img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neophodna objašnjenja

18. mart 2009, 15:04 Slobodan Bubnjević, novinar "Vremena"
Copied

"Vidimo se kod Jupitera"; VREME 949, "Već postoje 22 modela"; VREME 950

U prošlom broju, u mom tekstu „Vidimo se kod Jupitera“ ekskluzivno smo predstavili ideju da se u Beogradu postavi umanjeni model Sunčevog sistema koji bi bio srazmeran veličini grada. Predloženi projekat, nazvan „Beograd je sistem“ i potekao iz Laboratorije za primenu računara u nauci sa Instituta za fiziku u Zemunu, u međuvremenu je počeo da izaziva neočekivano veliku pažnju, o čemu svedoči i veliki broj pisama upućen redakciji „Vremena“. Međutim, mislim da je neophodno jedno dodatno objašnjenje pošto su se pojavile izvesne nedoumice oko jedinstvenosti i originalnosti ove ideje. U pomenutom tekstu se nigde ne pominje da je beogradski sistem prvi i jedini solarni model, niti je iko pokušao da Beogradu pripiše prvenstvo te vrste.

Međutim, bez namere da takav efekat postignem, neki čitaoci su došli do tog nesrećnog zaključka, na šta ih je mogla navesti rečenica u kojoj kažem da – „nijedan drugi grad u svetu još nije pokušao da se identifikuje tako što bi izgradio solarni model u razmeri grada i poistovetio svoj životni prostor sa Sunčevim sistemom“, ali ne kažem da – nijedan drugi grad uopšte nema svoj Sunčev sistem. Najrazličitiji solarni modeli ne samo da postoje u mnogim savremenim gradovima, bilo da su u susedstvu ili na drugoj strani sveta već su podizani i u davno iščezlim civilizacijama, počev od onog koji je pre više hiljada godina izgrađen u Stonhendžu. No, među svim tim solarnim modelima nijedan nije napravljen tako da bude ni manji ni veći, nego u tačno tolikoj veličini da se identifikuje sa prostorom jednog celog grada, u čemu je srž ove ideje i po čemu bi Beograd bio jedinstven. Ideja se oslanja na tradiciju umetničkog koncepta da se Beograd poistovećuje sa svetom, poteklog od vremena studenstkih demonstracija, kojim su obeleženi i prošlogodišnji „Dani Beograda“. Nažalost, u tekstu nismo imali prostora da se uopšte bavimo ostalim solarnim modelima, kao uostalom ni brojnim drugim detaljima, poput onog da je brzina svetlosti u sistemu srazmerna ljudskom hodu ili da on ne predviđa „bivšu“ planetu Pluton, što pak nije izazvalo nikakvu reakciju. No, zbog tolikog interesovanja za ovu temu, zainteresovanim čitaocima lično mogu da obećam da ćemo u nekom od narednih brojeva predstaviti zanimljivije postojeće modele Sunčevog sistema, poredeći ih uzgred i sa beogradskim. I kao što će se videti, posebno ako se ova lepa zamisao ostvari, beogradski sistem ne bi bio jedini, ali bi Beograd bio jedini sistem.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure