![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1743089_26-05.jpg)
Novogodišnji miljokazi
Labudova pesma pod jelkom
Novogodišnje noći su kao miljokazi na putu. Što je put duži, sve se više prepliću do nerazdvojivosti. U sećanju ostaju one posebno lepe ili posebno strašne, naročito bučne ili posve tihe
Novogodišnje noći su kao miljokazi na putu. Što je put duži, sve se više prepliću do nerazdvojivosti. U sećanju ostaju one posebno lepe ili posebno strašne, naročito bučne ili posve tihe
Ne postoji čarobni štapić kojim možemo da rešimo probleme koji su vekovima rasli. Dakle, ja bih želeo da Srbija uđe u EU, ali znam i da ne možemo mi da rešimo Kosovo. Pet evropskih država ne priznaje Kosovo. Engleska ima Gibraltar, Španija ima eksklave u Africi, što znači da postavljamo standarde kojih se sami ne držimo
Nova tehnologija u koju se mnogo ulaže menja i svet rada i društvo, utiče na navike, na pojam svojine, pa i na identitet i privatnost. Ona sama po sebi može da donese mnogo dobra, ali i mnogo zla, pa bi je trebalo pažljivo regulisati. Samo što današnji političari nemaju alatke potrebne za to
Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
"Ako sudimo o 1948. i njenim posledicama, vidimo da je tada došlo do guranja u stranu emocionalnog shvatanja politike i prihvatanja novih pravila igre. Jer, ko to ne uradi, taj je potpuno propao. Jugoslovenski komunisti bili su prinuđeni da pronađu racionalno rešenje da bi opstali i da to nisu uradili, završili bi oduvani sa istorijske scene uz ko zna kakve posledice po stanovništvo. Njihov ideološki otklon nikad nije bio potpun, ali je 1948. dovela do umekšavanja i reformisanja sistema. Uradili su nešto što je do tada bilo nezamislivo – presekli su pupčanu vrpcu koja ih je tako čvrsto vezivala za sovjetski model"
Donald Tramp nakon susreta sa Kim Džong Unom vidno uživa u ulozi mirotvorca: nakon što je dva dana ranije jednim tvitom minirao samit G7 sazvan zbog trgovinskog rata koji je započeo, ponovo je bio u centru svetske medijske pažnje. U Evropskoj uniji za to vreme škrguću zubima zbog neuračunljivosti 45. predsednika SAD koji je gura u nepredvidivo partnerstvo sa Kinom
Misteriozno trovanje dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije uzburkalo je strasti i dovelo do prepucavanja između Londona i Moskve. Kao da smo se vratili u hladni rat
Naizgled tek još jedna hladnoratovska špijunska serija, „Amerikanci" zapravo na zanatski atraktivan način postavljaju važna pitanja mogućih granica istine i laži u ljudskim životima
Trotomna panorama u izdanju Zepter book velika je ne samo izdavačka, nego i čitalačka avantura i podvig, ali nema sumnje: vredi svakog minuta i svake pare
Moguće je da je Briselu važno da ovde ima nekoga ko će „deliverovati", odnosno obavljati ono što se od njega očekuje i koji će održavati takozvanu stabilnost. Lično se više plašim nečeg drugog – da je to procena da mi i ne možemo mnogo više od ovoga u čemu živimo. Da mi i ne bismo mogli da izgradimo zreliju demokratiju, da prevaziđemo nacionalizam, da stvorimo ozbiljnu alternativu, da sami odbranimo slobodu medija… Odnosno, plašim se da se procenjuje da ovde nema ni potrebe za svim tim, pa da se računa da je ovo mera slobode koja nam pripada, jer više i ne tražimo
Još jedna eskalacija sukoba između Vašingtona i Pjongjanga završila se verbalnim ratom. Povod za pravi rat je, međutim, ostao, baš kao i strah od upotrebe nuklearnog oružja, pre svega zbog neuračunljivosti Donalda Trampa, sa kojim svet ne zna na čemu je i za šta je sve sposoban