img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srđa Popović

Komisija za istinu i „deetnifikacija“ zločina

01. novembar 2002, 16:11 Srđa Popović
Copied

Osvežavajuća je novina u ovoj polemici da neki njen učesnik suočen s argumentima druge strane – prizna da je bar u nečem pogrešio, kako je to učinio g. Lojpur. Naime, g. Lojpur je priznao da nije imao pravi razlog da me optuži da sam ja rukovođen „prezirom prema g. Koštunici“ kada govorim o radu Komisije čiji je on koordinator. G. Lojpur me je time oslobodio odgovornosti za „nečasni motiv“, ali i dalje tvrdi da moj delikt i dalje stoji tj. da „neistinito predstavljam rad Komisije„.

Tako g. Lojpur piše:

„Neistinito predstavljanje rada Komisije“ kog g. Popovića pročitao sam u sledećim rečenicama iz njegovog priloga: Dragoljub Žarković je zamerio Helsinškom odboru i gospođi Biserko da pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca navodno optužuje „sve nas“. To je mišljenje koje deli i Stojan Cerović, a to je „teorija“ i Koštuničine Komisije za istinu, čiji portparol prof. Mirjana Vasović takođe smatra da „nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina (žrtava i zločinaca) po etničkoj pripadnosti…“.

„Komisija nije nikada usvojila takvu teoriju. Takođe, izvestilac Komisije prof. Mirjana Vasović je u više navrata istupala u javnosti u tom svojstvu, ali, koliko je meni poznato, nije tvrdila da pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca zločina optužuje sve nas“.

Radi se, dakle, o tome da li je tačno ili nije da je prof. Mirjana Vasović, kako sam ranije naveo, izjavila da „nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina po etničkoj pripadnosti„.

U listu „Danas“ od 21. juna 2002. godine prof. Mirjana Vasović piše:

„Insistiranje na tome da se javnosti jednostavno predoče ‘validni dokazi sa terena’ koji su nesporni (…) može imati opravdanja ukoliko se, sa humanističkog i etičkog stanovišta, želi da sudi (o) zločinu ‘kao takvom’. Ali u tom slučaju nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina (žrtava i zločinaca) po etničkoj pripadnosti i traganje za ‘krivcima’ samo na jednoj strani.“

Dakle?

P.S. O „traganju za krivcima samo na jednoj strani“ bavio sam se u odgovoru Stojanu Ceroviću pod naslovom „A šta su radili drugi“ u „Vremenu“ od 19. septembra 2002. god., pa ne želim to da ponavljam. Uostalom, to (bar za sada) i nije predmet spora između g. Lojpura i mene.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure