Andrić u Beogradu

05.mart 2008. Miroslav Karaulac

Nečega od bujnosti i haosa

U knjižarama će se uskoro pojaviti nova knjiga književnika Miroslava Karaulca posvećena Ivi Andriću Andrić u diplomatiji, u izdanju "Filipa Višnjića". Ova knjiga je svojevrstan nastavak Ranog Andrića, kapitalne studije istog autora objavljene 1980. godine, s tim što je ovoga puta reč o Andrićevom životu između dva rata i njegovoj diplomatskoj karijeri. U par nastavaka "Vreme" će objaviti delove ove knjige, razgovor sa Miroslavom Karaulcem, ali i do sada nepoznate i neobjavljivane zapise Ive Andrića. U ovom broju objavljujemo poglavlje koje se odnosi na Andrićev dolazak u Beograd, beogradske poratne prilike i njegov ulazak u diplomatiju

Opasna uopštavanja

27.februar 2008. Tamara SkrozzaAntrfile: Jovana Gligorijević

Šta vole mladi

Nekada je objašnjavano koja je razlika između prave mladosti i "šačice plaćenika" koja mesecima baza beogradskim ulicama. Danas se objašnjava da "mladost Srbije odbacuje politiku sile zapadnih zemalja", da su pravi i jedini mladi oni koji lupaju Mekdonalds i ubuduće planiraju da jedu isključivo pljeskavice u lepinji. Srećna je okolnost što (danas, baš kao ni nekada) realnost i statistike ne govore u prilog onima koji objašnjavaju šta je i kakva je mladost

Portret savremenika – Dragan Džajić

27.februar 2008. Slobodan Georgijev

Alfa i Delta

Hapšenjem Dragana Džajića završena je istorija srpskog fudbala kakvog smo ga znali. Kroz ovu ličnost se ona prelamala poslednjih pet decenija bilo da je reč o najvećim dobicima, ili najvećim padovima. Rušenjem legende o najvećem igraču svih vremena policija i mediji su uspeli da ovu igru na dugo vremena u potpunosti marginalizuju

Intervju – Verner Kister, predsednik Upravnog odbora kompanije Sunoko

27.februar 2008. Zoran Majdin

Ušećerena Evropa

Srpska industrija šećera je u stanju da ostvari povećanje proizvodnje za jednu trećinu i da tako zadrži isti nivo prihoda od proizvodnje i izvoza šećera. Ukoliko pak količina ostane ista, neće moći da se izbegne restrukturiranje fabrika

Problemi s priznavanjem Kosova – Makedonija

27.februar 2008. Siniša Stanković, novinar skopskog nedeljnika "Globus"

Između čekića i nakovnja

Iako niko od makedonskih čelnika ne najavljuje termin, Makedonija će prihvatiti realnost, sugestije najmoćnijih članica EU-a i SAD i želju najmanje četvrtine svog stanovništva – i priznaće nezavisnost Kosova. Jedina dilema je kako da zvanični Beograd ubedi u neminovnost takve odluke

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (2)

27.februar 2008. Ofelija Backović, Miloš Vasić, Aleksandar Vasović

Spomenik neznanom dezerteru

Jugoslovenska narodna armija (JNA) otkrila je sa nedopustivim zakašnjenjem da je bila zamišljena, zasnovana, razvijena i obučena u svim aspektima svog mogućeg delovanja kao odbrambena vojska jugoslovenske federacije, a ne armija građanskog rata. U opkoljenim kasarnama Slovenije i Hrvatske JNA je otkrila da je pretpostavka njene efikasnosti podrška lokalnih resursa: ljudstvo, logistika, transport; u Srbiji je otkrila da se rat ne može voditi bez konsenzusa celog stanovništva. Ili, kratko, da nema nikakvog rata bez dva neophodna i par excellence politička preduslova – jasno definisanog ratnog cilja i nacionalnog konsenzusa oko tog cilja

Srbija i Kosovo

27.februar 2008. Milan Milošević

Lavirinti produžene krize

...koja se komplikuje. Masovni protest i teški neredi, serija demonstracija i incidenata, oštre diplomatske note, srpski ministri na Kosovu, sporovi na temu "raditi ili mitingovati", Rusi u Beogradu

20.februar 2008. Staša Milović, elektronskom poštom

Suzice u očima

"Poniženje u prisustvu vlasti", VREME 893

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (1)

20.februar 2008. Aleksandar Ćirić

Uspon i sunovrat Jugoslovenske narodne armije

Vojska bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postojala je 51 godinu, nešto duže od pomenute države. Njena prethodnica, vojska Kraljevine Jugoslavije, trajala je samo 23 a, opet, njena prethodnica, vojska Srbije – ako računamo od Prvog srpskog ustanka do kraja Prvog svetskog rata, 114 godina. Najveći deo XIX i početak XX veka stanovnici teritorije na kojoj će 1918. nastati Jugoslavija proveli su – uzajamno ratujući, kao podanici dve carevine, austrougarske i turske, i jedne kneževine/kraljevine (Srbije) koja se između njih udenula. Ta "tradicija" će se, krvavo i žestoko, obnoviti u raspadu Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka