Lisica i ždral
Zakon o satovima II
Nakon propasti bezmalo svih mojih reformatorskih predloga usredotočio sam se na mala ljudska prava, gde spada i pravo na tačno vreme
Nakon propasti bezmalo svih mojih reformatorskih predloga usredotočio sam se na mala ljudska prava, gde spada i pravo na tačno vreme
"Jugo, moja Jugo – gastarbajterske priče", aktuelna izložba Muzeja Jugoslavije, problematizuje i preispituje naše predstave o gastarbajterima, kao i uobičajena shvatanja o ulozi i mestu muzeja u društvu. Naime, u našoj muzejskoj i kulturnoj praksi retko se posvećuje pažnja "običnim" ljudima koji, smatra se, nisu činioci istorije. Ova izložba predstavlja rezultate dužeg istraživačkog rada i važna je tačka u razvoju nove koncepcije muzeja koja podrazumeva bavljenje društvenom istorijom, i dinamičan pristup baštini. Kroz tri celine – "Tragovi", "Ljudi" i "Samoistorizacija" – izložba predstavlja različite izvore, dokumente, artefakte i glasove, razne diskurse, kojima se određuju gastarbajteri i gastarbajterstvo. Poseban prostor dat je samim gastarbajterima i gastarbajterkama da govore o svom životu i iskustvu. Autori izložbe su Aleksandra Momčilović-Jovanović, Ljubomir Bratić i Tatomir Toroman. Tekst koji objavljujemo rezultat je istraživanja, jednog od polazišta izložbe "Jugo, moja Jugo"
"Srbiju vidim kao zemlju pristojnog života i slobodnih ljudi, u kojoj se znaju pravila i ona važe za sve. U kojoj se kaže "hvala", "izvinite" i ustaje da stariji sedne, gde se leči uz knjižicu, a ne mito, i zapošljava uz zasluženu diplomu, a ne stranačku knjižicu. I kojoj se plaća porez, a ne reket; u kojoj se političke ideje nadmeću u parlamentu, a ne u tabloidnom blatu. U kojoj deci ne kupujemo karte u jednom pravcu i ne stidimo se prljavih ulica, polupanih izloga i izanđalih liftova kad nam dolaze gosti. U kojoj njive pripadaju seljacima, a ne strancima. Vidim nas kao svoje na svome, bez grča na licu i šaputanja za stolom. Bez straha. Vidim kako se ne stidimo državnih funkcionera"
O Drugoj Veneciji Predraga Matvejevića
Ovo je inteligentna, književno zavodljiva studija ne samo savremene Grčke nego i sveta
Koliko se ova zemlja razlikuje od većine evropskih država govori i podatak da je na poslednjim izborima Piratska partija bila treća po snazi u Parlamentu Islanda. Eks-Ju zajednica na Islandu broji oko 1000 članova, dovoljno da Ivan Bosiljčić (!) održi koncert, nedelju dana nakon naše posete
U pokušaju da odgovore na pitanje šta je Balkan i šta bi trebalo da bude, učesnici tribine koja je održana u Preševu bili su prilično pesimistični, a kada je reč o odnosima Srba i Albanaca na jugu Srbije, saglasni su u tome da oni danas ne postoje i da su bili intenzivniji čak i u vreme ratnih sukoba na Kosovu
Pokušaj Beograda da razigra kosovski sentiment pred izbornu kampanju umalo nije doveo do oružane akcije specijalnih jedinica policije pod kontrolom Vlade u Prištini. Najava malog rata za vikend brzo će biti potisnuta drugim važnijim temama dok se lokomotiva ponovo ne zalaufa
Mogu li ubogi članovi partije koji u prapočetku svoje karijere imaju čin bota i koji pišu svaki dan nešto za šta misle da ide na vodenicu njihove partije, nakon dužeg staža i sami postati plen svoje svakodnevne rečitosti?
Šta bi za hrišćane – kojih prema zvaničnim statistikama ima na zemaljskoj kugli 2,1 milijarda, a kod nas su u zemlji, kao što znamo, ogromna većina – trebalo da predstavlja Božić? Odnosno, šta bi Hristovo rođenje trebalo da znači za život hrišćana u savremenom svetu, kako bi u svetlu tog učenja oni trebalo da se ponašaju prema drugom, izbeglicama, trenutku u kojem se nalazimo, siromašnima, prema vlasti, moći... O tome razgovaramo sa vladikom zahumsko-hercegovačkim Grigorijem i mitropolitom i nadbiskupom beogradskim Stanislavom Hočevarom