Zakup ili okupacija PP "Erdevik"
Berba visokog rizika
Zakupac prevario kupca, podsmehnuo se berzi i Agenciji za privatizaciju i – dok ugovor o zakupu bude sudski poništen – namlatiće se para
Zakupac prevario kupca, podsmehnuo se berzi i Agenciji za privatizaciju i – dok ugovor o zakupu bude sudski poništen – namlatiće se para
Prevaranti u svoje kopije ugrađuju komadiće stare keramike na mestima gde očekuju da će biti skinuti uzorci, kreamiku prave od gline iskopane u bliyini arheološkh nalazišta ili pak sami izvode postupak izračivanja, pokušavajući da je veštački učine starijom. Za sada se ovakvi pokušaji lako otkrivaju u fizičkim laboratorijama
"Oni koji svakodnevno izbacuju demagoške parole neka dobro znaju da je cena neodgovornosti za takav govor izostanak investicija. Odgovorno tvrdim da u 630 dosad sprovedenih transakcija nema nijedan dinar prljavog novca u srpskoj privatizaciji po zakonu iz 2001. godine. Meni podiže pritisak, a zemlji podiže rizik investiranja ponovni populistički zahtev da se donese zakon o ispitivanju porekla imovine"
Iako prosečan građanin Srbije ne deli u potpunosti zvanično mišljenje svetskih finansijskih institucija da se ekonomske reforme u našoj zemlji odvijaju brzim tempom i da daju dobre rezultate, u jednom su svi saglasni: da su se 2002. godine u privrednoj sferi dogodile one promene posle kojih više nije moguć povratak na stari sistem. Redakcija "Vremena" nudi svojim čitaocima izbor pet reformskih akcija koje su tokom protekle godine, po našoj oceni, imale presudnu ulogu
Male i srednje društvene firme prelaze u vlasništvo privatnika za cenu koju je svako od njih spreman da plati. Razlozi za kupovinu su različiti, neko želi samo atraktivan poslovni prostor, a nekome je nova firma potrebna da zaokruži dosadašnji biznis. Gubitnici jedva čekaju da se "udaju", a radnici se navikavaju na nov sistem u kome ne važi pravilo "radio ne radio, svira ti radio"
Milan Milutinović, aktuelni predsednik Srbije, odgovarajući na pitanje čime će se baviti posle inauguracije svog naslednika
Važno je reći da nisu svi privatnici lopovi što je česta levičarska populistička teza. Kritičan faktor ulaska privatnika u aukcijsku privatizaciju čvrsta je garancija države da kad kupe preduzeće niko ih neće pitati odakle im pare niti će zagledati kakvi su im tepisi i lusteri po kući. Ukoliko narednih deset godina nastavimo da lovimo veštice i da sravnjujemo račune sa istorijom, onih 4,5 milijardi eura koje naši građani drže po kućama poslužiće za ekonomski razvoj Mađarske, Rumunije ili Bugarske
Na Beogradskoj berzi moguće su naizgled neverovatne stvari – da cena deonica pada kada je tražnja daleko veća od ponude i da ista ta cena raste kada se povećava ponuda, to jest kada ponudu povećava državni organ. Celu tu zapetljanciju sada ispituje Savezna komisija za hartije od vrednosti i finansijsko tržište i ukoliko se ispostavi da ona nema dovoljno autoriteta da bar "razbistri" situaciju, ostaće gorak utisak da je ugled Beogradske berze "popila" već jedna od prvih krupnijih transakcija oko jedne atraktivne pivare i da je naše "tržište kapitala" samo jedna od "agencija" srpskog ministarstva za privatizaciju
U Hobitu, Gospodaru Prstenova, Silmalirionu i drugim manjim knjigama, Tolkin je do najsitnijih detalja izmaštao čitav jedan svet, sa njegovom geografijom, istorijom, religijom i lingvistikom, potrudivši se da mu da i ozbiljnu "istorijsku" ubedljivost. Koliko je film veran duhu knjige i doseže li iole do monumentalnosti romana
Potencijalno, u igri su milijarde dolara koje se vrte oko posla informatizacije države. Vlada se opredelila za moćnu multinacionalnu kompaniju, a zbog nepostojanja zakona o javnim nabavkama krenule su špekulacije hoće li se neko i lično okoristiti od strateškog partnerstva. Ovaj tekst je pokušaj javnosti da aktivno kontroliše vlast. Nevladina, ekspertska organizacija tvrdi da u ovom slučaju nema korupcije najpre zato što je sve javno rađeno
Zakon o privatizaciji upravo je pred poslanicima Skupštine Srbije. U dosadašnjoj javnoj raspravi izazvao je brojne polemike i oštra osporavanja, kako i priliči ključnom reformskom projektu novih vlasti. Reformisti su s nestrpljenjem očekivali njegovo usvajanje uveravajući da ovaj zakon najzad uvodi Srbiju u kapitalizam. Protivnici tvrde da će zakon poslužiti za rasprodaju društvene imovine. Radnici su strahovali da će ostati bez samoupravljačkih prava u propalim firmama, a građani su se raspitivali da li će i njima stići poneki vaučer. Iz tromesečne javne rasprave iskristalisalo se deset karakterističnih pitanja u kojima je sublimirana suština Zakona o privatizaciji. Da bi široj javnosti učinilo dostupnim ovaj ključni reformski dokument, Ministarstvo za privredu i privatizaciju ponudilo je deset odgovora na ta pitanja. Redakcija "Vremena" odlučila je da objavi integralni dokument "Deset pitanja – deset odgovora" kako bi pomogla građanima da se što bolje upoznaju s projektom koji bi u naredne četiri godine Srbiju trebalo da svrsta u normalne evropske države
"Vlasti SRJ-a su se impresivnom brzinom i prilježno prihvatile ekstremno teškog zadatka rekonstrukcije svoje opustošene zemlje", izjavljuje Stenli Fišer, zamenik direktora Izvršnog odbora MMF-a. U Skupštini Srbije uprkos opstrukcijama i razvlačenju u proceduru ulaze ključni zakoni o privatizaciji i akcijskom fondu. Da li reformisti bolje stoje u svetu nego kod kuće...