img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prihod i elite

12. oktobar 2011, 17:58 Jovica Cvetković, Leskovac
Copied

"Oktobarska kolubarska bitka"; VREME 1083

Štiglic tvrdi da jedan odsto najbogatijih kontroliše 40 odsto društvenog bogatstva SAD. U pretprošlom broju „Vremena“ drugi nobelovac Robert Mandel tvrdi da je „Evropski socijalni model završen“. Između ova dva iskaza postoji nesporazum u slaganju, jer o kakvom se tu socijalnom modelu radi kada 99 odsto ljudi uživa 60 odsto društvenog bogatstva.

Od 1980-ih je na delu liberalna država. Za liberalnu državu se može svašta reći, ali najmanje da je socijalna. Ali se ipak desilo da je došlo do nesrazmernog zaduženja državnih budžeta praćenih konstantnim deficitima. Da li su to pojeli oni koji raspolažu sa onih 60 procenata društvenog bogatstva! Pre bih rekao da su u ovim „socijalnim“ budžetima najviše participirali oni koji njima upravljaju – direktno politička, indirektno i preduzetnička elita.

Dok prihodi ovih elita nadmašuju troškove koje prevaljuju na celokupno stanovništvo, funkcija društvenog blagostanja je održiva. Problem nastaje kada se odnos prihoda i troškova obrne, tada imamo negativnu funkciju društvenog blagostanja. Od oktobra 2008. ova negativna funkcija je izgleda na delu u većini zemalja. Da li je tome kriv „Evropski model socijalne države“?!

Kada pitate pobunjene Amerikance, oni će vam reći da je za sve kriva pohlepa Volstrita. Kada pitate Grke, oni će reći da su za sve krivi njihovi političari. I jedni i drugi pogađaju pravo u metu. Identifikovane su društvene elite koje imaju najviše koristi od socijalne države. Zato se uzajamno brane i opet posežu za „socijalnim budžetima“.

Radi se o tome da se pod firmom socijalne države raspodeljuje društveno blagostanje u korist onih koji donose odluke. Oni koji najviše plaćaju ne pristaju više na tu priču. Političke i preduzetničke elite će ovo ili shvatiti ili otići u istoriju. Kao što postojeći društveno-ekonomski sistem, koji živimo dva veka, polako odlazi u istoriju (Alen Turen, Nova paradigma, Službeni glasnik, 2011). Ili će se naći odgovor za ugroženu funkciju društvenog blagostanja ili će se sve zakonito završiti revolucijama.

Evropski model socijalne države izgleda ipak nije završen. Osim ako je Mandel mislio isto ono što o njemu misle upravljači liberalne države i tvorci ovakvog socijalnog modela. Takav model je stvarno završen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure