img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posledice jedne sintagme

13. jul 2011, 14:01 Georgije Marić, elektronskom poštom
Copied

"Zašto Srbija nema antifašistički praznik"; VREME 1070

Nije tačno da se u Srbiji ne obeležava antifašistička borba. Ona se obeležava na odgovarajući način 9. maja pod nazivom Dan pobede! Obeležava se dan kada je država čija je Republika Srbija sledbenica, kao deo antihitlerovske koalicije, pobedila u Drugom svetskom ratu. Ovim je država napustila partijsko svojatanje društvene borbe, odnosno načinila iskorak od shvatanja koje je vladalo u vreme jednopartijskog političkog totalitarizma da Komunistička partija kao avangarda radničke klase i svih progresivnih društvenih snaga propisuje sve pa i relevantne istorijske događaje i važeće interpretacije istih. Većina današnjih stanovnika Srbije rodila se i odrasla i vaspitala u zemlji u kojoj je važeću istoriju pisala određena grupa pojedinaca unutar struktura Saveza komunista Jugoslavije i političko-policijskih organa zaduženih za odbranu monopola vlasti Komunističke partije. Tek poslednjih desetak godina monopola vlasti SKJ u javni diskurs polagano su pripuštane teme i sadržaji vezani za vreme „narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije“ koje sadašnji kriptoljševici staljinističke provinijencije vole da denominuju kao „antifašističku borbu“. Zanimljiv je transfer značenja u vremenu: u vreme jednopartijskog jednoumlja upotreba termina „antifašistička borba“ bila je ređe u upotrebi jer je njena upotreba ukazivala na činjenicu da su u vojnim formacijama NOP-a i u njegovim organizacijama u pojedinim delovima Jugoslavije masovno učestvovali nepartijci, a u Sloveniji su u Oslobodilnoj fronti participirali čak i nekolike nekomunističke političke stranke. Pravoverni boljševici i zadrti titoisti nisu voleli ovaj termin jer je njihov izbor bio „narodnooslobodilačka borba i socijalistička revolucija“. Verovatno je i ovaj neki Miodrag Zečević bio na strani potonje sintagme. U drugoj polovini osamdesetih, posebno posle javnog objavljivanja istoriografskih dela koja su obrađivala kontroverzne ili prećutkivane teme perioda rata i uspostavljanja komunističke diktature proletarijata i njene avangarde KPJ na čelu sa drugom Titom… termin „antifašistička borba“ dobio je značenje borbe svih pojedinaca i društvenih snaga koji su bili protiv nemačkog nacionalsocijalizma, italijanskog fašizma i njihovih pomagača u rasparčavanju i okupaciji Jugoslavije. Sintagma „narodnooslobodilačka borba i socijalistička revolucija“ je prepuštena odumiranju kao što su to ranije bile odumiranju prepuštene država, privatna svojina, kapitalistička klasa i slični istorijski prevaziđeni fenomeni. Sada smo svedoci da su termin „antifašistička borba“ prisvojili upravo oni – ako su još živi – koji su u vreme partijskog monopola vlasti preferisali „narodnooslobodilački rat sa akcentom na socijalističku revoluciju“. Po starom udbaško/NKVD-ovsko/gestapovskom obrascu ovi sadašnji Zečevići/Mirkovići u poslednjim bitkama stvari koju su sami uništili svojom nesposobnošću i sebičnošću, uskogrudošću i gonjeni nečistom savešću preuzeli su zastave i parole svojih negdašnjih protivnika i pokušavaju da im oduzmu pravo govora i da ih ako treba umlate, pošto su uspeli da se provuku kada je bilo vreme bespoštednih borbi. I sada, kao i tokom čitave vladavine oni se nikada nisu dičili time da ih je, takve kakvi su i sa idejama koje su u krvi i pendrecima uvodili, na izborima izabrao narod – nekada u Jugoslaviji a sada u Srbiji. Oni na izbore i izbornu demokratiju i ne računaju. Oni računaju da im se dekretom vrati ono što su revolverima i pendrecima, a i dugim cevima ako je trebalo, izborili oni i njihovi komandanti. Oni da opet vladaju Srbijom, onako kako su vladali kada su – u velikoj većini slučajeva – nahrupili u Srbiju 1944. godine i zagospodarili njenim bogatstvima i ljudima. Ona manjina koja im je pristupila kada su na talasu bespoštedne pesnice Crvene armije ovladali srpskim gradovima, varošicama i selima, kao i ona većina koja je tokom poratnih decenija pristala na novu vlast i dalje ne veruje u izbornu demokratiju jer instiktivno oseća da je upravo vlast zasnovana na slobodnim izborima negacija čitavog njihovog poduhvata, pa može se reći i smisla života velikog broja njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure