img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Daleko je Amerika

10. avgust 2001, 15:37 Dr ing. Zlatomir Simić, Beograd
Copied

"Nisam najmoćniji čovek u Srbiji"; "Vreme" br. 551

U ovom intervjuu sa gospodinom Đinđićem ima više spornih tvrdnji. Samo odgovor na poslednje pitanje može da posluži kao osnova za bar tri ozbiljna članka (Crkva, država i veronauka; Potrebni i dovoljni uslovi za razvoj; Balkanac i pravo). Ovde ću se ograničiti na citat: „Ako govorimo o Crkvi, zalažem se da ona dobije mesto u društvu. Nemam nikakav kompleks kada je u pitanju vera. Najuspešnije države na svetu su religiozne. Amerika je uspela da se očuva pod teškim okolnostima dva veka uz religioznost u svakodnevnom životu, i ako mi neko kaže da to nije demokratski neka pogleda šta se radi u crkvama u SAD u nedelju, za praznike, kada porodice idu u crkvu.“

Iz gornjeg bi trebalo da sledi da je Amerika religiozna i da je zato uspešna. Da pojednostavimo, ograničimo se u pogledu uspešnosti na ekonomski razvoj. Pokazuje se (Geert Hofstade, Cultures and Organizations, MeCraw–Hill, 1997) da su za uspeh neophodni (potreban uslov) određeni vrednosni obrasci, a oni su sporo promenljive kulturne (civilizacijske) tekovine i sami su pre uzrok uobličavanja religija nego obratno. „Ovo ne isključuje da, pošto se religija ustali, ona ojača vrednosne obrasce na osnovu kojih je prihvaćena njihovim stavljanjem u srž svoga učenja.“ Dakle, religioznost je u ekonomskom razvoju sporedan faktor. Inače, zašto bi među nerazvijenima bile zemlje mnogo religioznije od Amerike (mnogi je smatraju bezbožnom) i kakve bi šanse imale nereligiozna Kina (konfučijanizam nije religija)?

Još je veća greška kao primer uzeti Ameriku. Prvi amandman američkog ustava garantuje dve stvari: 1) slobodu veroispovesti, tj. slobodu da se bira religija (ili da se bude nereligiozan) bez uplitanja države i 2) odvojenost Crkve od države (država mora da bude neutralna prema religiji). Kao posledica ovoga, niko od učenika u američkoj javnoj školi ni radnika u firmi ne sme da pita koje je veroispovesti. Blagodet ovoga može da oseti roditelj kad mu se dete, jedini pravoslavac na puškomet, nađe u američkoj školi u društvu dece svih rasa i mnogih veroispovesti. Inače, u Americi deluje, pod jednakim uslovima, oko 3000 verskih organizacija. To je ono što Amerika smatra demokratijom u oblasti religije. Prva rečenica citata gospodina Đinđića i ono što je on učinio za veronauku u školi u oštroj su suprotnosti sa američkim poimanjem demokratije.

Gospodin Đinđić nije usamljen. Njega podržava (bivši) savezni ministar vera Bogoljub Šijaković, za koga Ljubiša Rajić kaže da laže i to potkrepljuje nizom citata iz dokumenata o ljudskim pravima („Danas“, 19.6.2001, str. 14). Tu je i republički ministar vera Vojislav Milovanović, koji reče da godišnji trošak po učeniku za veronauku iznosi 10 dinara („Večernje novosti“, 13.7.2001). Za šta? Za amortizaciju zgrada i učila, održavanje, režiju (struja, voda, telefoni, grejanje), potrošni materijal, radnu snagu, udžbenike? Za sve to? Odakle samo iskopaše ove kadrove! Sa takvim prijateljima gospodinu Đinđiću neprijatelji su suvišni.

Da ne bude nesporazuma, ovo nije priča o veronauci, već o nekompetentnosti i možda nepoštenju. Još jedan primer: strategija razvoja informatike i telekomunikacija. Ko je nema, slediće nekoga ko je ima. Tako je gospodin Đinđić rešio da sledi Majkrosoft. Majkrosoft ima strategiju i neće je otkriti gospodinu Đinđiću. A američka vlada je zaključila da ono što Majkrosoft čini nije u interesu Amerike i tužila ga je sudu. Ali, ko zna. Možda je Bil Gejts odlučio da u žižu svoje strategije stavi Srbiju i da prvi put u istoriji siromašni eksploatišu bogate. Kad je već zakazala nemačka veza.

A nije da nije bilo pokušaja da se o toj strategiji razgovara sa odgovarajućim ministrima i sa samim gospodinom Đinđićem. Bez uspeha. A u pitanju je kockanje tuđim novcem i budućnošću zemlje. Njihovo „Promenite nas ako ne radimo kako treba“ je običan balkanski cinizam. Njihove greške, bez obzira na to da li su rezultat neznanja ili nečeg drugog padaju na pleća ovog naroda. Ne znam gde će gospodin Đinđić biti u budućnosti. Ali, Srbijica će biti tu. Geografski. I kulturno. I računi će stizati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure