Vesti

19.septembar 2022. S.Ć.

Helsinški odbor o veronauci: SPC ne sme da vaspitava našu decu

Helsinški odbor za ljudska prava uputio je apel da se ukine veronauka u školama. Odbor zahteva od države da poštuje Ustav i principe sekularnosti i navodi dokaze da crkva ima ogroman uticaj na državu. Patrijarh Porfirije je ovog juna kritikovao direktore škola da brane učenicima da se opredeljuju za veronauku

Vesti

18.septembar 2022. S.Ć.

Sto godina Krsmanca: Neću da se pravdam zato što radim

Krsmanac, najstarije akademsko pozorište u Evropi koje sutra slavi sto godina, finansira se kao da je NGO. Jubilej obeležavaju premijerom „Galeba“, pitaju „šta ću vam ja“, i kažu da je bez obzira na odgovor društva, njihov izbor - stvaranje

Vesti

15.septembar 2022. S.P

Stara nova koalicija u Crnoj Gori: Premijersko mesto Demos-u

Najizvesniji kandidat za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore je Miodrag Lekić predsednik Demos-a. Crnogorac, prosrpski orijentisan, političar i diplomata sa višedecenijskim iskustvom. Stvar ipak nije gotova jer će partije pobednice izbora 2020. godine morati da postignu jedinstvo oko svega, ili dogovora nema

Deca izbeglice na Balkanskoj ruti

14.septembar 2022. Tatjana Ristić

Nasilje kao sudbina

“Svi, i odrasli i mala deca, umorni smo, umorni smo od disanja…”, “Molim vas, nemojte nas kažnjavati…”, “Dete, jednostavno, ne može dalje…”, ovo su neki od primera kako deca izbeglice i migranti opisuju svoje iskustvo na putu. O tom iskustvu, prožetom nasiljem, kako onim koje se desilo baš njima, tako i nasiljem nad drugima kojem svedoče ili o kojem slušaju od vršnjaka ili odraslih, deca su govorila istraživačima u toku kvalitativnog dubinskog istraživanja sprovedenog u Srbiji i Bosni i Hercegovini, čiji je rezultat izveštaj “Gde god da odemo, čine nam zlo”. Izveštaj pokazuje da je nasilje toliko prisutno u životima dece izbeglica da je postalo strukturni, neizbežni deo njihovog migrantskog iskustva, i ukazuje na jednu drugu, važnu temu, a to je normalizacija nasilja

Intervju – Ivica Mladenović, sociolog, predavač na Sorboni

14.septembar 2022. Nikola Lazić

Vučićeva politika je suprotnost shvatanju dostojanstva

Ko naplaćuje ulaznice za Evroprajd, ko upravlja Kosovom, o albanskoj i srpskoj eliti, jugonostalgiji, nacionalizmu, šta je zajedničko mračnjacima, litijašima i liberalnim kapitalistima, o rodnom Vranju...

Intervju – Danica Popović

14.septembar 2022. Redakcija Vremena

Prodavac magle i njegove bubašvabe

Predsednik nas je tokom vikenda obradovao lepim vestima: “dobili” smo milijardu dolara od Ujedinjenih Arapskih Emirata, i to po kamati koja “kao da je poklon”. Ova vest – ne da se Srbija zadužila, već da je to “obavio” predsednik – retko koga interesuje.

Svet

10.septembar 2022. S.Ć.

Amerika: Prinston nudi besplatno školovanje

Studenti sa izuzetnim znanjem i talentima, a čiji roditelji zarađuju manje od 100.000 dolara godišnje, mogu besplatno da studiraju na Univerzitetu Prinston. Sigurno da je i u Srbiji za mnoge talentovane srednjoškolce studiranje nedostupno, ali fakulteti ne razmišljaju da im pomognu

Evropska prestonica kulture

07.septembar 2022. S.Ć.

Stari prostori za nove ljude

Novi Sad kao Evropska prestonica kulture kroz obnovu, zaštitu i razvoj pet središta kulture utemeljio je svoju arhitektonsku priču na nasleđu. Nikada pre se tako nešto nije desilo

Uspon i pad reformatora

07.septembar 2022. Milan Milošević

Svoj među tuđima, tuđ među svojima

Život i priključenija Mihaila Sergejeviča Gorbačova (1931–2022), kombajnera iz sela Privoljnoje, najmlađeg generalnog sekretara KP SSSR-a i prvog i poslednjeg predsednika Sovjetskog Saveza koji je pokušavao da ga reformiše i spase od raspada, a bio optuživan kao njegov grobar, dobitnika Nobelove nagrade za doprinos okončanju Hladnog rata ponovo rasplamsalog za njegovog života, a koji je uz pesmu, tugujući za voljenom ženom Raisom, doživeo duboku starost

Lični stav

31.avgust 2022. Dragutin Nenezić

Briselski proces – papirni trag dug jedanaest godina

Briselski proces je, kako se može videti, imao za rezultat mnogo papira koji se ređaju na, slobodno se može reći, birokratski aljkav način. Tražiti u tom ređanju nekakav red nema previše smisla za pravnika, jer je taj red uslovljen (geo)političkim trenutkom i raspodelom moći kako u Beogradu i Prištini, tako i u Briselu i evropskim prestonicama, a u poslednje vreme i u Vašingtonu. Nije opšte mesto reći da se zbog toga od drveća ne vidi šuma, odnosno da njegova suština izmiče zbog same količine dokumenata, fokusa javnosti na pojedine detalje bez previše njihovog razumevanja, kao i opšte sklonosti da se o dokumentima priča a da ih prethodno niko nije temeljno pročitao

Intervju: Vlatko Ilić, teatrolog

31.avgust 2022. Nataša Gvozdenović

Potreba za temeljnim promišljanjem pozorišta

“Komercijalizacija počiva na standardizaciji, zato kada kažemo da danas umetnost poprima karakteristike robe, to ide na štetu autentičnosti, a samim tim, mogli bismo reći, i autorstva, ukoliko ga shvatimo kao osoben izraz pojedinca ili kolektiva koji stvara jedno umetničko delo”