img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srđa Popović

Komisija za istinu i „deetnifikacija“ zločina

01. новембар 2002, 16:11 Srđa Popović
Copied

Osvežavajuća je novina u ovoj polemici da neki njen učesnik suočen s argumentima druge strane – prizna da je bar u nečem pogrešio, kako je to učinio g. Lojpur. Naime, g. Lojpur je priznao da nije imao pravi razlog da me optuži da sam ja rukovođen „prezirom prema g. Koštunici“ kada govorim o radu Komisije čiji je on koordinator. G. Lojpur me je time oslobodio odgovornosti za „nečasni motiv“, ali i dalje tvrdi da moj delikt i dalje stoji tj. da „neistinito predstavljam rad Komisije„.

Tako g. Lojpur piše:

„Neistinito predstavljanje rada Komisije“ kog g. Popovića pročitao sam u sledećim rečenicama iz njegovog priloga: Dragoljub Žarković je zamerio Helsinškom odboru i gospođi Biserko da pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca navodno optužuje „sve nas“. To je mišljenje koje deli i Stojan Cerović, a to je „teorija“ i Koštuničine Komisije za istinu, čiji portparol prof. Mirjana Vasović takođe smatra da „nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina (žrtava i zločinaca) po etničkoj pripadnosti…“.

„Komisija nije nikada usvojila takvu teoriju. Takođe, izvestilac Komisije prof. Mirjana Vasović je u više navrata istupala u javnosti u tom svojstvu, ali, koliko je meni poznato, nije tvrdila da pominjanjem nacionalnosti žrtava i učinilaca zločina optužuje sve nas“.

Radi se, dakle, o tome da li je tačno ili nije da je prof. Mirjana Vasović, kako sam ranije naveo, izjavila da „nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina po etničkoj pripadnosti„.

U listu „Danas“ od 21. juna 2002. godine prof. Mirjana Vasović piše:

„Insistiranje na tome da se javnosti jednostavno predoče ‘validni dokazi sa terena’ koji su nesporni (…) može imati opravdanja ukoliko se, sa humanističkog i etičkog stanovišta, želi da sudi (o) zločinu ‘kao takvom’. Ali u tom slučaju nije dozvoljeno nikakvo razvrstavanje zločina (žrtava i zločinaca) po etničkoj pripadnosti i traganje za ‘krivcima’ samo na jednoj strani.“

Dakle?

P.S. O „traganju za krivcima samo na jednoj strani“ bavio sam se u odgovoru Stojanu Ceroviću pod naslovom „A šta su radili drugi“ u „Vremenu“ od 19. septembra 2002. god., pa ne želim to da ponavljam. Uostalom, to (bar za sada) i nije predmet spora između g. Lojpura i mene.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure