Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.jul 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Književna ostavština

22.jul 2009. Sonja Ćirić

Rukopisi gore

Dva su nedavna događaja ponovo učinila aktuelnim temu sudbine ovdašnje književne ostavštine: vest o digitalizaciji bibliografije Ive Andrića i tribina posvećena književnom nasleđu, održana u okviru Festivala jednog pisca

Ratni zločini

22.jul 2009. Dejan Anastasijević

Svirepost i tišina

Ko je Lukića 1992. poslao u Višegrad kao komandanta i održavao ga tamo godinama, uprkos jasnim dokazima da je čovek masovni ubica? Ko je sve učestvovao u organizovanju i zataškavanju zločina u Sjeverinu i Štrpcima

Dragoljub Draža Mihailović

22.jul 2009. Jovana Gligorijević, Momir Turudić

Draženje Srbije

Kada od nečije smrti prođu 63 godine, teško je naći razlog da se ta godišnjica obeleži na neki poseban način, ma kako smrt bila misteriozna, značajna i tragična. Ipak, 63. godišnjica streljanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića ostaće upamćena po dve stvari: po tome što je na parastosu na Ravnoj gori bilo jedva pedesetak ljudi i što je venac na spomenik Draži Mihailoviću položila delegacija Bezbednosno-informativne agencije

15.jul 2009. Igor Ranković, elektronskom poštom

Najveća kazna

"Više od bekstva"; VREME 966

Francuska – Štrajk u međunarodnom radiju RFI

15.jul 2009. Nenad Tomić

Otpisani program

Preko 46 miliona slušalaca širom sveta, 965 zaposlenih od čega 600 dopisnika, treći po veličini međunarodni radio, ali prva FM mreža na svetu sa 170 predajnika u 74 zemlje i 580 partnerskih radija u 125 država: to je do sada bio RFI – Francuski međunarodni radio sa 19 redakcija na stranim jezicima, razvijenim deskovima za kulturu, sport, ekonomiju, Afriku, muziku... A sada mu preti pravi potop, gašenje većine pomenutih sektora

Kultura sećanja – Nemačka i nacistička prošlost (2)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra
Buhenvald i Mitelbau-Dora

15.jul 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

Nacionalsocijalizam nije bio samo običan karambol u nemačkoj istoriji. Njegovi politički i kulturni koreni sežu mnogo dublje od 1933. godine

Dnevnik sa Exita (i okoline) ‘09.

15.jul 2009. Teofil Pančić

Majmuni i majke, pesnici i propovednici

Neka koštunice i mihajlovi padaju s neba, marim ja, samo neka počne i neka Bude! I Patti je bila, ta čudesna pesnikinja u telu zaigrane devojčice od šest i po banki

Polemika – "Novinari svedoci i novinari saradnici",
Vojin Dimitrijević, "Vreme" br. 966 od 9. jula 2009

15.jul 2009. Ljiljana Smajlović

Sudovi političke volje

Dimitrijević pita i zašto se "gradim nevešta" govoreći o "autoru" tog članka, umesto o "autorima", kao što on čini. Veli da i ja, kao i on, i mnogi drugi, "osnovano sumnjamo" da je ovaj prilog imao više od jednog pisce i inspiratora

Slučaj Žarka Lauševića

08.jul 2009. Tamara Skrozza

Više od bekstva

Da nije bio glumac, ne bi ga bilo na bini JDP-a u maju 1990; da nije bio glumac, ne bi se na njega bacili Gavrilovićevi besni patrioti, teško da bi ga povredili toliko da bude prinuđen da kupi pištolj; da nije bio glumac, teško da bi ga u Podgorici bilo ko provocirao na način kako ga je provocirao; da nije bio glumac, teško da bi četiri puta sedeo na optuženičkoj klupi, teško da bi bežao čitavog života

Iz ličnog ugla

08.jul 2009. Nadežda Gaće

Pogubna kultura zaborava

"Bilo bi previše nejasnoća kada istina ne bi imala vidljivih oznaka", rekao je francuski filozof Paskal (1623–1662). I posle četiri veka ova misao nas kristalno jasno podseća da se istina ne da sakriti, uvek ostavlja trag i pre ili kasnije savremenici ili potomci otkriće je, sagledati, i po njoj suditi o našim delima i nama samima