img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mističan dug

23. мај 2001, 22:54 Zoran Savić, Gornji Milanovac
Copied

"Bolnica umesto kasarne"; "Vreme" br. 540

Vojna obaveza, ako pravilno shvatam, postoji da bi građani određene države naučili da rukuju oružjem, slušaju komande starešina itd. S druge strane postoje ljudi koji iz svojih verskih, moralnih i drugih razloga odbijaju vojnu obavezu. To je ono što se naziva prigovorom savesti. E sad, pravo na prigovor savesti jedno je od priznatih prava, a pošto naša država čini korenite izmene u pogledu regulisanja poštovanja ljudskih prava na putu je da prihvati prigovor savesti. Rekli bismo da je ohrabrujuće to što se priča o poštovanju ljudskih prava u vojsci, njenoj reformi, približavanju evropskim standardima… Ali postoji tu jedan problem koji se ne uočava zbog pozitivnosti bilo kakve reforme u vojsci i pozitivne konotacije fraza kao što su ljudska prava, evropski standardi i sl. Problem se može okarakterisati kao logički, ali je isto toliko i praktički. Naime, ako je vojna obaveza ono za šta je ja smatram, i ako je prigovor savesti ono gore navedeno, ne postoji način da se oni usaglase. Vojna obaveza je vojna (starešina, uniforma, puška), a prigovor savesti obavezu upravo odbija ne kao obavezu već kao vojnu (starešina, uniforma, puška). Ako se prihvati prigovor savesti, obaveza se ne legitimiše više kao vojna već kao obaveza prema državi uopšte. Time se zapravo vojna obaveza prazni od smisla i ogoljuje na ono što ona zapravo i jeste, jedna zaostala i represivna institucija (kao što je i sama vojska). I u narodu je jasno da vojna obaveza jeste dug državi, tj. da nema taj strogo vojno-odbrambeni smisao; npr. „Idem da odužim dug državi“. Priznavanjem prava na prigovor savesti obaveza (dug?) može postati radna, društveno-korisna… Time se uvodi obaveza prema državi, ali ne kao obaveza plaćanja poreza, čiji je cilj obezbeđivanje novca za funkcionisanje države, ili kao vojna obaveza, koja po definiciji (ja bih rekao kobajagi) ima za cilj postojanje osnovne odbrambene sposobnosti stanovništva, već kao jedna mističan dug prema državi, narodu, ili kome već. Ja sam uveren da takav dug ne postoji u ustavu (ispravite me ako grešim) i da ne treba ni da postoji jer je takvo nešto u suštini represivno. Ako nekome nije jasno zašto je to represivno, neka zamisli dug koji bi npr. bio godinu dana zatvora za svakog građanina, ili nešto slično. Ono što u praktičnom smislu znači prihvatanje prava na prigovor savesti jeste proširenje liste obaveza prema državi i odbacivanje vojne obaveze kao svrsishodne. Prvo je apsolutno neprihvatljivo, dok je drugo suprotno (još uvek važećim) načelima vojske i narodne odbrane. Stoga država ili treba da ostane dosledna sebi, tj. da formalno ne proširuje obim obaveza građana prema državi (obaveza uopšte), ili da preduzme pravu reformu vojske i narodne odbrane tj. da ukine vojnu obavezu. Stoga bi pravi zahtev peticije trebalo da bude zahtev za ukidanje vojne obaveze (za koji smatram da je podtekst peticije).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure