Žene
Uživala je u slikanju
Na stopedesetogodišnjicu rođenja Bete Vukanović Narodni muzej u Beogradu podseća izložbom njenih slika i grafika iz svoje kolekcije Lučonoša jedne epohe. Ovo su detalji iz njenog, čitav vek dugog života
Na stopedesetogodišnjicu rođenja Bete Vukanović Narodni muzej u Beogradu podseća izložbom njenih slika i grafika iz svoje kolekcije Lučonoša jedne epohe. Ovo su detalji iz njenog, čitav vek dugog života
Politička karijera Đijang Cemina nije karakteristična za kineske revolucionare. On nikada nije uzeo ni pušku ni čekić u ruke, bio je prvi generalni sekretar KP Kine iz porodice intelektualaca
Pobegao od šahove službe Savak, Britanija ga vratila u Francusku, koja nije htela da ga primi na svoje tlo, ali nije mogla ni da ga protera sa aerodroma... I tako je on ostatak života proveo u pravnom limbu
Kako će izgledati svet 2100. godine? Koja će biti najmnogoljudnija zemlja, a koje će državi biti opustele? Šta to znači za ekonomiju i promene u ekonomskoj moći? Koliko će stanovnika imati Srbija? I zašto je migracija ključna reč za budućnost
59. Oktobarski salon nije imao tematski fokus. Budući da je svojim prethodnim, 58. izdanjem zapao u autistični ćorsokak, namera je bila da se ovogodišnjim redefiniše naša najznačajnija smotra savremene umetnosti i da se postave nove koordinate i smernice
Kako privući mlade ljude da rade u medijima? “Neophodno je veliko strpljenje i shvatanje da oni dolaze u redakciju sa malo novinarskih znanja i da ste vi tu neko ko treba da ih obuči”, kaže Marija Obrenović. “Glavna stvar i ono što mi moramo da obezbedimo tim ljudima jesu pristojni honorari”, nadovezuje se Jovanka Marović. “Mladi se prvenstveno informišu na društvenim mrežama i ako želite da im plasirate neku informaciju, moraćete da ih tamo ‘pronađete’”, zaključuje Bojana Vlaović Savić
Predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije Olivera Zekić greši kad kaže da rok za odlučivanje o dodeli pete nacionalne frekvencije nije predviđen, tvrdi bivši sudija Vrhovnog suda. Rok je istekao 26. novembra
Kroz životopis Luke Bojovića (49) mogla bi da se ispiše istorija srpske mafije. Odrastao je u uglednoj beogradskoj porodici – majka je bila univerzitetski profesor, a otac direktor prestoničkog zoo-vrta. Tek što je Luka stasao za ličnu kartu, zemlja u kojoj je rođen se raspala. Ispaljeni rafali, prolivene suze i krv protegli su se u daleku budućnost i obeležili čitav njegov život. Luka Bojović je postao vojnik, delinkvent, saradnik Državne bezbednosti, pekar, vođa kriminalnog klana, begunac, poslastičar, zarobljenik, slikar, osvetnik... Ovaj čovek poznaje više mrtvih nego živih, sudbina mu je retko kada zavisila od policijske istrage, ali je uvek zavisila od političke odluke. U momentu kada nastaje ovaj tekst, Luka Bojović izlazi iz španskog zatvora
Prema zaključku Nacionalnog prosvetnog saveta, na osnovu kojeg je ministar Ružić tražio da se oformi komisija, stoji da “nijedna interpretacija programa ne može da sadrži elemente ideologije i da se mora voditi računa o psihološkim i sociološkim predznanjima učenika kada je u pitanju interpretacija programa budući da đaci psihologiju uče od drugog razreda srednje škole, a sociologiju od trećeg”
U osnovi, “dverjansko” saopštenje nije ni novitet ni incident. Pune su naše ozbiljne novine i knjige ovakvih smatranja i ukazivanja, oglašavaju se u ovom duhu i smislu akademici i profesori univerziteta, štekću o tome mediji u kalibarskom rasponu od visokoparnih pa do raspušteno tabloidnih