Roman

26.avgust 2009. Teofil Pančić

Neparan broj

Drago Glamuzina: Tri
Rende, Beograd 2009.

Odnosi Srbije i Crne Gore

26.avgust 2009. Vera Didanović

Konzulska vremena

Mogu li se, zahtevom za otvaranje konzulata u Bijelom Polju, Nikšiću i Herceg Novom, popraviti odnosi dveju država, dovedeni na najniži nivo posle prošlogodišnje odluke Podgorice da prizna nezavisnost Kosova

Beogradski tramvaj

26.avgust 2009. Zoran Majdin

Belgijanac, stojadin, bik, glista

Beograđani su se prevozili konjskim tramvajem nepoznatog proizvođača, belgijskim BBC i PPC, nemačkim Simens i AEG, češkim Škoda i Tatra, italijanskim Breda i Divag, jugoslovenskim "Đuro Đaković", "Jesenice" i Goša, a uskoro će, po svemu sudeći, i španskim KAF tramvajem

Feljton – Zbrda-zdola o mermernom vremenu (2)

26.avgust 2009. Ivan Ivanji

Gospođe ministarke

U drugom delu feljtona u neobjavljenom rukopisu "Zbrda-zdola – izvodi iz nenapisanog dnevnika" književnik Ivan Ivanji pripoveda o kravatama, džezu, Đilasu, Dapčeviću, "drugaricama sa vrha", Andriću, Krleži i drugima

15. Sarajevo film festival

19.avgust 2009. Muharem Bazdulj

Od petka do izuzetka

Sarajevo film festival u poslednjih se petnaest godina menjao zajedno sa gradom Sarajevom. Od ratnog vremena kad je Sarajevo bila neka vrsta mitsko-simboličke destinacije do danas kad se u ovom gradu fuzioniziraju posttraumatska tranzicija, lažni glamur, bliskoistočni uticaj religije na svakodnevni život i divljezapadni lajfstajl

170 godina od smrti kneza Milana

19.avgust 2009. Zorica Janković

Vladao Srbijom 26 dana

Ovo je priča o knezu Milanu, koji zbog svoje kratke vladavine i istog imena sa drugim vladarom iz dinastije Obrenović (kralj Milan, unuk Miloševog brata Jevrema) nije ostao u kolektivnom pamćenju svog naroda

Feljton - Zbrda-zdola o mermernom vremenu

19.avgust 2009. Ivan Ivanji

O Udbi i drugim fenomenima

U neobjavljenom rukopisu "Zbrda-zdola – izvodi iz nenapisanog dnevnika", književnik Ivan Ivanji u isečcima koje objavljujemo pripoveda o počecima zemlje nastale iz rata daleko krvavijeg, od ratova koji su doveli do njenog raspada. Ne upušta se u raspravu, ne donosi zaključke, već svedoči o pojedinim događajima koji dočaravaju atmosferu u Beogradu i Novom Sadu pre i posle Rezolucije Informbiroa, o Udbi i udbašima, o Golom otoku, Klubu književnika i književnicima, džezu, prvim golišavim devojkama na naslovnim stranama, Đilasu, Rankoviću, Andriću, Krleži i drugima