VREME BR.36 | 1. JUL 1991.

30.jun 2016. Stojan Cerović

Zamiranje smeška

Jedno vreme činilo se da bi Ante Marković mogao uspeti u nameri da od Jugoslavije načini modernu evropsku zemlju... Ali, iz jednopartijske ideološke diktature prirodno sledi jedino haos, mržnja, bes, emancipacija gluposti i ludila

Nasilje u porodici i diskriminacija žena

22.jun 2016. Katarina Stevanović

Pravda dolazi kasno

Svakih deset dana u Srbiji jedna žena strada u nasilju u porodici. Neretko je reč o ženama koje su nasilje prijavljivale, ali zbog dužine trajanja postupka i komplikovane procedure, nisu doživele njegovo okončanje i izricanje kazne nasilniku. Stradale su baš od tog nasilja koje su prijavljivale

Deca i porodično nasilje

25.maj 2016. Jovana Marić

Iživljavanje nad najslabijima

U više od 40 odsto slučajeva porodičnog nasilja žrtve su deca. Za one roditelje koji seksualno eksploatišu sopstvenu decu sudije su kao olakšavajuću okolnost uzele to što je nasilnik istovremeno i roditelj žrtve

»Vreme« protiv nasilja

20.april 2016. Priredila: Jelena Jorgačević

Dok država ćuti

Kada je reč o nasilju u porodici i nad ženama, neophodna su sistemska rešenja, a ne obećanja bilo kog političara da će se angažovati u konkretnom slučaju, neophodno je da se medijska struka ponaša odgovorno i da se ukaže na pravi uzrok nasilja, neki su od zaključaka tribine

TV manijak

20.april 2016. Dragan Ilić

Vučić i sirotinja

Tokom kampanje, u medijima smo gotovo isključivo pratili promociju lidera i manipulisanje teškom ekonomskom situacijom građana

VREME BR.1049 | 10. FEBRUAR 2011.

15.april 2016. Tatjana Tagirov

Dirigovana navigacija smrti i pravde

Ma koliko se opirali vlastitim osudama nasilja i ma koliko nas bolela smrt Brisa Tatona – i ne samo njega u strašnim godinama smrti u Srbiji – mora nas uplašiti ta državna arbitraža u međunarodno važnim slučajevima, u kojima taman i bili sigurni da smo negde pogrešili zato što sasvim opravdano ne volimo huligane, dripce, navijače i barabe, prihvatamo državnu doktrinu o državnom razlogu da – za njih takve – možemo pristati i na nepravično suđenje i osudu

Vreme protiv nasilja

13.april 2016. Tatjana Tagirov

Dug put do Istanbula

Primeniti Istanbulsku konvenciju u prvom redu znači daleko veći angažman države ne samo u zakonodavnom okviru već i u onom praktičnom. Ne samo da će se krivična dela morati jasnije definisati i uvesti neka nova već će biti potrebno i jasno odrediti nadležnosti državnih organa

VREME BR.766 | 8. SEPTEMBAR 2005.

08.april 2016. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?

VREME BR.844 | 8. MART 2007.

01.april 2016. Dragoslav Grujić

Musliman, Jugosloven i levičar

"Naš otac ima dvadeset pet godina šećera i šezdeset šest godina života sa čalmom u Knez Mihailovoj. Ko ume da čita, zna šta znači", kaže sin Muhamed za svog oca, beogradskog muftiju Hamdiju Jusufspahića

Intervju – Vanja Macanović, advokatica Autonomnog ženskog centra

23.mart 2016. Jelena Jorgačević

Kako napustiti nasilnika

"U Srbiji svakih deset dana jednu ženu ubije partner, bivši partner ili član porodice. Statistika je takva već godinama, osim ako izuzmemo slučajeve masovnih ubistava iz 2013. ili 2015, kada je taj broj bio veći. Od 20.000 prijava nasilja u porodici tokom jedne godine, tek oko 3500 rezultira krivičnim postupkom"

Premijere – Otadžbina Olega Novkovića

09.mart 2016. Muharem Bazdulj

Film za žive i mrtve

Otadžbina je jedan od onih filmova kojima odgovara ona Kafkina fraza o umetničkom delu koje je poput sekire za zamrznuto more u nama

Intervju – Lazar Stojanović, reditelj

10.februar 2016. Sonja Ćirić

NATO nema alternativu

"NATO intervencija 1999. pocepala je i podelila ljude na nekolicinu koja je smatrala da je odluka o intervenciji pametna i da bi i liberali i komunisti trebalo da je podrže, i na većinu koja je smatrala da je intervencija neosnovana, da je ona protiv Srba i Srbije i da Srbija ipak ima pravo na Kosovo. U prvoj grupi bih mogao da nabrojim samo nekoliko imena među kojima sam i ja, a to su Sonja Biserko, Bora Ćosić, moj brat Voja Stojanović, bio je pokojni Srđa Popović, Nataša Kandić, Ivan Čolović, Svetlana Slapšak... Svakako ih ima više hiljada, ali vrlo malo. Na drugoj strani našao se niz uticajnih, uglednih kulturnih i javnih radnika, koji su tokom rata u Bosni bili angažovani na bosanskoj strani. Nakon bombardovanja, oni su zauzeli jaku patriotsku kritičku poziciju. Za nacionaliste to nije neočekivano, taj stav imali su i ranije. Ali kad građanski liberali prestanu da prepoznaju vrednosti koje su do juče zastupali i počnu da brane zločine države samo zato što su njeni podanici, to je teško svariti"