img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prihod i elite

12. oktobar 2011, 17:58 Jovica Cvetković, Leskovac
Copied

"Oktobarska kolubarska bitka"; VREME 1083

Štiglic tvrdi da jedan odsto najbogatijih kontroliše 40 odsto društvenog bogatstva SAD. U pretprošlom broju „Vremena“ drugi nobelovac Robert Mandel tvrdi da je „Evropski socijalni model završen“. Između ova dva iskaza postoji nesporazum u slaganju, jer o kakvom se tu socijalnom modelu radi kada 99 odsto ljudi uživa 60 odsto društvenog bogatstva.

Od 1980-ih je na delu liberalna država. Za liberalnu državu se može svašta reći, ali najmanje da je socijalna. Ali se ipak desilo da je došlo do nesrazmernog zaduženja državnih budžeta praćenih konstantnim deficitima. Da li su to pojeli oni koji raspolažu sa onih 60 procenata društvenog bogatstva! Pre bih rekao da su u ovim „socijalnim“ budžetima najviše participirali oni koji njima upravljaju – direktno politička, indirektno i preduzetnička elita.

Dok prihodi ovih elita nadmašuju troškove koje prevaljuju na celokupno stanovništvo, funkcija društvenog blagostanja je održiva. Problem nastaje kada se odnos prihoda i troškova obrne, tada imamo negativnu funkciju društvenog blagostanja. Od oktobra 2008. ova negativna funkcija je izgleda na delu u većini zemalja. Da li je tome kriv „Evropski model socijalne države“?!

Kada pitate pobunjene Amerikance, oni će vam reći da je za sve kriva pohlepa Volstrita. Kada pitate Grke, oni će reći da su za sve krivi njihovi političari. I jedni i drugi pogađaju pravo u metu. Identifikovane su društvene elite koje imaju najviše koristi od socijalne države. Zato se uzajamno brane i opet posežu za „socijalnim budžetima“.

Radi se o tome da se pod firmom socijalne države raspodeljuje društveno blagostanje u korist onih koji donose odluke. Oni koji najviše plaćaju ne pristaju više na tu priču. Političke i preduzetničke elite će ovo ili shvatiti ili otići u istoriju. Kao što postojeći društveno-ekonomski sistem, koji živimo dva veka, polako odlazi u istoriju (Alen Turen, Nova paradigma, Službeni glasnik, 2011). Ili će se naći odgovor za ugroženu funkciju društvenog blagostanja ili će se sve zakonito završiti revolucijama.

Evropski model socijalne države izgleda ipak nije završen. Osim ako je Mandel mislio isto ono što o njemu misle upravljači liberalne države i tvorci ovakvog socijalnog modela. Takav model je stvarno završen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure