img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Oni bi da rade, zamisli!

02. maj 2001, 21:05 Ljubomir Đorđević, Subotica
Copied

"Zastava: u raljama radničke klase"; "Vreme" br. 538

Kad penzioneri kažu kako ne mogu da žive od penzija, svi novinari, ekonomisti itd. s razlogom potvrde: jeste, penzije treba povećati jer se od njih ne može živeti.

Kad prosvetari počnu da štrajkuju zbog malih plata, svi novinari, ekonomisti itd. s razlogom potvrde: jeste, plate treba povećati jer je sramota da nam decu vaspitavaju tako bedno plaćeni učitelji i profesori.

Kad seljaci kažu da ostadoše goli i bosi, bez traktora i bez đubriva, svi novinari, ekonomisti itd. s razlogom potvrde: jeste, država pod hitno mora da pomogne agraru.

Kad se lekari pobune zbog malih plata, svi novinari, ekonomisti itd. s razlogom kažu: to je sramota, treba smesta povećati sredstva za njihove plate i za ukupno zdravstvo.

Kad novi poslanici nekoliko puta podignu sebi plate, niko ništa ne kaže, jer, najzad, ljudi vode državu, a to ima svoju cenu.

Kad, međutim, radnici kažu – dajte nam da radimo, da pošteno zaradimo i izdržavamo svoje porodice, nađe se masa novinara i ekonomista koji počnu da govore o „razmaženoj radničkoj klasi“ iz „nekadašnjih fabrika“, kako svi oni još uvek „žive u iluzijama“ koje će sada oni da im razbiju. I zbilja su drski i razmaženi, jer, zamisli, oni bi da rade!

Za te novinare i ekonomiste je i Vlada bolećiva, a premijer čini „leva skretanja“ jer imaju ideju da izađu radnicima u susret. Ili bar tako govore da bi primirili radnike.

Ti isti novinari i ekonomisti su s razlogom napisali tomove knjiga o tome kako su Milošević, SPS i ukupni režim upropastili državu, narod, privredu, banke, školstvo, zdravstvo i sve ostalo. Ali kad se pomenu velika preduzeća, potpuno zaborave na Miloševića, SPS, ratove koje je trebalo plaćati, i počnu da govore o „gubitašima“, „razmaženoj radničkoj klasi“, o nesposobnim direktorima. Dakle, državu i privredu upropastio je Milošević, a konkretnu fabriku – nesposobni i razmaženi radnici i još nesposobniji direktori. I sad bi još hteli da rade!

Ti isti novinari i ekonomisti, koji nisu ni jedan jedini dan, ni jednu jedinu kap znoja uložili u izgradnju tih fabrika, mogu lako da kažu – prodajte ih budzašto, a višak radnika na ulicu! I ne pada im na pamet da analizirajući pojam i funkcije „vlasnika“, provere da li se iza pojma „društvena svojina“, možda u tim istim „razmaženim“ radnicima krije istinski vlasnik tih fabrika.

Još manje im pada na pamet da se zapitaju kako su te iste fabrike i ti isti radnici pre Miloševića bili uspešni, kako su ostvarivali milione dolara izvoza, kako su ostvarivali dovoljan dohodak da mogu da finansiraju zdravstvo, školstvo, kulturu, državu, i kako su njihovi radnici imali para da kupuju i dnevne i nedeljne listove i televizore u boji.

I logično, potpuno zapostavljaju pitanje – hoće li stvarni vlasnik uložiti pare u fabriku ili će je pretvoriti u servis za održavanje proizvoda iz svoje fabrike, kao što se desilo stotinama fabrika u zemljama koje su ranije krenule u tranziciju.

Ti isti novinari i ekonomisti s razlogom hvale mala i srednja preduzeća. Tamo su mnogi radnici našli posao i hleb. Ali potpuno previđaju razliku između rasta i razvoja. Ako umesto jedne fabričice koja proizvodi eksere imamo deset fabričica, to je rast. Ali, razvoj mogu da obezbede samo velika preduzeća jer samo ona mogu da ulože velike pare u istraživanje i razvoj. Ne prednjače SAD u naučnom i tehnološkom razvoju zbog malih i srednjih preduzeća nego zbog giganata čija istraživačka odeljenja pomaže čak i američka vlada.

Najzad, nisu SAD, Nemačka ili Japan veliki, moćni i bogati zbog svojih malih i srednjih preduzeća, nego zbog svojih velikih preduzeća koja čine kičmu njihove privrede, države, političke i vojne moći. I za koja, uzgred, rade ta ista mala i srednja preduzeća.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure