaj težišta vozila (zbog njegovog terenskog tipa) samo su pogoršali stvar, tj. javilo se tzv. bočno naginjanje vozila koje dodatno doprinosi podupravljivosti, pa je vozilo preletelo bankinu i završilo tamo gde je završilo. Drugim rečima, nije tu ni bilo kočenja, a i ako ga je bilo kočeno je neposredno pre naletanja na bankinu i to vrlo kratko (recimo reda veličine nekoliko sekundi zbog vremena reagovanja vozača, odziva i aktiviranja kočionog sistema), pa do punog dejstva kočnica nije ni došlo, a samim tim ni do blokiranja točkova (i uz pretpostavku postojanja ABS-a). Ako točkovi pri kočenju ne blokiraju, uticaj kočenja na stabilnost vozila je zanemariv.

No, kao što sam spomenuo, sve ovo je u sferi nagađanja, a i ne razlikuje se mnogo od pretpostavke g. Vasića. Ako vozilo nije imalo ugrađen ABS i ako su pri kočenju točkovi blokirali, onda je autorova pretpostavka i te kako logična. Šta se stvarno desilo čućemo od nadležnih, ako budu hteli da nam kažu. A verovatno neće hteti. Međutim, na osnovu onoga što znamo, ako je i tome verovati, suština je u sledećem. Uzrok nezgode je ljudski faktor, okolnost iz koje je kao posledica proizašla nezgoda je neprilagođena brzina, i to su dve ključne stvari. Po mnogim istraživanjima, oko 90 odsto saobraćajnih nezgoda dešava se zbog dva gore navedena razloga.

Prošla godina bila je za Srbiju rekordna po broju saobraćajnih nezgoda. Novi zakon o bezbednosti saobraćaja već dve godine (ili čak tri) čami u nekoj fioci, i nikako da dođe na dnevni red u parlamentu. Važeći zakon o bezbednosti se ne primenjuje dovoljno dosledno, sistem kontrole i naplate kazni za saobraćajne prekršaje kao i da ne postoji, putevi su generalno loših eksploatacionih karakteristika (izuzimajući nekoliko glavnih koridora i saobraćajnica), vozni park prosečne starosti između 15 i 20 godina, edukacija vozača očajna, saobraćajna kultura… Nastavi li se ovaj negativan trend, crno nam se piše, a ko preživi, pričaće.

E da… Naravno da nisam zaboravio. Ministru Jočiću i njegovom vozačkom osoblju želim uspešan i brz oporavak. Pa da prione na posao…

Komentari:

Dr Branislav Anđelković

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure