Velika Albanija i nacionalno evropejstvo

06.mart 2013. Milan Milošević

Već viđeno

Novo pominjanje albanskog ujedinjenja nije pojačalo dramu na Balkanu, ali vraća sećanje na jedan veoma dugi istorijski etničko-politički sukob. Da li je to izborni trik ili neki lakmus test? Da li se koncept Velike Albanije slaže s takozvanim nacionalnim evropejstvom

Intervju – Hristos Cemberas, generalni direktor Grand Casina Beograd

06.mart 2013.  

Zabava i uzbuđenje, a ne zarada

"Dobra slika o kazinu se zasniva na pouzdanosti, a svojim gostima moramo obezbediti sigurnost i pružiti fer igru. To je jedini način da se održi takvo poslovanje"

Intervju – Dragoljub Mićunović

06.mart 2013. Tamara Nikčević

O sukobu, pomirenju i saradnji sa Zoranom Đinđićem

Đinđićeva glavna ideja je bila kako Srbiju izvući iz zaostalosti. U nekim stvarima je bio prebrz, često donosio ishitrene zaključke; bio je energičan, gnevan na našu zaostalost i opsednut namerom da modernizuje Srbiju

Ivo Andrić – Život, literatura

27.februar 2013. Muharem Bazdulj

Princip četrnaeste

U toku prošle 2012. godine, pojavile su se tri nove izuzetno zanimljive knjige o Ivi Andriću. Dve je objavio Službeni glasnik: knjigu Angažovani Andrić 19441954 napisali su Ratko Peković i Slobodan Kljakić, dok je Dušan Glišović autor knjige Ivo Andrić, Kraljevina Jugoslavija i Treći rajh 19391941. Naposletku, Akademska knjiga objavila je delo Žanete Đukić-Perišić pod naslovom Pisac i priča s podnaslovom "Stvaralačka biografija Ive Andrića". Svaka od njih je na svoj način značajna i vredna, no ako ih čitamo jednu za drugom približiće nam posebno snažno, nekom začudnom sinergijom, jednog Andrića kog ranije nismo znali

Na premijeri filma Krugovi Srdana Golubovića

27.februar 2013. Miljenko Jergović

Život i smrt Srđana Aleksića

Krugovi neće ujediniti Beograd, niti će Srbiju učiniti boljom zemljom. Bolji neće postati ni ljudi koji su, okamenjeni i potreseni, izlazili s premijere. Neće se ništa promijeniti ni nakon skorašnje trebinjske premijere, ni nakon što film na ljeto i s jeseni prođe Sarajevom, Pulom i Zagrebom. Ne bi se promijenilo ni kada bi, nekim čudom, svih dvadeset i četiri milijuna ljudi (ima li nas već toliko?), bivših Jugoslavena, danas Regionalaca, vidjelo Krugove. Znamo kakvi su u svakome čovjeku obrambeni mehanizmi pred Zlom, kako se prežive i ratovi, i ratne strahote, i koncentracijski logori, svi ti naši jasenovci, jadovna i dretelji, sve te naše manjače, omarske i trnopolja, ali su uvijek veći i snažniji obrambeni mehanizmi pred Dobrom, pred onim Dobrom koje bi nas moglo uputiti na to da budemo skrušeni i odgovorni, ili, kao što je u svojoj proročanskoj pjesmi napisao Milan Milišić: "Da ne budemo više jedni, nego drugi. Da prignemo koljeno, da izgovorimo stihove za pomirenje."

Kultura sećanja – Bitka na Neretvi 1943–2013.

27.februar 2013. Filip Švarm

Padaj silo i nepravdo

Kroz porušeni Prozor prolazili su partizani, mladi tek stasali momci i devojke: u opancima i poderanim cokulama; u seljačkim gunjevima i delovima uniformi okupatorskih i kvislinških trupa; sa puškama i drugim oružjem svih kalibara i sistema. Išli su u kontranapad na Nemce i ustaše. Šef partizanskog saniteta Gojko Nikoliš piše: "Prolazi kolona pokraj kuća, a ranjenici je ispraćaju pjesmom i poklicima. Odmiče kolona uz brdo, a mene steže za grlo"

Neretva 70 godina – Svedočenje – Velimir Veco Radičević

27.februar 2013. Tamara Nikčević

Ostani kad si navalio da gineš

Čuli ste za Titovo naređenje: Prozor mora pasti? Trebalo je zaustaviti neuporedivo jače njemačke, ustaške, italijanske i četničke jedinice kako bismo omogućili proboj partizana prema Jablanici i Neretvi. Prozor je bio opkoljen bunkerima i žicom. Bitke su vođene bukvalno za svaku ulicu. Oslobađali smo jednu po jednu... Luka Vučinić i ja smo prvi ušli u Prozor. Leševi svuda oko nas, zapaljene kuće... Išli smo krvavim ulicama kao u bunilu, zaboravljajući da je grad još uvijek pun neprijateljske vojske

Pregovori

20.februar 2013. Milan Milošević

Peta briselska runda

Dačić u Briselu pregovara s Tačijem, Vučić ide u Berlin da razgovara s nemačkim ministrom spoljnih poslova Gvidom Vesterveleom, ministrom odbrane Tomasom Macijerom i drugima. Tu je negde i Amerikanac Riker. Vladajuća koalicija ulazi u petu rundu nove serije kosovskih pregovora i paralelno s tim lobira da Evropska komisija 15. aprila odluči da Srbija 2013. otpočne pregovore o priključenju

Lisica i ždral

13.februar 2013. Ljubomir Živkov

Jedanaest veličanstvenih

Zašto Državna lutrija ne upriliči nagradnu igru: u vreći pod kojim rednim brojem su netaknute plate J. B. Tita? U kojoj valuti je Maršal primao LD?

Povodom jednog stiha, jedne knjige i jedne godišnjice

30.januar 2013. Muharem Bazdulj

Dalmacija u mom oku

Među klubovima iz jugoslovenske fudbalske "velike četvorke" Hajduk je imao geografski najrazuđeniju navijačku bazu i također – kako bi se danas reklo – najmultietničkiju. Nijednom klubu crvena zvezda na grbu nije bolje stajala, čak ni Crvenoj zvezdi. Kažu da je Smoje demonstrativno prestao ići na Hajdukove utakmice nakon što je zvezda skinuta sa Hajdukovog grba. Znao je Smoje da je zvezda sa Hajdukovog grba i zvezda iz stihova Tina Ujevića i Krste Jurasa ista zvijezda previsoka. Ta je zvezda simbol jugoslovenske Dalmacije na istorijskoj vertikali koja ide od Matije Bana i Tina Ujevića preko Miljenka Smoje i Frana Cetinića pa sve do Arsena Dedića i Igora Mandića

Intervju – Slavko Štimac, glumac

17.januar 2013. Tamara Nikčević

Osećaj za meru

"Nisam odrastao kao ostala deca; odrastao sam na filmu. Za razliku od ostalih, nisam, recimo, imao đačke ekskurzije, nisam prolazio kroz one faze odrastanja i školovanja kroz koje su prolazili moji vršnjaci. Naprosto, nisam iživeo radost igranja sa decom; uvek sam nekud žurio; kao da sam hteo da budem na dva mesta istovremeno. A to za dete ume da bude veoma naporno. Verujem da je moj način odrastanja bio brži, direktniji, suroviji... I tu postoji mnogo praznina"

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

09.januar 2013. Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"