img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Davanje lekcije

08. oktobar 2008, 16:09 Živojin Dačić, Tibingen, Nemačka
Copied

"Salon ozbiljnih tema"; VREME 925

Skoro je sve dobro počelo: umetnički direktor ove najveće internacionalne priredbe likovne umetnosti u Srbiji, iskusan JE historičar umetnosti, kritičar i organizator značajnih umetničkih manifestacija: Bojana Pejić (Beograd, živi i radi u Berlinu) sa svojim saradnicima.

Isti utisak ostavlja i prezentacija mnogobrojnih učesnika (oko 100) iz Srbije i inostranstva sa težištem na mlađe generacije uz uspeli osvrt na značajne autore 60-ih – 70-ih godina iz tadašnje Jugoslavije.

U dobro opremljenom katalogu (nažalost, bez biografija umetnika) i iscrpnim tekstom o konceptu izložbe, Bojana Pejić jasno definiše svoj stav, kao i u intervjuu za vas nedeljnik kada kaže: „Ne vidim ovaj Salon kao platformu sa koje umetnici treba da daju drugima lekcije“, što međutim sama čini npr. sugestivnom izjavom o Srbiji kao državi „koja je bila odgovorna za ratne sukobe na prostorima bivše socijalističke Jugoslavije“, ili izborom 27-godišnje Ane Hofner (živi i radi u Berlinu i Beču), koja u svom radu nazvanom „Performans Gazimestan 08“ ide još dalje u radikalnom obračunu sa Srbijom.

Performans A. Hofner predstavlja čitanje teksta o Srbiji u kojoj je sve počelo govorom Slobodana Miloševića na Kosovu 1989. god. i dalje se nastavilo po čitavoj tadašnjoj Jugoslaviji optužujući Srbe za netoleranciju, rasizam, mržnju, ratove i zločine kao sto su genocid u Srebrenici, silovanje nesrpskih žena, masovno proterivanje kosovskih Albanaca, što nažalost niko i ne može verodostojno da ospori! Umetnica performerka (interesantno bi bilo da se zna čime se do sada bavila u svojim radovima) završava svoja izlaganja tvrdnjom da se u tom pogledu i do današnjih dana ništa nije promenilo u Srbiji, gde još uvek vlada nacionalizam, netolerancija, mržnja svega sto je drukčije (nacionalne manjine, druge vere, homoseksualnost itd.), što potvrđuje primerom srpskog vandalizma povodom protivpravnog proglašenja nezavisnosti otetog Kosova u februaru 2008, bez obzira na to što su pomenute ekscese osudili trezveni ljudi.

Uostalom, u čitavom „Performansu“ ni reči o „kontekstualnim“ zbivanjima, o nepravdama i zločinima koje su činili protivnici Srba.

Srbima,ako ne od početka konflikta onda bar posle uspešne NATO agresije 1999, posle čega su Kosovo-Albanci počinili i još uvek čine divljaštva nad preostalim Srbima, Romima i delimično drugim nealbancima, pa sve do poslednjih masovnih pogroma u martu 2004, čije su posledice verovatno poznate i umetnici A. Hofner i sličnima.

Ko dekontekstualizuje takve događaje i činjenice neprihvatljiv je diskutant, pa tako i Ana Hofner čiji „Performans Gazimestan 08“ predstavlja najdrskiju formu političke propagande, što nisu mogli da ublaže ni pojedinačni aplauzi ni takvi iz publike koji su iz lične koristi uvek i svuda pljeskali.

Veliki prostor i publicitet posvećen je i grupi umetnika „Most“, koja je dobila nagradu kritičara (kojoj pripada i Milica Tomić). Međutim, sudeći bar po imenima i najavljenim predavanjima, grupa „Most“ predstavlja delatnost stručnjaka koji se bave identifikacijom poginulih u ratu. Radi se o forenzičarima koji deluju na teritoriji (verovatno) samo sadašnje bosanske federacije, sto naravno može da izaziva opravdane sumnje u neke od namera grupe „Most“.

(Vidi programe i najavljena predavanja forenzičara u zvaničnom programu Oktobarskog salona.)

Umetnički direktor Bojana Pejić usuđuje se da postavi i pitanje „Da li je srpska sredina 2008. godine postala (konačno) dovoljno otvorena da takvu produkciju ozbiljno shvati i prihvati?“.

Moj je zaključak posle tolikog cinizma i arogantnog poučavanja iz večite pozicije „odabranog“ srpskog provincijalizma sa „bogatim“ iskustvom civilizovanijih sredina (Nemačka, Austrija).

Oktobarski salon, jedina priredba te vrste u Srbiji, koja se i pored opravdanih očekivanja organizatora jedva zapaža/registruje van granica svoje zemlje, ne bi smela da služi kao mesto političke propagande i delimično širenje laži, što može da izaziva i suvišne reakcije agresivnih ekstremista koji nasuprot sugeriranom utisku organizatora Oktobarskog salona 2008. sigurno ne čine većinu u izmaltretiranoj Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure