img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otpor u Iranu

01. jul 2009, 16:31 Vladislav B. Sotirović, elektronskom poštom
Copied

"Protesti, žrtve i pretnje"; VREME 964

Očigledno je da je fenomen „Otpor-revolucija“ nakon Srbije, Ukrajine, Gruzije, Moldavije… stigao i do Irana. Šta su zajedničke karakteristike svih ovih „Otpor-revolucija“ od Beograda do Teherana? Kao prvo, do njih dolazi isključivo u onim zemljama u kojima na parlamentarnim ili predsedničkim izborima izgubi kandidat Pentagona. Kao drugo, u svim ovim slučajevima srbijanski „Otpor“ je nezaobilazna mirođija u lokalnom „bosanskom loncu“. Kao treće, revolucije se sprovode isključivo u glavnim gradovima dok provincije ostaju mirne. I kao četvrto, u svim ovim slučajevima se juriša na zgradu nacionalnog parlamenta po ugledu na beogradski original. Amblem Otpora (stegnuta pesnica), koji su originalno koristili Musolinijevi fašisti kao simbol nacionalnog jedinstva (fascio) takođe je prisutan u svim ovim slučajevima ali se pozadina barjaka pesnice menja u skladu sa lokalnim tradicijama (po ugledu na McDonnald’s politiku prodaje svojih proizvoda u različitim kulturološkim ambijentima). Tako je u teheranskom slučaju pozadina „otporaškog“ barjaka i bedževa zelene boje. Ko je pratio „otporaške“ revolucionarne aktivnosti u Kijevu mogao je da pogleda i dokumentarni prilog francuske televizije u kome se jasno govori o direktnoj logističkoj povezanosti beogradskih i kijevskih „otporaša“ kao i o izvozu revolucije putem istog beogradskog „otporaškog“ personala. „Otporaške revolucije“ su u svim uspelim slučajevima (Beograd, Kijev, Tbilisi) na vlast dovele „prozapadne demokratske snage“ direktno sa ulice, a u ostalim neuspelim slučajevima (Kisinjev, Teheran) to su pokušale a na osnovu floskule o „pokradenim izbornim glasovima“. Da se u ovom slučaju i stvarno radi o podmetanju roga za sveću videli smo već u beogradskom petooktobarskom slučaju kada je nekolicina „demokratskih revolucionara“ priznala (kad se slegla prašina) da je dr Koštunica dobio manje glasova od Miloševića. Nije teško zaključiti da se i u slučaju navodno pronađenih plastičnih kesa sa popunjenim izbornim listićima u zgradi Savezne skupštine verovatno radi o čistoj farsi. Međutim, ono što ostaje apsolutno upečatljivo kao unikatni kuriozitet u istoriji parlamentarne demokratije, bar u Evropi, jeste to da su zabeležena samo dva slučaja paljenja zgrada nacionalnih parlamenata: 1933. g. berlinski Rajhstag su zapalili nacisti a 2000. beogradsku Saveznu skupštinu „otporaši“. Fenomen piromanskih „Otpor-revolucija“ svakako zaslužuje dubiozniju stručnu analizu, a ovim kratkim komentarom smo upravo želeli da podstaknemo aktivnosti u tom pravcu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure