img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kao kod stakloresca

23. септембар 2009, 18:10 Stjepan Mimica, Beograd
Copied

"Mora se videti"; VREME 975

Mona Lizi možete nacrtati brkove ako se (poželjno je) zovete Marsel Dišan, i ako se (obavezno je) originalu ne primaknete ni za pedalj bliže no što je propisano.

Da biste se pak nekažnjeno sprdali sa repernim delima srpske umetnosti, dovoljno je da vas u Galeriji SANU vole.

Dokaz je izložba „Sto godina srpske umetnosti“ iz fundusa Narodnog muzeja.

Autoru postavke, arhitekti Ivanu Kucini, data je sloboda da manjku prostora doskoči jednom vanredno originalnom doskočicom.

Elem, slike iz druge polovine devetnaestog veka biće prezentovane onako kako se to u pristojnim muzejima radi, dakle po pravilima mentalne ergonomije i muzeološkog zanata, dok će dela nastala u prvoj polovini dvadesetog veka biti pokačena po armaturnim mrežama, zbrdazdolisano nanizana od zida do zida, od poda do plafona, kao na izložbama đačkih radova ili po izlozima staklorezačkih radnji. Slike najvećih srpskih umetnika ima da vise tesno zbijene jedna uz drugu, jedna poviše druge, i to bez ikakvih natpisa, sem nakrivo zafljiskanih ceduljki sa rednim brojevima.

Posetioci, koji naprosto ne mogu znati da su te armaturne mreže i taj košmarni aranžman preslikana situacija muzejskog depoa, i da je upravo u tome ključ za razumevanje autorskog koncepta, unezvereno će se tiskati usred kakofonije izama i slikarskih rukopisa, pamtiti brojeve slika, a onda se, kao u trolejbusu do pločnika poleglom, još više tiskati pred sitno odštampanim spiskom radova, ne bi li nekako saznali čemu su se upravo divili. A kroz uzane proreze između slika, sve vreme će iz kontralihta kuljati stvarni život, provirivaće ulica, provirivaće parkirana prometala i nedužni slučajni prolaznici.

Tačno na polovini trajanja izložbe, slike će, nadmeno nam prete autori, zameniti mesta. Predmet njihovog prezrivog šegačenja tada će postati dela Konstantina Danila, Katarine Ivanović, Uroša Predića, Paje Jovanovića…

Kada bi uopšte bilo zamislivo, takvo izrugivanje sa nacionalnim blagom, kao i sa građanima kojima to blago pripada, posvuda bi bilo dostojno javnog bičevanja (čujem da je ukinuto, ne znam, proveriću na Netu).

Znam ja da će se sad naći neko ko će na sve ovo reći „ma nema veze, čemu stolice lomiti, nije to slikarstvo bogzna šta“. E, ja bih tog cinika smesta među rogove! Tek posle bih mu objasnio da je to apsolutno najbolje što je, uprkos svemu, Srbija uspela da iznedri, te da se, već i zbog toga, sve te slike imaju smatrati remek-delima par exelans!

I znam da će autori opet nešto „odbranaški“ mrsiti o nedostatku prostora. Koješta! Bilo je i drugih rešenja. Na primer, saradnja sa ULUS-ovom galerijom od preko puta. Ili, šta ja znam, neki veći prostor… „Cvijeta Zuzorić“, „25. maj“… A mogli su i da se okuraže na neku malu trijažu, izložba bi bila jača. Ako sami nisu znali šta da izbace, mogli su s nekim da se konsultuju. Ma koliko to izgledalo neverovatno, poneko je ipak uspeo da kroz ove bljuzgave decenije prošvercuje nešto estetskog (čitaj etičkog) refleksa.

No, ako baš nikako nije moglo bez gornje muljave doskočice, onda je tu doskočicu trebalo makar doslednije sprovesti i učiniti je čitljivijom. Opisani „depoi“ nisu se smeli naći u sredini između dve muzejske postavke, već ih je trebalo ubedljivo fizički odvojiti, npr. zgurati u dno galerije ili u neku posebnu prostoriju.

Ono što, međutim, najviše čudi jeste činjenica da niko od čuvenih kunst-historičara, kultur-žurnalista i ostalih četvrt-tonskih konosera, nije u svemu tome primetio ništa čudno. Ali primetio je narod, obični građani su zgranuti, treba samo pogledati Knjigu utisaka: „Bezobrazluk“, „Sramota!“, „Najgora postavka ikada!“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure