img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mitos Srebrenica

10. avgust 2001, 15:44 Jovan Nenadov, Lozana,
Copied

"Srebrenica: Suočavanje s istinom"; "Vreme" br. 550

General Majkl Rouz, glavnokomandujući trupa UN u Bosni 1944. godine, izneo je u jednom intervjuu, praćenom snimljenim materijalom, svoje viđenje rata u BiH („Rose’s War“, BBC-Panorama, 26.01.95). Tu pored ostalog vidimo kako Haris Silajdžić, pred kamerama CNN-a, optužuje Rouza i Akašija za smrt 70.000 Muslimana u Bihaću, pri jesenjoj (1944) kontraofanzivi Srba u tom području. Bosanska vlada je kasnije te gubitke smanjila na 14.000 (Rouz) a snage Unprofora su verifikovale oko 1.000 žrtava, uglavnom vojnika. Koliko bi žrtava „masakra“ nad Muslimanima imali danas da je Bihać tom prilikom pao, i to bez prisustva Rouza?

Šta se stvarno događalo jula 1995. u Srebrenici? Da li je i samo pitanje „bogohulno“? Da ne bi bilo nesporazuma: neprihvatanje „magije velikih brojeva“ ne znači i negiranje samih događaja. No za jednu dugu listu kompleksnih pitanja, delimični i selektivni odgovori nisu dovoljni.

Navedimo nekoliko činjenica:

– „Međunarodni komitet crvenog krsta (MKCK) ne može, na osnovu svojih podataka, da potvrdi optužbe SAD, da su bosanski Srbi vršili masovne egzekucije nakon zauzimanja Srebrenice“ (Agencija „Reuters“, Sarajevo, 12.8.1995).

– Tadeuš Mazoviecki, tadašnji Specijalni izvestilac – komisije za ljudska prava UN-a, u svom izveštaju o Srebrenici od 22. 8. 1995 (E/CN. 4/1996/9) ne govori o hiljadama „masakriranih“ Muslimana, i ukazuje na potrebu da se navodne masovne grobnice, o kojima se priča, prethodno ekshumiraju i ispitaju, da bi se utvrdio broj žrtava.

– Nastup pred Haškim tribunalom holandskog pukovnika Toma Karemansa, komandanta UN-a u Srebrenici, kao svedoka optužbe (početkom jula 1996), doživeo je fijasko, pošto Karemans ništa nije „ni video ni čuo“, od onoga što je sud od njega očekivao („Der Spiegel“, 8. 7. 1996). I ostali pripadnici holandskog kontigenta u Srebrenici (429 usamljenih, samo lako naoružanih „plavih šlemova“) davali su izjave suprotne zahuktalim medijskim prikazima.

Nema granica „strahota“ u pisanju o Srebrenici jula 1995. Broj ubijenih/masakriranih Muslimana kreće se između 3.000 i 12.000, sa klatnom između 5.000 i 8.000, pri čemu su „na glasu“ masovne grobnice, od preko 1.000 kod Šahanića“ (Dejvid Rod, dobitnik Pulicerove nagrade za izveštaje o Srebrenici), do „više hiljada u Brantuncu“ (Aleksandra Stiglmajer, proslavljena svojim člancima krajem 1992, o „60.000 silovanih Muslimanki, od kojih su 30.000 već u drugom stanju“). Na toj relaciji je i Haški tribunal u procesu Erdemoviću, gde je reč o „masovnoj egzekuciji 1.200 civila“ u Pilicama (još uvek skromnije od 1.700, prema nalazu „eksperata“, u izveštaju agencije AFP).

Koliko je žrtava „masakra“ pronađeno u proteklih šest godina?

– Kofi Anan, generalni sekretar UN, podneo je 15.11. 1999. izveštaj o „padu Srebrenice 1995“, na osnovu naloga Generalne skupštine, od decembra 1998. Tu se govori o 33 grobnice, sa između 80 i 180 tela, kao i o približno 2.000 ekshuminiranih, od kojih su oko trećine identifikovani (znači blizu 700).

– Skoro u isto vreme („Slobodna Bosna“, 25. 9. 1999) uprava Komemorativnog centra u Tuzli barata sa brojem od oko 2.500 ekshuminiranih i smeštenih u tunelima kod Tuzle, bez podataka o identifikovanima.

– „Neue Zurcher Zeitung“ objavljuje 15. 6. 2001. reportažu iz Tuzle: 4.418 tela ubijenih Muslimana (!?), smeštenih u tunelima, od kojih su samo 115 identifikovani. MKCK je posle pada Srebrenice prijavljeno 7496 nestalih, od kojih je u međuvremenu samo 117 sudbina razjašnjeno. (U svojoj knjizi „Srebrenica“, Holanđani Honig i Bot govore o 6546 nestalih, prijavljenih MKCK do avgusta 1996.)

– Bosanski Muslimani imaju svoje brojke o srebreničkim žrtvama: 7618 nestalih i 3745 pronađenih poginulih izbeglica, ukupno 11.363 žrtava („Der Spiegel“, 1. 5. 2000).

U moru ovih (dez)informacija pliva se već šest godina. Težišta su na manipulacijama brojevima „masakriranih“ i nestalih, kao i o Srebrenici „zaštićenoj zoni“. Takođe i na „zaboravu“ da su tu i Srbi bili žrtve.

– U prisustvu UNPROFOR-a i pod budnim satelitskim okom „nestajale“ su velike masovne grobnice, tako detaljno opisane i snimljene, i traga se, već godinama, za većim brojem manjih grobnica. Zašto samo oko 2% identifikovanih u Tuzli (a sva tela su, medijski, žrtve iz Srebrenice!), pored 80% uspeha identifikacije Muslimanske komisije za nestale i 90% kod bosanskih Srba, njihovih kolega? (Setimo se ekspeditivnosti ekshumacije na Kosovu, sa 68,5% identifikovanih.)

– Broj „poginulih“ se izjednačava sa brojem „nestalih“, uz argument da je sudbina ovih rešena samo u 117 slučajeva. Spisak nestalih menja se međutim u međuvremenu ne samo po broju već i po imenima! Bilo je i još ima tu i ranijih pokojnika (na primer iz knjige Nasera Orića „Srebrenica svjedoči i optužuje“), kao i sa spiska onih koji su Srebrenicu napustili pre jula 1995. (oko 5000, prema izveštaju MKCK, dok 37, od 13. 9. 1995).

– Praktično svi mediji (izuzev analitičara politički nezavisnih institucija) govore o Srebrenici kao „zaštićenoj zoni“, sa logičkim zaključkom: Srbi napadaju „zaštićenu zonu“, koju UN trupe ne brane (nastavak smo imali na Kosovu bez UN). Srebrenica je međutim bila, kao i ostalih pet enklava u Bosni, tzv. „sigurnosna zona“ (safe area a ne protected area), što je jasno iz rezolucija Saveta bezbednosti 819/27.8.1992. i 824/06.8.1993 (detalji o ovome nalaze se u navedenom Izveštaju Kofija Anana od 15. 11. 1999). „Zaštićena zona“ morala bi biti delmitarizovana, što u Srebrenici (a i u drugim enklavama) nije bio slučaj.

Muslimanske borbene jedinice brojale su 3000 do 4000 (UN-procena) dobro naoružanih vojnika“ (muslimanski šef generalštaba Delić). I te su se jedinice prve povlačile, ostavljajući civile iza sebe! O tome ima obilje informacija, kako sa UN-o tako i sa „bošnjačke“ strane.

– Naser Orić, legendarni branilac Srebrenice za jedne, ratni zločinac za druge (Bosanski Srbi su podneli obimnu optužujuću dokumentaciju Haškom tribunalu još 1993. godine. Honig i Bot pišu o „više od 1300 ubijenih Srba“ do januara 1993). Iz „zaštićene zone“ vršio je prepade na okolna srpska sela, o kojima je stranim novinarima prikazivao i video filmove: spaljene kuće, mrtva tela, odsečene glave… („Washington Post“, 16. 2. 94, „Toronto Star“, 16. 7. 95). O njegovim zločinima svedočio bi i general Morijon, predhodnik generala Rouza u Bosni (intervju u „NIN-u“, 15. 5. 98).

Kada se počinje sa „najvećim zločinom u Evropi posle Drugog svetskog rata“, teško je posle naći jezik razumnijih proporcija. Čemu pitanja „kada je sve poznato“! I kada takvo stanje traje više od deset godina (reč je o zapadnoevropskim medijima), stvaraju se kod naših ljudi mehanizmi odbrane protiv „satanizacije srpskog naroda“ („kolektivna krivica“ je aktuelna tema!), u kojima nema mesta za katarzu. To je otpor diktatu „javnog mnjenja“.

„Justice must be seen to be done“; pravda je postignuta samo ako je optuženi/osuđeni kao takvu i prihvate (Tomas Flajner, profesor za ustavno pravo na univerzitetu u Friburgu, CH). Selektivna krivica Srba? Međutim, „selektivna pravda nije nikakva pravda“ (Tomas Flajner). Svaki ratni zločin mora da se osudi i svako ko ih je pravio mora za njih i da odgovara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure